Srednjovekovni Srpski vojnici

15

Srednjovekovni Srpski vojnici

offline
  • Pridružio: 02 Okt 2007
  • Poruke: 191

@ Laki nekad kad sam se ja zanimao za Istoriju vodeci autoriteti za srpsko sednjovjekovlje bili su Cirkovic, Mihaljcic, Blagojevic i po pitanju Oroka bili su jasni da to nisu robovi u antickom smislu. Ali, ako vlastelin ima pravo da otroka proda, ako po Zakonu nema nikakva prava ( Ko dodje na carev dvor da trazi pravdu nek mu su ucini osim otroku vlasteoskome). Kojim bi ti terminom oznacio ljude u tom statusu ?



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14764

Zamolio bih vas da zadržite nivo diskusije.
Postove koje smatram suvišnim i neprimerenim sam obrisao.
Ako hoćete da širite priču o Dušanovom zakoniku, otvorite posebnu temu.



offline
  • Pridružio: 29 Okt 2009
  • Poruke: 44

vathra ::Zamolio bih vas da zadržite nivo diskusije.
Postove koje smatram suvišnim i neprimerenim sam obrisao.
Ako hoćete da širite priču o Dušanovom zakoniku, otvorite posebnu temu.


E ajde se mani brisanja mene i mojih postova, ako već nemaš pametnija posla.


U prvoj rečenici upšotrebio sam izraz NJEMU

A ZATIM SA POSEBNIM OSVRTOM ISTAKAO LJUBOMIRKU KRKLJUŠ I NJENU DRŽAVNOPRAVNU ISTORIJU.

a TO BLAGE VEZE NEMA SA NEKIM VREDJANJEM UČESNIKA.


A INAČE, RASPRAVLJALI SMO O PITANJU STATUSNOG PRAVA, POEVŠI OD TOGA DA BUDI VELIKU PAŽNJU ČINJENICA

Da NEMA PEŠADIJE NI NA MARICI NI NA KOSOVU.

Pa stigosmo dotle da su braća vlastela i vlasteličići nemilice terorisali sve ostale, pa nije ni čudo što su im okrenuli ledja.

I zamolio bih te , da tvoje mejsijanske i upravljačke ambicije lečiš na nekom drugom.

offline
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14764

Terek,

obrisana su ti 3 posta.
U svakom si navodio u jednoj rečenici da je sagovornik govorio gluposti.

Ovakav odgovor je neprimeren ovom forumu.

offline
  • Pridružio: 29 Okt 2009
  • Poruke: 44

vathra ::Terek,

obrisana su ti 3 posta.
U svakom si navodio u jednoj rečenici da je sagovornik govorio gluposti.

Ovakav odgovor je neprimeren ovom forumu.


Ono što je ovom forumu neprimereno, bar što se ove teme tiče, JE PODGREVANJE POST NEMANJIĆKE MEJSIJANSKE AMBICIJE, u jednom krvavom klupčetu svesvetske zavere protiv srbijanaca, najlepših, najpametnijih i najumnijih na svetu.


Srpski srednjevekovni vojnik bio je retkost, pred tom činjenicom ni savremeni istoričari ne zatvaraju oči, bio je običan bandit, zadolen vinom i medovinom, i post vizantijskom hrišćanskom dogmatikom. U ovakvu vojsku ubrajala se vlastela i vlasteličići,

O slobodnim seljacima nema ni govora.

Dotična "Nemanjićka" država, imala je STROGO KLASNI KARAKTER, i nipošto nije predstavljala carstvo nebesko na zemlji, KAKVOM JE DANAŠNJA NEOPRAVOSLAVNA mitomanija predstavlja.

Otac je ubiao sina, brat brata, a stari deda jebao devojčicu mladju od one Romana Polanskog. Pa se posvetio I POSTAO SVJATITELJ.

Na Marici, ako i na Kosovu, taj radni narod nemanjićki, OKRENUO JE TOJ DIJABOLIČNOJ DRŽAVI LEDJA,

Vojska se raspala u paramparčad, a jedan po jedan vlastelin je prelazio turcima, NISU ONI IZGINULI NA KOSOVU, jednostavno su zanmenili pravoslavlje za islam.

Ako saberete sve "Katastofe" koje je tobož doživela srpska država, i srpska vojska, kako nas savremena mitomanija uči, videćete jednu prostu činjenicu

SRBI po romantičarima ne postoje, svi su izginuli.

A vojska i vojnici, NI SAMI KRALJEVI NISU IM VEROVALI, dUŠAN JE IMAO šPANCE I nEMCE, a ne znam koji je imao Turke, i Kumane. . .

Inače, otac vrlog Stevana Musića, BIO JE ČELNIK MUSA IZ ZVEČANA, pravi pravoslavac.

offline
  • Pridružio: 30 Apr 2008
  • Poruke: 1646

Da posle ove oštre rasprave i kritikovanja srpske srednjevekovne države po pravnim i preko mnogo drugih osnova , što i nema toliko uticaja na ovu temu ( ima ali nije vredno tolikog spominjanja da zaziremo u to i odvajamo se potpuno od teme , a ona je izgled , oprema i sposobnost jednog srednjevekovnog vojnika u Srbiji )

I molio bih manje korišćenja reči "mitomanija" , zaista je suvišno , jer svako ima pravo da veliča svoju istoriju pa tako i mi , nismo ništa drugačiji bilo od Nemaca , Italijana , Francuza ili pak Rusa ... o Englezima i da ne pričam , njihova su sva dela zlatna i u dobrobit ovog čovečanstva zato ne želim više da slušam o nečemu što je pre sedamsto godina bilo sasvim normalno i to ne samo kod nas već svugde na svetu ili barem u Evropi . I manje psovanja , šta ja treba da mislim o argumentima koji su toliko cinični i još plus začinjeni i kojom psovkom . Ovde smo svi da bi zajedno sklapali jednu "slagalicu" deo po deo , niko nije prinudjen da učestvuje u tome , pa isto tako nemože ni druge prisiliti na svoje zaključke bilo to psovkama ili pozivanjem na sveopštu euforiju i linč domaćih istoričara i entuzijasta koji su se eto i ovde skupili da bi , naglašavam , ljudski porazgovarali o nečemu !

Srbija nije bila savršena država ali je u odnosu na neke bila i za primer , jeste za primer . Vojska nam nije bila u vrhu tadašnjih vojski ali je bila dobra , dovoljno dobra da tuče Bugare kod Velbužda , Turke kod Pločnika , Dubrovnice , Tripolja , da se nosi sa Tamerlanovim trupama kod Angore , u bilo čijoj službi Srpski vojnik srednjeg veka nije bio pijanica i budala , bio je onoliko dobar vojnik koliko se od njega očekivalo . A to što se država raspala i što su mnogi vlastelini i vlasteličići iskoristili stanje u državi da zgrnu moć i bogatstvo to je nešto što je takodje bila normalna pojava u srednjem veku , ali nisu svi tako prošli jer nisu svi bili u potpuno istim situacijama . Stavljati nešto u "Definitivno" je potpuna ludost kada je srednji vek kao veoma turbulentno i prevrtljivo vreme u pitanju .

Da nastavim sa slikama i napomenem kako nisam mitoman već imam neka svoja verovanja koja i nisu toliko bezazlena iako nisam još ni počeo da studiram , ali posedujem nešto što se zove zdrav razum , pa mogu da sudim o tome šta je i kako moglo da bude tačno . A primera ima , na svu sreću ima ih dovoljno , mora se samo potražiti malo izvan Platonove pećine jer gledajući mnoge freske i mnoge očigledne stvari možemo vrlo lako biti zavarani . A činjenica je da su oklopi u 14. veku stizali iz Venecije , a i Dubrovnik je bio veoma važna trgovačka ispostava toga doba tako da bi i sam car Dušan bio lud ako to ne bi koristio barem za trgovinu . A zlata je bilo sasvim dovoljno . I pored toga kada na sve dodamo i one silne Nemce pod komandom Palmana Brahta Teutonca , dobija se prilično oklopljena sila .
















Na slikama iznad nalaze se crteži vitezova i vojnika iz ofsprey-evih izdanja . Nešto su Nemci , nešto Italijani , Englezi i Francuzi , ali svima je zajednička jedna stvar , svi su iz 14. veka , a da budem precizniji od neke 1330. godine do samog kraja veka . U suštini oklopi su mnogo promenjeni za tih sto godina , zaista ima dosta razlika , ali o njima ću drugi put . Sada sam hteo da postavim ove slike čisto da bi dao slikovit prikaz opreme iz tog doba . Naravno , nije svako mogao priuštiti sebi pun oklop , ali ovi oklopi na slikama su bili otprilike skup svih delova koje je neko mogao da nosi . A varijacije su mogle ići do besvesti , bitno je napomenuti da je punjena jakna , takodje poznata kao Aketon , Gambeson ili Padded Jack bila osnovni deo nečijeg oklopa , nju su mogli priuštiti svi koji su stupali u vojsku , nju je jedan vitez morao da ima , jer je njena uloga zapravo bila da ublaži udarac mača koji bi ozbiljno povredio čoveka ukoliko bi udario dirketno u oklop a ispod njega ne bi bilo nikakve podloge da taj udarac ublaži . Preko jakne nosila se brnja ili verižnjača , maile ili chainmail , ona je bila obavezno zakivana , odnosno prstenovi nisu bili slobodni kao što ih vidjamo danas , već su bili zakivani malim nitnama kako bi se sprečilo njihovo razdvajanje .

Samo još jedna stvar u vezi jakne , ona je bila punjena ili iz više slojeva (kasniji primerci ) a punjenje je bilo sačinjeno od parčića lana , vune , stare tkanine , pa čak i slame u nekim slučajevima .

Preko brnje , već je jasno da je dolazio ostatak oklopa , koji je mogao biti lamelarni , odnosno od metalne "krljušti" , grudni oklop "Lamijera" koji je poznat i kao tranzicionalni oklop jer je on zapravo predstavljao veće metalne ploče prikivane ispod kože tako da se zakivci vide spolja , najpoznatiji primerci ovakvog oklopa za grudi su pronadjeni kod grada Vizbija na ostrvu Gotland u Švedskoj , datiraju još iz 1362. godine i bitke kod tog grada izmedju Gotlandskih seljaka i Danske vojske . Vrlo je verovatno da se takav oklop koristio i u Srbiji . Da nastavim , ruke i noge su prekrivane kako metalnim oklopom za udove tako i još jednom kombinacijom metala i kože koja se na engleskom zove "Splint armor" a on je tadjen na sličan način kao i Lamijera sem što su ga činile duge i uske metalne trake na isti način zakovane za kožu . Laktovi i kolena su bili kovani , često "plutajući" jer su vezivani uzicom na lakat ili koleno , pa su na njih dodatno spajani nastavci za ruke ili noge . Šlemovi su dosta neraznovrsni u 14. veku . Nalazimo malo tipova šlemova a to su Basine , metalni šešir ili "Kettle Hat" ( šlem koji neodoljivo podseća na engleske šlemove iz I i II svetskog rata , a i obično se vezuje za njih u filmovima , što nije obavezna stvar ) , normanski šlem je od proteklog 13. veka izašao iz mode , ali je veliki šlem popularno nazvan "krstaški" i dalje ostao u upotrebi noseći se preko basineta ili njegove preteče "skrivenog šlema koji je pokrivao samo vrh glave od ušiju ka gore ) takodje veliki šlem je postajao i manji pa je dobio i svoj konačni oblik odnosno "Sugarloaf" šlem , sa oblim ili vrhom u obliku glavice luka , a dobio je i vizir . Kad smo kod vizira da spomenem i to , sredinom 14. veka veliki šlem izlazi iz mode , zamenjuju ga Basineti koji sada dobijaju vizire , za 14. vek karakteristična su dva vizira "Globose" i "Houndskul" koji je u skorije vreme preimenovan u "Pigfaced" tojest "Svinjoliki" . Postoje i prikazi drugih vizira iz tog doba ali o njima ima malo podataka pa se ne uzimaju kao validni već se na njih gleda dosta rezervisano . Da napomenem i to da je Basine imao i štitnik za nos sličan onom na normanskom šlemu , samo dosta duži i širi , a neke verzije istog su mogle i da se otkače od šlema a pošto je on imao verižnjaču privezanu oko sebe ona je bila i privezana za taj štitnik pa je on samo visio ispod brade .

Još jedna napomena , mnogo filmova prikazuje raznobojne peruške , čak i figure heraldičkih životinja pa i mitskih bića na šlemovima . Takve stvari jesu postojale ali su se koristile uglavnom na turnirima i nisu imale svoje mesto u borbi , u borbi je bilo bitno da su heraldički simboli na tunikama , župnjevima i štitevima jednostavni radi lakšeg prepoznavanja , kićenje je bila pojava karakteristična za turnire i parade .

Da , još nešti , ispod šlemova se nosila potkapa , koja je kao i sve drugo od odeće u to vreme bila napravljena ili od lana ili od vune , drugih materijala u to vreme nije bilo (platno je izuzetak , ali lan i vuna su bili najrasprostranjeniji ) . Pantalone nisu postojale u današnjem obliku već su bile sačinjene od dve odvojene nogavice , sa ili bez pokrivenih nogu poput helanki , koje su uzicom bile vezane za gaće poput bokserica . Gore se nosila košulja a preko nje tunika .

To je sve o oklopima za večeras , nastaviću sutra ili neki drugi dan , sada vam je dosta i ovo za čitanje . Ja sam umoran od kucanja pa ću ovde prekinuti . A vi čitajte i uživajte Zagrljaj ( Ziveli )

... Umalo da zaboravim , 14. vek sam kompletirao , ima još vrlo malo bitnih stvari , to ću drugi put a onda idemo na 15. vek . Posle možemo da se vratimo na Stefana Dečanskog i ostatak loze Nemanjića dalje u prošlost kao i analizu oklopa tih perioda . A imam i neke Ruske crteže koje moram da postavim ... ma videćete , dosta sam kucao Cool

offline
  • stanis 
  • Novi MyCity građanin
  • Pridružio: 14 Dec 2009
  • Poruke: 4

vathra ::Terek,
Turski izvori govore o tome da je Sultana ubio jedan od vitezova/vojnika koji je ležao sa strane i pravio se mrtav. To je ujedno i najverodostojniji izvor ubistva. Ubistvo na prevaru je motiv prikazan u filmu "Kosovski boj", koji baš i ne obiluje istorijskim činjenicama...
.


Prema turskim hronicarima to je izgledalo ovako:
"Dok je sultan, čudeći se, posmatrao mrtva razbacana tela, jedan nevernik, hrabri vitez po imenu Miloš Kobilić, koji je u razgovoru sa Lazarom bio obećao da će ubiti gospodara Turaka, iako ranjen i u krvi, bio se sakrio u hrpi mrtvaca. Kada je Murat han krenuo prema njemu, ovaj se uspravio i ustremio ka sultanu. Kada su čavuši hteli da ga spreče, Murat je rekao: `Pustite ga. Ima neku želju. Neka kaže.` A, prokletnik je imao skriven bodež i poljubivši uzengiju sultanu, zabo mu je nož."

novosti.rs/code/navigate.php?Id=16&.....title_add=

offline
  • Pridružio: 06 Feb 2010
  • Poruke: 2389

како ли га само ''случајно'' турци прекрстише у кобилић

offline
  • stanis 
  • Novi MyCity građanin
  • Pridružio: 14 Dec 2009
  • Poruke: 4

stegonosa ::@Vazduhoplovac, Sebab

Nazalost ne postoji svest u narodu o potrebi ocuvanja kulturnih dobara, sto se naroda tice on je vec uglavnom razneo sta je moglo (po Kanicu samo iz Viminacijuma kod Kostolca/Pozarevca odneto je 5000 zapreznih kola cigli u toku godinu ili dve, u Petrovcu na Mlavi mnoga su utvrdjenja razneta koje on belezi kao jedva ocuvana i od njih pravljeni obori, u Homoljskim planinama mozes videti kako u sred srednjevekovne kule na planini stoji dalekovod itd), njemu bi najvise odgovaralo da im se da po jedan detektor metala i asov, a i to ako moze neko drugi da kopa. Smederevo je izuzetno ocuvano (Golubac i Maglic takodje mogu da se srede i da se napravi tura Srednji vek u Srbiji, naravno uz posetu manastirima), ali i tu postoje problemi sa zidovima koji su nesigurni i prete da se uruse (tj. jedan deo zida), ovo sam cuo od predstavnika turisticke organizacije koji tamo idu svake godine na "Smederevsku jesen".


Raznosenje kamena sa arheoloskih nalazista zapoceto je jos u srednjem veku. Tako je za gradnju smederevske tvrdjave izmedju ostalog koriscen kamen sa Viminacijuma. Ako je neko bio u Smederevu ili planira da obidje tvrdjavu neka obrati paznju na kamen u zidinama. Susedni blokovi su cesto potpuno druge boje, sto pokazuje da je kamen donet sa svih strana. Naravno, treba razumeti uslove u kojima je to radjeno - radi odbrane od Turaka zurilo se sa zavrsetkom Smedereva i naravno da je bilo vaznije zavrsiti tvrdjavu nego cuvati Vimiacijum. Kasnije su Turci vekovima za svoje tvrdjave i kule odnosili kamen sa arheoloskih lokaliteta. Prema arheoloskim zapisima s kraja XIX veka, temelji Viminacijuma su bili jos uvek iznad zemlje pa su se mogle naslutiti njegove konture. Vremenom je i to malo kamena odneto a ostalo prekrila zemlja.
Sto se nasih tvrdjava tice, jedina koliko toliko dobro ocuvana je ona u Smederevu. Vodio sam par puta strance u obilazak Srbije, pokazivao im Petrovaradinsku tvrdjavu, Kalemegdan, Golubac i Smederevo. I na sve je ubedljivo najjaci utisak ostavila smederevska. Sto zbog izgleda, sto zbog price koju nosi. A koliko ljudi u Srbiji uopste zna da u Smedervu postoji tvrdjava? Od vodica u Smederevu sam cuo da UNESCO(ili neka slicna fondacija, ne secam se tacno) zeli da da novac za kompletnu obnovu, ali postoji problem. Oni zele da tvrdjava bude obnovljena potpuno autenticno, sto znaci da bi ispred tvrdjave morao da bude restauriran vodeni kanal sto bi znacilo da zeleznicka pruga i stanica koja se tu nalazi mora da se izmesti. Novac za izmestanje pruge morala bi da da drzava Srbija i tu je kraj price.
Golubac je u jadnom stanju. Prilikom poslednje posete gledao sam kako su neki Nemci koji su tu bili u prolazu, zaustavili auto, izasli i odusevljavali se. Potencijla jeste, al nema za kog.
Malo pre Golupca je turska tvrdjava Ram, prilicno propala ali jos uvek impresivna. 100 metara od nje, oko neke kuce podignut zid od kamena koji dosta lici na onaj iz Rama. Pitam se gde li ga je nabavio, da ga nije kupio mozda negde.
U Kladovu je Turska tvrdjava Fetislam zarasla u korov. Slicno je i sa rimskim logorom Dijana kod hidroelektrane Djerdap.
O Maglicu kod Kraljeva da i ne govorimo. Smesten je u izuzetno lepoj okolini, pokraj Ibra gde se zaustavljaju splavarske ture, al do tvrdjave retko ko ide. Em je opasno unutra uci, em pored puta uopste ne postoji znak da je pokraj magistrale tvrdjava. Ko vozi i gleda okolo videce je, ko pazi na voznju nema ni da je primeti.

Slike i video zapise svih ovih tvrdjava kao i nekih drugih mozete pogledati na discoverserbia.org/sr/tvrdjave

offline
  • Pridružio: 12 Feb 2007
  • Poruke: 8633

Što se tiče Smederevske tvrđave status quo će još dugo potrajati, pogotovu posle zadnje "poplave". Taj vodeni kanal je teško izgraditi a da se ne menja kompletan deo grada u tom području zajedno sa izgradnjom novog nasipa bliže centru grada koji nije mnogo daleko od Tvrđave. Mnogo je novca potrebno za tako nešto. Samo izmeštanje železničke stanice (planovi i mesto već postoje) nije problem koliko adekvatna odbrana grada od poplave. Na slici se vidi da je prostor za kanal i novi nasip bliže gradu veoma mali te je potrebno to adekvatno arhitektonski i građevinski smisliti kako bi grad imao adekvatnu zaštitu od vodenih nepogoda.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1437 korisnika na forumu :: 34 registrovanih, 9 sakrivenih i 1394 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., Ageofloneliness, Arahne, babaroga, bagor10, bigfoot, CikaKURE, Dannyboy, debeli, Dimitrise93, draganca, Georgius, ILGromovnik, JOntra, kovinacc, lord sir giga, LUDI, M1los, Mi lao shu, Mixelotti, nikola990, oganj123, raptorsi, robert1979, ruma, S2M, Shinobi, shone34, Skywhaler, SlaKoj, Trpe Grozni, Vlada78, zlaya011, zziko