POVR Fagot i Konkurs - nasljednici Maljutke

• 2Ovo se svidja korisnicima: Iwo Jima, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Što se tiče goriva RNDSI, nisam našao ništa za šta bi se moglo uhvatiti. Bilo je nekih dijagrama gdje su eksponencijalne krivulje na -50 i +50 bile vizualno sukladne, ali izvori nisu neki za uzeti ih zdravo za gotovo.
Što se tiče brzine gorenja ovisno o tlaku, postoje podatci o eksponentu ''n'' ali za tlakove preko 20 MPa što nas ne zanima u ovoj temi.

Lampe kod 9M111, 9M111M i 9M113 su iste, sve imaju te metalne poklopce i možda je to u smislu zaštite jer buster motor radi kao beztrzajac sa plinovima na obe strane. Kod 9M114 buster ima mlaznice samo na ''guznu'' stranu.

Lampe, slijedom 9M111, 9M111M, 9M113 i 9M114






Busteri, slijedom 9M111, 9M111M, 9M113 i 9M114

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

111 , 111M i 113 dolaze iz Tulske kuhinje , a 114 iz Kolomne , i tu je ogromna razlika u razmišljanju i namjeni . Ove prve tri principijelno pripadaju pješadiji nevezano za koji nivo odlučivanja i zapovijedanja , hajde da kažemo da je to nivo bataljona. Šturm ( 114 ) i svi nasljednici su na nivou armije , oni mogu biti pridodati nižim jedinicama , ali po načinu uporabe helići ili borbena vozila to daleko prevazilazi nivo pješadije.

Otuda i taj koncept da se radi defakto dvostepena raketa , s tim da prvi stupanj ( buster ) svoje odradi u cijevi izleti van i tamo se odvoji od drugog stupnja koji sa nekom zadrškom pali dvorežimski motor i odlazi dalje , prazan buster se tu negdje mota još kojih stotinjak metara ispred lansera , što baš i nije ugodno za pješadiju koja je tu negdje .

Isto ili još gore je kad taj komad metala pada s neba .

Buster te koncepcije je efikasniji od izbacnog gas generatora , koji riga vatru na sve strane ,ali u principu ostaje u lanseru , kao kod Fagota.

Na kornetu su ruje primjenili klasični buster kao kod Šturma , ali ga ne odbacuju već raketa leti dalje s njim , opet zbog pješadije koja se tu negdje mota.

Ti izbacni motori , gas generatori , su savršenstvo tehnologije u raketnim motorima on sam tehnološki špic , to rade umjetnici , a bustere poput onog šturmu to rade fizikaneri , to je sirova snaga.

Šturmov buster je zanimljiv još i zbog toga što ima u sebi " perač prozora" , naime tlak plinova u motoru potisne ampulu sa sredstvom za skidanje leda sa reflektora , koji se može uhvatiti na staklu budući helić leti na raznim visinama i sa raznim gradijentima vlage i temperature okoliša.

Kod Fagota i sličnih nema toga , i bilo je dovoljno staviti dvokrilni poklopac kojeg otvara opruga, i nije to šala mala, grune tu tridesetak bara i zna biti vruče , ali kratko traje , pa reflektor preživi.

• 2Ovo se svidja korisnicima: ILGromovnik, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Fagotova lampa tip RN13,5-100. Kako ostale komponente (otpornici, kondenzatori itd) tako i ova lampa spada u standardnu lepezu tog doba, široko nabavljivo i pristupačno.



Koliko sam razumio, lampa je u svom punom režimu tek nakon što raketa završi ubrzano gibanje. Prije toga u onom faznom startanju baterija, kroz nju ide strujni tok da digne temperaturu do te mjere da nit dobije svoju elastičnost da izdrži sile od ubrzanja, ali tek kasnije počinje emitirati. Klapne se otvaraju na izlazu iz lansirne cijevi.

Spoj lampe je upravo jedna od razlika prve rakete 9M111 i modifikacije 9M111-2.




Kod Konkursa 9M113 malo drugačije, ne znam te simbole (moja sramota - priznajem)...možda je tu primjenjena bljeskalica.

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, ILGromovnik, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kod Konkursa po shemi nije bljeskalica već obična IC lampa, Bljeskalica radi na naponu od 400 i više volti , te bi onda trebao biti neki pretvarač napona sa 16 V na 400 . Danas to nije nikakav problem, ima toga na kilograme i košta par eura .

Kod Šturma i raketa iz te kategorije rusi su primijenili turbinu koja radi na barutne plinove i ta turbina vrti generator koji napaja svu elektroniku i ima posebne namotaje za visoki napon koji puni kondenzator i preko kojeg se okida bljeskalica. Takva minijaturna turbina je iskorištena i na Streli , Igli i sličnim raketama raketama iz te generacije, odnosno raketa koje potiču iz Kolomne.

Ovo si dobro primjetio da se lampa odnosno žarna nit prethodno zagrijava preko otpornika od 2,7 K kako ne bi žarna nit postala elestična i kako bi izdržala ubrzanje izbacnog motora i to je primijenjeno kod modela 111-2, dok je kod onog prvog modela 111 izgleda lampa spojena direktno na izvor.

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, Drug pukovnik, _commandos_, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Bilo je nekih dilema oko toga kad se pale mrdalice , odnosno od kojeg je trenutka raketa upravljiva , malo sam vrtio neku matematiku pokušavajući uhvatiti neki smisao podatka da je minimalni domet rakete 70 m.

Ima tu nekoliko dilema , i mislim da sam se nekako iskobeljao iz toga .

Prije svega u trenutku paljenja izbacnog motora svi sustavi na lanseru su aktivni, baterije na punom režimu i svi se elektromotori vrte punom brzinom i sva elektronika radi. Možda je to sve malo kratko vrijeme zagrijavanja da bi sva ta čuda izašla sa -50 C na neku normalu , ali vjerojatno nije ni planirano da se stvar zagrije .

Rekoh da u trenutku paljenja izbacnog motora isti impuls ide i na vremenski stroj , koji preko elektromagnetske spojnice počne okretati zupčanike i kotačiće. Prve dvije sekunde se u stroju ne događa ništa , što znači da se ništa od početnih parametar lansera ne mijenja.

Za to vrijeme izbacni motor dosta žestoko odradi svoje i raketu koja je u tom trenutku teška 7,8 kilograma nagura na nekih 63-74 m/s za 0,018 s.

Sam izbacni motor je težak 1,4 Kg i ima u sebi 0,29kg baruta , tlak u motoru je cca 350 bara , a neki srednji tlak plinova koji guraju raketu van je 33 bara , i tu se dobije neko ubrzanje od 50- 360 g , dosta je to sve šareno , ali je i 150 g sasvim ok.

Prema literaturi Između lansera i trenutka paljenja bustera raketa prođe desetak metara , što kod brzine od 65m/s iznosi oko 0,15 s , tih 0,15 sekundi se dobije preko jednog pirotehničkog usporaća u pripali motora, a sama pripala se pali preko inercionog mehanizma sa slike.






Uslijed inercije uteg poz, 10 i klipić poz.7 zaostanu i sabiju oprug 8, kuglica 6 ispadne iz svog ležišta , i kad raketa izleti iz cijevi i prestane sila ubrzanja opruga sve vrati na svoje mjesto , a kako nema kuglice sve se pomakne u lijevo i kontakti se spoje, što spaja bateriju sa ostatkom elektronike i pali motor.

Pri tome je brzina leta rakete kako rekosmo oko 65m/s , i ta je brzina premala da bi mrdalice bile efikasne ali bi one mogle poremetiti let rakete kad bi bile slobodne i stajale kriš kraš, zato njih u tom trenutku drži u neutralnom položaju sila spiralne opruge poz. 6 na slici.






Ta opruga ujedno vrača mrdalice uvijek u neutralni položaj nakon što izvrše neku komandu.

U toku daljnjeg leta buster ubrzava raketu sa potiskom od 450 N u trajanju od 1,5 s , što bi kod mase od 7 kg moglo dati ubrzanje od 6g i raketa bi pri tome mogla preći put od 70 m .

Ako sada zbrojimo onih desetak na početku i ovih 70 m , blizu smo onog što piše u prospektu., jer se to sve mijenja sa promjenom temperature .

Ako idemo zbrojiti vremena onih prvih 0,15 s i ovih 1,5 ( ili 1,8 s prema drugim podacima ) , dobijamo vrijeme nešto manje od 2 s , što je dosta važan podatak .

Naime od trenutka lansiranja prve dvije sekunde IC koordinator gleda kroz durbin male žarišne daljine , gleda dosta široko , a vremenski stroj drži elektroniku na širokom pojasu frekventne propusnosti .

Prema shemi radi ovaj gornji crvenom bojom uokvireni dio , jer je iz vremenskog stroja došao napon na releje R1 i R2 , koji onda spajaju ( preklapaju ) pojedine linije na shemi , o čemu budemo malo kasnije



Ova shema je temeljna , na njoj se odvija sve što je bitno , iskreno rečeno očekivao sam više , ali s obzirom na godine kad je nastala to je ok, čudi me samo da se u kasnijim modelima konkursa ništa bitno nije mijenjalo , nisu uvedene neke dodatne mjere zaštite od ometanja , ili opet imamo posla sa export varijantom rakete.

Kako god bilo IC senzor preko svog durbina pobere sve što durbin vidi , a u prve dvije sekunde vidi jako široko, vidi svoj buster koji pali i žari vidi i neku vatru od zapaljenog tenka , možda čak i sunce na zalasku.

Nemam podataka u kom je opsegu svjetla ta germanijeva dioda najosjetljivija i koju valnu duljinu emitira IC far , isto tako ne znamo od kojeg su materijala napravljene leće na durbinu , naime sve to utiče na IC senzor , odnosno služi kao prethodna barijera od mogućeg ometanja.

Kako bi isključili uticaj samog lansera i iskrenja četkica motora odnosno raznoraznih smetnji koje emirtira vlastita elektronika ta prva elektronika je oklopljena , a samo npajanje IC senzora je zaštićeno RC filterom stabilizatorom tako da u diodu može doći samo istosmjerna struja .

Sve što je prošlo kroz optiku i palo na IC senzor bude pojačano na kaskadnom pred pojačalu koj je neselektivno , znači pojačava i signal i smetnje.

Tako pojačani signal se preko kontakata selektora ( relej R1 ) vodi na rezonantni filter .

Tu malo stanimo , moramo malo pogledati što kaže literatura o tim rezonantnim filterima [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

A za ilustraciju koristim ofu sliku




Kod Fagota je izborom komponenti u prve dvije sekunde postavljena kao noseća frekvencija ( centralna frekvencija ) 1500 Hz , sve što blica tom frekvencijom prolazi bez smetnji kroz pojačalo , prolazi i ostalo ali se guši , taj prag gušenja je definiran , a definirana je i širina opsega , u prve dvije sekunde je to dosta komotno , širina opsega je 3500 Hz u drugom periodu nakon druge sekunde se taj pojas sužava na 550 Hz ispod i 550 Hz iznad noseće frekvencije.

Sam način kako je to nacrtano na shemi navodi me na misao da je tu nešto dodavano , krpano u hodu, a kako su tada sheme rađene ručno na pausu pa kopirane, nikom se nije precrtavalo cijelu shemu , nego je to docrtano , a nije bilo mjesta , ni vremana za normalnu razradu dokumentacije.

Našao sam nekoliko takvih detalja u dokumentaciji , detalj sa IC lampom , koja ima ili nema predotpor , ima takvih promjena na raketnom motoru i slično. očito je Fagot pušten u seriju u velikoj frci, nedovršen.

Sve što je prošlo kroz rezonantni filter ide na kaskadno pojačalo i limitira po amplitudi .


Mislim da trebamo ovdje stati , i bacit se na daljnje kopanje po literaturi , jer smo došli na slijepi kolosjek , naime ako se disk modulatora "vrti " 4500 okretaja u minuti odnosno 75 u sekundi i iako na disku imamo 200 polja onda je to 15000 promjena u sekundi odnosno 15000 Hz , pa bi bilo logično da se i rezonantna frekvencija postavi na 15000 , a ne na 1500.

Možda neka druga knjiga bude dala neku drugu frekvanciju.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Neku drugu knjigu koja bi opisivala ovaj isti osnovni 9P135 nemamo. Nadam se da neću skroz zakomplicirati, do mjere neraspetljivosti, ali usporedio sam sa modifikacijom 9P135M (to je onaj multipraktik lanser za Fagot i Konkurs).



I kod njega se modulacijski disk vrti sa 4500 obrtaja/min, ali imaju 300/300 polja (vjerovatno ste na ovaj mislili kada se spomenuli 300 polja s početka teme). Frekvencija po principu i matematici 22500 Hz.





Kod ovog modela filtracija se vrši u prvom pojačalu U2 iza fotoprijemnika koje je zajedničko za oba prijemnika i LC kontur (predpostavljam to je isto neki naziv za filter) je podešen na frekvenciju od 22500 Hz. Isto kao i kod našeg modela, širina opsega je za vrijeme do 2 sekunde i nakon toga regulirana, ali je jasno definirana normala 22,5 kHz.





Opća šema pribora 9Š119M1 i pojačala U2 (9P135M).




Neka kvaka mora postojati za tih 1500 Hz, nešto traži da se elektro signal iz fotodiode iz nekog razloga smanji za 10.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Koju verziju Fagota poseduje Vojska Srbije ?