POVR Fagot i Konkurs - nasljednici Maljutke

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, Iwo Jima
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Tri su knjige (tri izdanja), postoje neke razlike, ali da se ne zapetljavamo nastavit ću sa istom koja je prvo izdanje iz 1975. Kasnije vidim da su rađene nekakve modifikacije (ne 9K111M-Faktorija već u samom 9K111).
Znači iz ove...


Fali od ranije i uvod sa općim opisom rada pa neka se nađe






Cijela strukturna šema vođenja


Po ovome, prvi koordinator upravljačke jedinice, prima položaj rakete kao kutni otklon preračunat iz linearnog otklona rakete od osi i udaljenosti rakete od lansera. Znači lanser zna točno koliko je raketa prešla metara pa je možda to i odgovor kako se rješava situacija kad uslijed minusa raketa leti sporije.




Forma signala kako prolazi kroz pojedinačne sklopove i možda reper vrijednosti napona i frekvencije sa kojima se uspoređuje.





Šeme...neke su u obliku ''plahte'' pa se teško može u jednoj slici sve jasno uhvatiti i vidjeti. Ako treba, iz svake mogu izvaditi i zumirati određenu sekciju.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, Iwo Jima
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

E pukovniče sad si nas zatukao u crnu zemljicu , ako smo do sada nešto i kužili sad vidimo da više ništa ne kužimo .

Šalim se naravno, sheme su odlične i kao što rekoh dostupne radio klubovima po rusiji i lokalnim radio meštrima onog doba. Sovjetski školski sustav je tih godina generirao na tisuće inženjera i tehničar tog profila.

Konstruktori su već tada mogli tu hrpu tranzistora zamjeniti sa ponekim integrircem , ali bi se tada uvaljali u probleme sa održavanjem i servisiranjem toga u trupi , a izazvali bi i ne mali poremačaj u industriji koja ne bi mogla preći na novu tehnologiju bez velikih ulaganja, i kašnjenja .

Dakle ekipa u Tuli kad je lotala te tranzistore na prototipovima već je znala tko će to raditi u seriji , to je ta razlika između zapadne i istočne varijante .. Dok je Hughes na TOW namjerno mnoge stvari zakomplicirao i koristio zlato i platinu i gdje treba i gdje ne treba kako bi digao cijenu , a kasnije pobrao dobru zaradu na razlici cijene jer je dokumentaciju prilagodio kooperantima i njima nametnuo niske cijene rada , kod rusa nije bilo napumpavanja cijena , već su se pokrivali kako su mogli i umjeli.

Pođimo zato redom , pojačani i formirani signal sa IC senzora , a to je germanijev tranzistor , se naranđastom linijom vodi do pojačala koje je izvedeno kao kaskadno , bilo bi dobro da prije nego zaronimo u bespuća i dubine , ovu plahtu povećamo i podijelimo po zelenim linijama , to su neke logične cjeline , a onda ćemo je pokušati povezati sa ulaznom plahtom.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Iwo Jima
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Uvećana šema, nažalost legenda je nečitljiva no...



I blok šeme


II blok šeme


III blok šeme


IV blok šeme

Seckano sa desna na levo od legende.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Iwo Jima
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Budemo sačekali da vidimo možda pukovnik izvuče neku bolju sliku, naime on je objavio kvalitetnu sliku desnog kraja plahte sa legendom odnosno konektorom.

Makar mislim da bude za neku uvodnu spiku i ovo dovoljno, nije ovo kolegij automatske regulacije , već forum znatiželjnika i ljubitelja vojne tehnike .

Mnogi algoritmi su u tim analognim shemama su sakriveni i oni su plod ogromnog iskustva ili plod simulacija na moćnim analognim računalima, i tu ako čovjek nema to sve na raspolaganju do zadnjeg detalja može debelo zaglaviti.

Ima jedna anegdota na tu temu .. kad je rađen stabilizator topa na tenku M84 neki detalji tih shema nisu bili jasni , sve je to radilo ali je bilo nekih detalja konta sve logike , i sad ekipa sa VTF a u Zagrebu plus ekipa sa FER a gusla po tome , ali nema vajde . I padne dogovor da se napravi neki simpozij , da se pozove i Ruse na simpozij , sve u organizaciji ekipe iz SAS a iz Zadra , tu su jahte tu su hostese , toči se votka kao da je vino, i nakon par demižona votke pređe se na stvar i počne rasprava o shemama

I tako netko od naših postavi pitanje... da je tamo neki kondenzator sa oznakom C31 nelogičan i da se ne uklapa u neki matematički model ... na to se Rus počne smijati .. pitaju ga njegovi , on odgovori i sad se svi rusi smiju , a naši gledaju zbunjeno..

Na kraju je ispalo da ni njima to nije radilo kako treba , i da je onda laborant Sergej u nastupu bijesa i ludila, zalemio prvi kondenzator sa stola , i stvar je proradila.

Tako i te sheme , odnosno cijeli algoritam , je vjerojatno danima , mjesecima bio na simulatorima koji su čak mogli biti napravljeni u punoj dimenziji .. na pisti dugoj dva kilometra se moglo postaviti desetak reflektora od rakete i "pucati" do mile volje .

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Iwo Jima
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Preskočili smo prvi sklop u nizu i idemo drito u onu drugu kantu. Tamo je ovaj blok koordinatora.
Malo bolje vidljive sekcije...






I štik lista ovog bloka...

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Iwo Jima
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Super je sve vidljivo , hvala ti , budem pokušao sad kad imamo sve sheme prilično jasne opisati sve funkcije od trenutka kad nišanđija stisne okidač pali. A ima toga boli glava

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Iwo Jima
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Nema na čemu, hvala Vama na vremenu i trudu za vrhunski način prenošenja znanja i informacija.
Vremena imamo, s obzirom na ovo bijelo govno vani, ševa neće skoro zapjevati.

Jedino bih zamolio za ''prilagođeni jezik'' , baš onako kako znate, jer ova tema je ipak za većinu nas malo oteška.
Da ne bude onako kako zna biti na nekim drugim temama foruma, RDM postaje FTbS po xz i tako slično. Na kraju gromoglasni aplauz, a u stvari nitko ne razumije šta je čovjek rekao.

Jedan prijedlog, ako nije problem da se koristiti ova šema (dosta je pregledna) kao ''prikaz situacije'' -semafor- sad smo tu i idemo tamo.

• 1Ovo se svidja korisniku: Iwo Jima
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ajmo polako korak po korak lansirati svog fagota .

U nekom prethodnom periodu raketa i lanser su bili u nekom skladištu , u nekoj pripizdini deset godina , neka služba je to izvukla iz skladišta , izvadila iz sanduka i stavila na uređaje za testiranje , o kojima ne znamo ništa jer su opisani u drugim knjigama . Elem ako je to sve ispravno onda 2 vojnika na grbači izvuku lanser i kontejner sa raketom na vatrenu liniju postave na tronožac .

Tu je već osnovna razlika sa TOW koji treba još dva magarca da izvuku akumulatore i onaj teški lanser na vatrenu liniju.

U prvom periodu se lanser ugrubo usmjeri u pravcu lansiranja , a fino sa kurblama za lijevo desno i gore dolje. Dotle su i lansr i raketa totalno mrtvi .

Sustav se oživljava potezanjem prstom na okidač koji napne oprugu i kad zubić na okidaču preskoči opruga gurne magnet inducira struju u špuli.

Taj strujni impuls pali elektro kapislu prve termalne baterije u raketi ( koja napaja mrdalice i elektroniku u raketi) , pali prvu termalnu bateriju u lanseru , i pali pripalu barutnog punjenja za zaletavanje žiroskopa.

Dok prva baterija u raketi izađe na režim i postigne puni napon, ona pali piropatronu druge termalne baterije u raketi koja daje struju za IC far , a kad ta baterija izađe na puni režim od nje se piropatronom skine blokada sa ramova žiruskopa ( mehanizam za aretiranje žiroskopa), i pali piropatrona druge baterije lansera.

Kad druga baterija lansera izađe na režim dolazi do paljenja piro patrone prednjeg poklopca na lanseru , paljenja izbacnog motora rakete i uključivanja spojke elektromehaničkog sklopa , programatora daljine.

Ova na izgled komplicirana procedura je bila potrebna da se da dovoljno vremena pojedinim sklopovima da izađu na režim i kod -50 C , i da se onemogući ispaljivanje rakete koja nije potpuno oživljena sa polumrtvog lansera.

Za početak stanimo kod ovog trenutka .... do trenutka paljenja pripale izbacnog motora , jer se u tih nekoliko desetinki sekunde dogodilo jako puno toga .

Nemam skicu kako izgleda taj okidač za paljenje tog paljbenog lanca iznutra imamo negdje fotku kako izgleda izvana , pa ga budemo postavili dok nađemo , a budući se od njega pali barutno punjenje žiroskopa pođimo od njega.







U biti imamo posla sa jednim malim raketnim motorom koji se nalazi u rotoru žiroskopa , i on kroz tri mlaznice koje su vidljive po obodu razvije dovoljno potiska da se žiro u trenu zaleti , taj princip se vuče još od starih Grka iz doba Herona Alaksandrijskog [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Zanimljivo je kako su ruje kroz osovinu žiroskopa proveli kontakte za elektro pripalu barutnog punjenja, naravno ti se kontakti nakon pripale moraju odmaknuti kako ne bi remetili rad rotora , pripala i samo barutno punjenje moraju izgoriti potpuno i bez ostatka kako se ne bi remetio dinamički balans rotora, a i taj rotor se ne smije izdeformirati od zagrijavanja , jer i to remeti balans rotora.

Znači rotor je bio sastavljen bez baruta i pripale , izbalansiran dinamički, a onda rastavljen , ubaćen barut i pripala i svi dijelovi vraćeni u stotinku milimetra natrag u isti položaj.

Rekoh da se žiro nakon zaletavanja u trenutku lansiranja mora osloboditi blokada i da se moraju maknuti kontakti za pripalu barutnog punjenja u njemu. Tu funkciju radi aretir.. pirotehnički sklop koji preko klipa poz 9 oslobodi polugu koju opruga podigne i oslobodi ramove i digne kontakte.


U tom trenutku je raketa spremna za lansiranje, obje baterije u raketi su u punom režimu ali je još elektronika mrdalica mrtva , čeka se impuls ubrzanja koje daje startni motor da se uspostavi kontakt baterija elektronika, o tom detalju ćemo malo kasnije.

Do tog trenutka je prva baterija u lanseru već izašla na puni režim i motor za pogon onih kurbli već radi punom parom , aktivna je donja polovica sheme okvirena žutom bojom


Elektromotor vrti " datčik častoti vrašenia " već smo pisali o njemu kao o lepezi sa prorezima , nisam bio u pravu ta lepeza ima samo 10 proreza, i znači za jedan okret motora ona daje deset impulsa koji odlaze ne elektroniku stabilizatora vrtnje


Na toj shemi imamo jedan jednostavni LC oscilator ( prigušnica Dr1 i kondenzatori C5, C7 i C16 ) koji sam za sebe oscilira sa 750 Hz i to je neki osnovni takt koji se kasnije prenosi kroz cijeli sustav , a kako se motor vrti sa 4500 okretaja u minuti , znači 75 okreta u sekundi i kako lepeza ima 10 polja to se u tom sklopu vrši usporedba frekvencije impulsa koji dolaze sa datčika, lepeze, sa tom osnovnom etalonskom od 750Hz. razlika frekvencija se vodi na sklop koji onda upravlja sa naponom koji se vodi na motor.

Očekivao sam neki ozbiljniji generator takta u smislu da tih 750 Hz drže ispod 1 %, ali eto očito i plus minus 10 % zadovoljava. Naime promjene brzine vrtnje motora zbog mase odnosno inercije rotora nisu tako nagle , a ni promjene tereta nema ili nije tako skokovita , pa se to sve vrti ipak dosta konstantnom brzinom i onda se to ne osjeti kao promjena frekvencije impulsa sa modulatora . rekao bih da se tih +- 10 % odnose na -50 C i +50 C , a da se unutar jednog lansiranja to skoro i ne mijenja.

I tako smo došli do trenutka paljenja izbacnog motora , a o tome u nastavku dok ovo malo prodiskutiramo

• 1Ovo se svidja korisniku: Iwo Jima
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Odlično...postepeno, jednostavno, korak po korak.

Jedan ispravak, etalonska frekvencija od 750 Hz je tolerirana sa nešto iznad 1%. Toleriraju je ne sa postotcima nego sa +/-10 Hz.

Presjek okidača za opaljenje i sklop kablova koji povezuje sve u jednu cjelinu. Označio sam priključke kako mislim da se spajaju, ako fulam ispravite.





Okidač i periskop su jasni. Pod upravljačkom jedinicom podrazumijevam onu kantu gdje su svi ti blokovi navođenja (koordinator, blok stabilnosti, udaljenosti i ostali), a lanser je staza na koju dolazi raketa u svojoj lansirnoj cijevi. Na lansirnoj cijevi je džek koji se uštekava u lansirnu stazu i tako se ostvaruje kontakt do same rakete.

• 2Ovo se svidja korisnicima: _commandos_, Iwo Jima
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

U pravu si ne znam odakle sam izvukao tih 10 % , a nije mi to bilo jasno i smetalo me je to, nikako mi se nije uklapalo .. e zato postoji timski rad .

Sada se sjećam taj okidač se preko poluge 3 napne , a onda okine sa prstom. To vrijeme od okidanja do lansiranja rakete je dovoljno da nišanđija duboko udahne i primi se kurble , sad se više ne sjećam koje kurble , ali budući je visinska komanda automatska , i puca se malo u zrak mogla bi to biti kurbla za visinu.


Kod lansiranja našeg fagota smo stali u trenutku kad kresne izbacni gas generator.
Mislim da izbacivanje iz lansera još i ne znači da trebaju raditi mrdalice, one su po mom mišljenju blokirane sve dok traje ubrzanje buster motora , to je određeno sa inercionim prekidačem odnosno silom u opruzi koai ne dozvoljava bateriji da se spoji sa elektronikom mrdalica , sve dok ne padne ubrzanje , odnosno sve do faze izlaska na režim marševskog motora


Ono što me kopka je kad se pali reflektor , vidjeli smo da se njegova baterija pali prva , ona je snažnija od one za mrdalice i ako bi reflektor svijetlio dok su mu spuštene klapne mogao bi riknuti od pregrijavanja, a s druge strane bi bilo logično da se reflektor i IC senzor "vide" i da blok upravljanja formira komandu prije no što su mrdalice aktivne. Možda je izlazak na režim baterije reflektora malo sporiji ili je masa kućišta reflektora primila dio IC energije na sebe, budemo taj detalj skontali , dok riješimo veće probleme .



To su sve malo amaterski izveli , i komplicirano , kod Milana je to čep od pjenaste plastike, kod ruja opruga poz 9 preko vijaka poz 8 potegne te dvije klapne i otvori prolaz svjetla.

Kod ove varijante koja je opisana u knjizi reflektor svijetli trajno , nisam siguran kad su i da li su na fagotu uveli da reflektor blica u ritmu neke glazbe koju svira lanser , to je dosta velik problem budući se radi o velikim snagama lampe napajane iz istosmjernog izvora struje malog napona , mislim da su kod šturma uveli blic lampu koja je blicala ko u disko klubu,ali na naponu od cca 600 volti što je daleko bolje.

Izbacni motor ( gas generator ) je priča za sebe, dovoljno govori činjenica da su ruje uspjeli u tako kratkom lanseru osigurati da se motor upali odradi svoje i ugasi , a nama je za OSU na minus temperaturama trebalo skoro 2 metra za to isto. Ma nije samo OSA bila kritična po tom pitanju čak su i ameri na TOW u odustali od niskih temperatura jer nisu mogli ugasiti na vrijeme izbacni motor


Pojava vatre i mlaza na ustima lansera na niskim temperaturama , i nepouzdan rad izbacnog motora su zapravo doveli do onog stokiligramskog lansera kod amera.

Nemam podatke o temperaturnim karakteristikama RNDSI goriva , ali je ono očito bilo dovoljno stabilno na minusu da ruje u drugom vrlo važnom bloku .. programatoru po daljini nisu uveli temperaturnu kompenzaciju , čak naprotiv.

Naime kod opaljenja izbacnog motora isti impuls se koristi i za start vremenskog stroja





Opet imamo jedan elektromotor sa parmanentnim magnetima koji je stabiliziran po brzini vrtnje jednim centrifugalnim regulatorom , označio sam ga na shemi. Kad se motor zaleti onda njegovu brzinu bez obzira na temperaturu i napon baterije drži konstantnom centrifugalna sila koja razmiče neke male urtege , a tome se suprotstavlja opruga , i kad sila poraste preko neke granice dolazi do razmicanja kontakata i promjene otpora ( R5 ) na bazi tranzistora , zbog čega padne napon na kolektoru motora i motor malo uspori.

U ciklusu lansiranja se motor dosta brzo zaleti , ali cijeli mehanizam stoji na mjestu i čeka komandu za pripalu izbacnog motora , ta komanda preko elektromagnetske spojke ( oznaka u shemi EM )spaja motor sa ostatkom skalamerije i poćinje programski let rakete.

Taj vremenski stroj preko nekoliko potenciometar i prekidača pali pojedine sklopove na lanseru i mijenja faktore pojčanja IC senzora u toku leta , nakon završenog leta jedne rakete on se automatski odvrti natrag i pripremi za slijedeći hitac.