POVR Fagot i Konkurs - nasljednici Maljutke

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Vrlo siguran da je Metis sa onim svojim traserom na vrhu stabilizatora u pitanju, a zbog tromosti slike i oka se čini ovako kako se čini.
Ko za vraga sad ne mogu naći nijedan snimak Metisa u letu, a gledao sam ih i baš tako izgleda.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Napisano: 07 Feb 2017 10:07

Nisam baš siguran da bi tako izgledao snimak ako se gleda sličica po sličica , Kamera nema razloga , nema načina da uhvati 4 pozicije nekog tijela koje s e giba osim ako nije bilo stroboskopskog efekta , odnosno blicanja .

Evo jedan dobar primjer tog efekta , lopta je bačena na pod , snimano u mraku običnim fotoaparatom , vjerojatno je bila ekspozicija par sekundi , a deset snimaka u sekundi. Dalo bi se to točno izračunati na osnovu promjera lopte se dobije visina s koje je bačena , a iz visine se zna brazina padanja odnosno vrijeme padanja .

Vidio sam na stotine takvih snimaka i pod mikroskopom ih analizirao .


Jedan dobar rad na temu strobo efekta [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Dopuna: 07 Feb 2017 11:03

Pukovniće u pravu si , ja vidim bijele miševe ...
Kad se dobro poveća i gleda slićica po slićica onda se pod mostom vide dva plamena iz mlaznica , ana filmu [Link mogu videti samo ulogovani korisnici] bi trebao biti Metis , jer se samo kod njega traser tako klati oko težišta .

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Napisano: 07 Feb 2017 21:05

Žulja me taj koridor širok pola metra, u mojem poimanju dinamike to je picina dlaka.
Ako izbacim sirijske veseljake kojima rakete znaju otići u oblake, opet mi se čini da rakete malo više ševere.
Račun preko frekvencija je potvrdio, a ako je ovaj moj račun točan na 2000m optički koridor je promjera 5,8m.



Znam da kanta briše sve izvore izvan frekvencije, ali opet pola metra mi je toliko usko da to nemogu pojmiti. Raketa isto tako vrlo lako može uteći iz tih pola metra i onda je i ona obrisana osim ako se brzo ne vrati nazad.

Dopuna: 08 Feb 2017 6:44

• 3Ovo se svidja korisnicima: _commandos_, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Vratimo se onda malo na teoriju filtera , evo što su rusi napisali na vikiju o tome [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]



Bitno je da uočimo ta 3 dB ( deciBela ) prigušivanja , ili drugim riječima ta tri decibela znače gubitak snage od 50 %.

U nekoj od knjiga su rusi definirali taj propusni opseg sa 1100 Hz i prigušenjem od 0,7 što je isto samo drukčije napisano , a možemo naći napisano i kao 1/ korijen iz 2 .

Što ova tupaža znači ... dok je raketa na frekvenciji 15000Hz signal greške je 0 i ona leti ravno po zadanom pravcu, a ako je na rubu frekventnog opsega onda je snaga zračenja IC senzora pala na 50 % , a van toga pada još više . Taj signal oni kasnije u elektronici obrađuju pojačavaju i dovode na mrdalice , U knjizi stalno govore o proporcionalnom upravljanju , a to bi moglo značiti da za pad snage zračenja od 50 % daju na mrdalice otklon ( komandu ) od 50 %.

Vrlo često se kod automatskog upravljanja ta strmina mijenja pa nije ista u cijelom opsegu regulacije , ne bi me iznenadilo da taj lom , promjenu strmine rade upravo na toj graničnoj frekvenciji znači do 550 Hz je strmina takva da daje otklon mrdalica do 50 % proporcionalno , a već kod 650 Hz je otklon 100 %.

Ta nelineranost karakteristike dovodi do vrlo oštrih manevara na rubovima koridora , a finog prilaza zadanom pravcu unutar koridora , Tu nelinearnost su mogli sakriti u karakteristici nekog od pojačala , u karakteristici nekog tranzistora , a ima ih čudo . Na snimcima lansiranja se dosta često vidi da raketa pogotovo u početnim fazama leta zna dosta naglo trznuti u jednu stranu , i onda se smiriti na pravcu.

Sam proporcionalni sustav vođenja često puta nije dovoljan , po prirodi stvari kako se raketa približava frekvenciji od 15000 Hz komanda na mrdalice pada , i zapravo raketa nikada ne bi došla na zadani pravac , a kako bi ju se dovelo na zadani pravac uvodi se Integrator , jedan kondenzator koji se puni nekom strujom koja je proporcionalna komandi na mrdalice , i kako protiče vrijeme on se puni napon na njemu raste i taj napon se vodi na neki tranzistor i on pojačava otklon mrdalica proporcionalno vremenu koje je proteklo .

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]


Ova je animacija jako dobra , plava crta je pravac leta rekete , u nekom trenutku je želimo podići na crtkanu crvenu liniju , znači to je zadana vrijednost . U početku animacije je faktor Kp pojačanja proporcionalnog sustava mal i raketa bi dosta lijeno reagirala i bila bi dosta daleko od zadanog pravca , Dizanjem Kp raketa se približava zadanom pravcu čak preskače zadani pravac jer se zaletila , pa se nakon toga vrati ali nikada ne može doći do zadanog pravca jer je komanda po P članu mala kad je blizu zadanog pravca.

Uvođenjem Integratora I člana ona ulazi u zadani pravac ali pumpa oko njega sa tendencijom da se pumpanje smanjuje . Uvođenjem Derivacijskog faktora možemo to pumpanje smanjiti i dovesti raketu na zadani pravac po jednoj lijepoj elegantnoj krivulji .

Kod ruskih raketa je najvjerojatnije korišten samo PI regulator jer je on jednostavan i najčešće dovoljan da se izregulira neki proces, raketa pumpa oko zadanog pravca ali leti stabilno , to je ona karakteristična spirala , koja nastane zbog pumpanja i vrtnje .

Uvođenje D faktora nije baš tako jednostavno kao na animaciji , on ako nije dobro postavljen ili dođe do nekih promjena u sustavu ( kiša snijeg , nadmorska visina , magla, Ic ometanje) može izazvati nekontrolirane oscilacije sustava i raketa se može otrgnuti kontroli.. podivljati.



Sve se to odvija uz vrtnju rakete i tumbanje i stalno produžavanje "poluge "..., a izgleda sve tako jednostavno .. klik ispališ raketu i zaboraviš .


Na početku ove teme i nekih drugih sličnih sa smješkom sam čitao tekstove nadobudnih mladaca koji bi na maljutku ili neku drugu raketu stavili ovo ili ono , hrpu nekih termovizijskih kamera senzora i ne znam što još .. a sad kad smo stvar ogolili i došli do bitka problema do diska koji skenira teren i razlikuje 100 milimetara na 2 kilometra kao promjenu od 100 Hz nigdje nikoga svi se zabili u mišju rupu .

• 4Ovo se svidja korisnicima: _commandos_, voja64, Gargantua, tomigun
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nije da sam ja sumnjao u tih pola metra, jednostavno moj mozak i moja poluga, a to su konstrukcije mjerene u tonama se teško može prilagoditi brzini elektrona.
Ima smisla definitivno za tih pola metra, izbacujem tematiku i problematiku štore već samo gledam tenk kojeg treba zviznuti. Sa svim ovim brojevima koje za sada imamo i koje možemo u omjerima pretvarati i crtati bilo kako to vidi modulacijski disk, ili okular periskopa ili kako je na cilju, jedno je ipak činjenica...da bi se tenk uništio preciznost od tih pola metra je potrebna jer metar vamo ili tamo može značiti totalni promašaj. Još samo moram utuviti u glavu brzine koje se mjere u milisekundama da sve to bude tako krasno...modulacijski disk se vrti 75 ob/s (da ga u ĐĐ pravimo, odletio bi sa svoje osovinice u toj istoj prvoj sekundi), cijela raketa 10 ob/s, sve to piči 180 m/s, ako je samo nešto van ideale, a nikada nije sve idealno, ode to gdje ne treba.
Dodatak, često se žica kao sredstvo vođenja navodila kao nešto najgore što može na raketi postojati, em sporo, em zapinje za granje, em teško, a ovdje ispada da je žica ustvari kikiriki problem ako uopće i je problem u odnosu na sve ostalo.
Definitivno od sada imam stav, država koja je u stanju samostalno razviti i proizvoditi moderni ili relativno moderni POVR sistem (tu ubrajam i fagot) je čudo svjetsko. Država koja je u stanju samostalno proizvoditi moderni ili relativno moderni POVR sistem po licenci je za duboki naklon. Sve ostalo...banane i buranije.

• 3Ovo se svidja korisnicima: _commandos_, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

U ovoj našoj prići o raketama , a pogotovo o proizvodnji raketa moramo vidjeti koji je ogroman doprinos ta proizvodnja i razvoj tehnologija dala kao povrat nacionalnim industrijama ili ukupnom tehnološkom razvoju.

Obećao sam priču i o tome , sudjelovao sam u toj prići od samih početaka .

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

u filmu je prikazano kako radi inkrementalni enkoder , ima tu još jako zanimljivih filmova vrijednih pažnje , ali pođimo redom.

Mi smo "naš" disk podijelili na 200 tamnih i 200 svijetlih polja , Vidjeli da je na Konkursu tehnologija napredovala i dala u istim gabaritima 300/ 300 polja ,, u čemu je kvaka .... u broju linija koje se mogu potegnuti na milimetar dužine.

Te linije se mogu potegnuti dijamantskim špicem po poliranom staklu . ili na pozlaćenom staklu nekim postupkom skinuti pozlatu i dobiti tamna i svijetla polja.

Upravo je razvoj modulacijskih diskova za rekete doveo do silog razvoja tehnilogije prerade stakla nanošenja tankih slojeva zlata na staklo i fotokemijskih postupaka uklanjanja zlata sa stakla tamo gdje želimo da bude propusno.

Na početku razvoja je bio problem napraviti liniju široku 20 um i ostaviti prozračno 20 um , a vidjeli smo da je kod tih širina svijetlih i tamnih polja na disku moguće voditi raketu.



[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Taj raster je omogućio komercijalnu izradu mjernih letvi za alatne strojeve tako da se moglo preko takve letve i nešto malo elektronike mogla pratiti pozicija stroja u stotinku milimetra.

Postalo je moguće da preko nekog brojača koji broji te impulse neko računalo "zna " gdi se nalazi oštrica noža ... a od tog brojača pa do CNC strojeva i robota nije trebalo dugo čekati .

Jedno sasvim drugo područje ljudske djelatnosti je imalo još više koristi od tih pozlaćenih reckica na staklu .. mijaturizacija elektroničkih komponenti , stvaranje minijaturnih komponenti koje su međusobno povezane tim tankim zlatnim žićicama širine 20 um .





Od tih 20 um pa do 2-3 um trebalo je desetak godina krvavog rada , ali je tako nastalo prvo prvi mikro računalo sa samo 4 bita ... dalje je trebalo samo te zlatne slojeve poslagati u više nivoa , i danas više ni ne znamo koliko su debele zlatne linije i koliko bitna računala imamo u mobitelima ... a donedavno je bilo vauuuuu potegli su liniju na 3 um, i digli rezoluciju modulatora na raketi odnosno digli domet s 2 na 5 km.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Jedan dosta uredan video kako leti Konkurs, rekao bih udaljenost nekih 2200m, jedino šteta što se ne vidi putanja prvih par desetaka metara. Let ko po špagi.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Tema je ''mrtva'' već par dana, tema koja je logički nastavak Maljutke koju smo rastavili na sastavno-rastavne dijelove. Kad i Fagot rastavimo daleko smo još od sadašnjosti i bliske budućnosti i zato ne mogu dopustiti da sve zamre. Činjenica je da je broj sugovornika prepolovljen nekoliko puta, ali ne vidim razloga da bude tako. Tema je interesantna, tema je tehnički široka, znam da na forumu ima dovoljno tehnički stručnih ljudi da tema u smislu razgovora bude vrlo atraktivna i u svakom slučaju po sadržaju sam vrh što se na internetu može pročitati, da ne bude samo slika, video i koliko šta daleko leti.

Zato bih stvarno volio da nastavimo pisati, da pročitamo, odgovorimo, da naučimo novo, nema lošeg da ne kažem glupog pitanja, ima glupih odgovora. Već sada je po pitanju teme napisano više nego na 95% drugih izvora (pratim razne izvore, ruske prvenstveno i nema tog foruma gdje su se dotakli tako duboko u samu konstrukciju).

Zato ću nastaviti sa diskovima koji su trenutno u našem razgoličavanju sistema samo srce Fagota i nadasve interesantni.
Slajd slika i animacija kako prijemnik ''vidi'' raketu i tenk sa štorama na 500 metara u jednoj ''rotaciji''.



















Ista meta, isto rastojanje, ali raketa dignuta 2 metra gore.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Par slika sa raznih strana...







...možda budu od koristi.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

U tablici koju daješ vidimo da je vidno polje drugog kanala na početku rada tog kanala 30 minuta , a kasnije kad se sve suzi sa blendama bude 10 minuta , o tome smo dosta diskutirali pukovnik i ja preko pp.

Ovo što je pukovnik objavio je sirovi materijal onako kako modulacijski disk vidi reflektor rakete i štoru i to na 500 metara daljine kad ni jedna blenda nije uključena , i kad vidno polje od 30 minuta pokriva cijeli tenk i ohoho oko njega .

Nadam se da će pukovnik dok stigne napraviti i taj korak u demistifikaciji Fagota , po onome kako smo mi za sada zaključili analizirajući te slike , a gledamo ih i analiziramo već par dana , kad tenkovi dođu bliže od 1000 metara piši kući propalo , begajjjjjj.