POVR Fagot i Konkurs - nasljednici Maljutke

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, _commandos_
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ako se sjećam vremenski stroj smo zaustavili na kraju druge sekunde , još nismo ušli u treću sekundu , a onda smo to sve malo preskočili i ubacili Štoru u tu priču i to negdje u osmoj sekundi , a onda opalili po oklopu pod kutem od 30 stupnjeva i zaglavili sa mehanikom neprekidnih sredina.

Šteta da nemamo nekog operatora ovdje , nekoga tko ima par hiljada letova na simulatoru i bar tri prava šusa , pa da ga pitamo kako je to kad grmi okolo , a ti vrtiš one male kurble i spominješ i mater i oca onom ko to smisli.

O tom aspektu , o motiviranosti , da netko dođe mečki na rupu i udara u doboš nismo pisali , a mislim da je kod svih tih sovjetsko ruskih sustava motiviranost i obučenost operatora bila od prvorazrednog značaja .

I ne samo operatora već i ekipe koja je servisirala te sustave u zavodu Kosmos u Banja Luci ili školovala mlade inženjere oficire na Falkultetu u Zagrebu, nažalost sve je to rastepeno , razbucano , a novi klinci koji dolaze zamišljaju da su tamo u tim kantama čipovi i digitalija kao u video igricama , a ono brus nema ničega osim puno matematike .

Mislim da od druge sekunde dalje bez nešto malo optike ne bude išlo naime ti kutevi koje spominješ su realni i vremenski stroj vodi računa o tome , cijeli se uređaj ponaša kao dvokraka poluga , s tim što je ta poluga s jedne strane dugačka recimo 200 mm , a s druge strane je dugačka 2 ili 4 kilometra , i sad jedan mic od tisućinke milimetra na malom kraku poluge čini čuda tamo na drugom kraju , i još se u sve upetlja Štora .

Budemo to sve raspetljali.

Pokušajmo za početak ocijeniti koja je fokusna daljina oba durbina , znamo da je onaj veliki tri put duži od malog , ali ne znamo koliko je to u milimetrima , trebamo neki reper , neku fotku ili skicu na osnovu koje možemo reći da li je od leće do diska 150 ili 200 mm ( mislim na veliki durbin )




Kao uvod u optiku može poslužiti ovaj dosta dobro napisani pregled pojmova https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BA%D0%BB%D.....0%BA%D0%B5

Izvadio sam sliku iz gornjeg rada i malo se poigrao s njom





I evo je ta dvokraka poluga i zakoni poluge koje je postavio još Arhimed , samo što umjesto letve mi ovdje baratamo sa optičkim " polugama ".

Kako se promatra raketa odnosno bojište to je sa lijeve strane sve udaljeno mnogo više od fokusa objektiva i baratamo u tisućama metara daljine , prema zakonima optike to znači da se sa desne strane osovine poluge sve odvija na udaljenosti fokusa ili mrvicu dalje od fokusa . Pretpostavimo da je da je to 0,2 m .

U fokalnoj ravnini se nalazi disk modulatora , odmah iza njega IC senzor, taman negdje gdje se koncentrira sva energija , to se sve malo približava fokusu, odnosno udaljava od fotosenzora kako raketa odmiče od lansera, ali je to tako malo da možemo za ovaj nivo rasprave to zanemariti.

Pogledajmo sad što se tu događa na daljini od 400 metara ( uzeo sam to kao repernu daljinu kad je vremenski stroj prebacio oko automata na taj veliki durbin , a prethodno je suzio frekventno vidno polje na +- 550 Hz od osnovnih 15000 Hz.

Nama su na toj daljini interesantne slika tenka i slika Štore i slika reflektora na raketi , kako je odnos na poluzi 400m/0,2 m =2000 u tom omjeru su i veličine slika koje padaju na disk odnosno foto senzor. Pa je tako redom tenk buhica visoka 2,5m/2000 =0,00125 m , ili bolje da to pretvorimo u milimetre 1,25 mm , Štorina slika je velika 0,15 mm , a reflektor sa rakete je velik 0,05 mm .

Uzmimo još i širinu vidnog polja , smatram da bi bilo logično da vidimo širinu 5 tenkova , tako da bi to bilo 15m lijevo i 15 metara desno , i 15 metara u zrak , i metar dva prema tlu , možemo to zamisliti kao krug promjera 15 mm , i u centru tog kruga reflektor sa rakete promjera 0,05 mm

Ako si damo truda mogli bi to i nacrtati kao jednu grubu skicu., napominjem da je to realna situacija na daljini od 400m , i ostanimo za sada samo na toj daljini , jer se kasnije stvari još nekoliko puta zakompliciraju.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, raketaš, djboj
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Postoji reper koji možemo koristiti da približno odredimo fokusnu daljinu, ''periskopičnost pribora''. Ne znam kako to bolje prevesti pa neka bude tako.
Kod 9Š119 je 340mm, a kod 9Š119M1 je 300mm pa kad preko obe skice premjerim dobijem da je fokusna daljina tog velikog durbina (kanal 2) 130mm.

Također sam našao podatak da kada automat prebaci na kanal 2, raketa je na udaljenosti 500m. Tako da su sa omjerom 3850 dimenzije tenk/štora/reflektor 0,65 / 0,08 / 0,025mm.

Trenutno su mi mogućnosti malo ograničene pa sam se morao malo dovijati, ali to izgleda ovako nekako.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Promo materijal raden 2001 za katalog sezone 2002.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, djboj, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovniće sad si nas sa tim malim fokusom uvaljao , ali dobro što je tu je sa tim buhicama moramo izaći na kraj . Tih 130 mm ima smisla, blizu je dužini od 5 inch odnosno 127 mm , dosta te optike i danas počiva na Imperijalnom sustavu mjera , i neki od najboljih objektiva, svjetski poznatih, su u imperijalnom sustavu.. colovnjaci. Ja bih volio da je duži (a nisam žensko ) , da je bar 8 inch ali tu smo gdi jesmo.

Budem napravio analizu za taj novi fokus i tu daljinu od 500 m , a onda to isto za neku sredinu između 500m i 2000m , naime položaj realne slike reflektora se pomiče u odnosu na fokus objektiva kako se raketa udaljava od lansera . Kod malih daljine slika je iza fokusa , a kako se raketa udaljava slika je sve bliža fokusu , da bi kad je raketa beskonačno daleko slika bila u fokusu. To pomjeranje slike je reda veličine milimetar i čitajući knjige koje si postavio nisam vidio da ruje mrdaju po objektivu , znači ne izoštravaju sliku kako se raketa udaljava , ali vremenski stroj tokom leta dva puta mijenja blendu , sužava vidno polje i de fakto izoštrava sliku sa tim blendama , osim toga se spominju i filteri , koje vremenski stroj postavlja ispred modulacijskog diska.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Moram priznati da sam se pogubio u svim tim knjižurinama, samo za Fagot ih je 8 i svaka sa po 150-200 stranica.
Za podatak fokusne daljine 130mm držim i dalje da je dobar, malo imam sumnji za ovaj podatak od 500m jer su me skroz izmuvali sa tim verzijama i podverzijama.
Rekao bih da mrdaju i po objektivu, opet sve vremenski definirano kao u vremenskom stroju, na 2, 4 i 8 sekundi i tek ovdje sam se pogubio u tim stupnjevima i minutama.

• 4Ovo se svidja korisnicima: Drug pukovnik, voja64, Gargantua, danijell
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Trebamo napraviti tablicu da vidimo kako se ponaša koji model elektronike ili rakete

Ono što znamo sigurno je da u trenutku 0 starta izbacni motor i kreče vremenski stroj.

Po već opisanom scenariju se pale baterije ( tu ima dvije varijante ) i buster koji radi dvije sekunde , unutar te dvije sekunde raketa leti jednoliko ubrzano plus brzina koju je dobila iz lansera i to je tih 400 ili 500 metara.

Dok radi buster elektronika ima široki frekventni spektar propusnosti od 3500 Hz , aktivan je mali durbin sa fokusom 40-45 mm koji ima vidno polje od 6 stupnjeva .

Prestankom rada bustera sužava se frekventni spektar na 1100 Hz , aktivan je mali durbin , ali optika sužava vidno polje na 2,5 stupnja .

U četvrtoj sekundi se mijenja durbin , aktivan je veliki sa fokusom 130 mm i vidno polje je 30 minuta , da bi na kraju u 8 sekundi to vidno polje bilo 10 minuta . Tih desetak kutnih minuta na 2 kilometra daje vidno polje širine oko 6 m znači širinu tenka koji napada i još pola te širine sa svake strane . Prilično je to sve tijesno što se kaže provlačenje kroz iglene uši.

Od druge sekunde nema promjene frekventnog opsega propusnosti , ali se cijelo vrijeme kontinuirano preko potenciometra mijenja pojačanje signala koji dolazi sa IC senzora i cijelo vrijeme se preko potenciometra kojeg okreče vremenski stroj mijenja prenosna funkcija na mrdalicama ... kao da se mijenja krutost poluge kako se poluga produžava -

Zaustavimo se na četvrtoj sekundi imamo aktivan veliki durbin ( fokus 130 mm ) imamo frekventni opseg od 1100 Hz , raketa je daleko 500 m i leti brzinom od 185 m/s

Što nam to znači i što možemo izvući iz toga ... postavimo prvo neke relacije

500m / 0,13m = 3846 usvajamo 3850

promjer reflektora 100mm /3850 =0,026 ... sa ovim podatkom možemo puno, znamo da ta mala mrljica pada na disk modulatora koji ima 200 prozračnih i 200 tamnih polja. smjestimo tu mrljicu na disk tako da je sva u prozračnom dijelu jednog polja i da se tik dodiruje tamnih polja.

Sad smo definirali neki radijus vrtnje odnosno opseg kruga kojeg dobijemo ako poslažemo po njemu 400 takvih mrljica

400x0,026mm = 10,4 mm iz opsega dobijemo promjer 3,310 mm ili radijus 1.6552 mm .

Znamo da se disk "okreče" sa brzinom od 75 okretaja u sekundi i za opseg od 10,4 mm dobijemo obodnu brzinu od 780 mm/s . Napravimo sada malu digresiju .. možemo li zamisliti da se disk ne okreće već giba u kartezijevom koordinatnom sustavu u jednom vrlo malom području , tako malom da se sinus i cosinus komponenta tog kružnog gibanja mogu zanemariti i da nam ostane samo jedna komponenta , translacija po jednoj osi brzinom od 780 mm/s. Naravno da to možemo .

Napravimo sada jednu brzinsku kontrolu 780 mm / 0,026= 30000 svijetlih i tamnih polja diska u sekundi i to je onih 15000 Hz oko kojih se stalno motamo , uffffff.

Ajmo sad odigrati jednu igru , pomaknimo tu našu mrljicu malo desno bliže centru diska tu su tamna i svijetla polja gušće raspoređena, pa za istu brzinu translacije od 780 mm/s u jedinici vremena bude prošlo više tamnih i svijetlih pruga , bude frekvencija tih impulsa veća.

Pomaknimo tu mrljicu udesno za tri njene veličine znači za 0,078 mm , de fakto smo za toliko smanjili razmak od centra diska do mrljice , smanjili smo radijus kruga sa 1,6552 mm na 1,5772 mm što nam daje novi opseg od 9,9099 mm i naravno na njemu opet 200 tamnih i 200 svjetlih polja .

Pogledajmo malo odnose ta dva opsega 10,4 mm prema 9,9099mm dobijemo 1.049455... za toliko su tamna i svijetla polja na disku bliže centru gušće posložena i za toliko je u slučaju translacije od 780 mm u sekundi veća frekvencija impulsa

Trebam li izračunati tu novu frekvenciju preko opsega i brzina ili samo pomnožiti 15000Hz sa 1,04945 i dobiti 15741 Hz .

Ove sve vratolomije sam izveo samo zato da bih na jednostavan način došao do veze između pomaka rakete u prostoru i pomaka njen slike na disku i do promjene frekvencije blicanja lampe .

Fascinantno je to , mrljicu smo pomakli u desno za tri njene veličine , isto kao da smo raketu makli u lijevo za tri promjera reflektora , za 300 mm i što se dogodilo... frekvencija impulsa kojim blica slika lampe na raketi se na modulatoru digla sa 15000 na 15741 i za skoro 200 Hz izašla izvan propusnog opsega filtera.

Znači li to da je taj opseg od 550 Hz dolje i 550 Hz iznad osnovnog tona zapravo koridor unutar kojeg sustav vodi raketu ???

Znači li to da je taj koridor širok lijevo i desno za po dva reflektora ???

Da koridor je širok cca pola metra , i samo ono što je unutar tog koridora i svijetli sa frekvencijom od 15000Hz +-550 automat vidi kao jasan signal za vođenje rakete , sve ono što je van koridora ima ili nižu ili višu frekvenciju i on to vidi vrlo slabo ili uopće ne vidi





Na slici sam označio nekoliko važnih stanja , mislim da je sve jasno kad je reflektor rakete u koridoru , malo su konstruktori bili u dilemi oko sužavanja ili širenja tog koridora, ako ga šire to imaju velike šanse da poberu štoru u vidno polje , a ako ga sužavaju imaju velike šanse da izgube raketu , kako taj frekventni filter nema strme karakteristike tako ipak dio signala dolazi do automata i on je u stanju voditi raketu i van vidnog polja od 5 reflektora .

Na tim maksimalnim dometima koji su i realni za pravu borbu sa tenkovima oni su postavili još nekoliko prepreka Štori i sličnima , nema baš puno detalja o tome , možda iskopamo još koji podatak o tiim optičkim filterima i blendama , a li u elekto shemama ja ne vidim neku branu štori i sličnima osim tog prvog frekventnog filtera .

Sigurno da kako se osa viziranja usmjerava ka tenku tako će u jednom trenutku štorina lampa ući u vidno polje objektiva odnosno njena će svjetlost pasti na foto senzor i zabljesnuti ga . Kako ja sad to vidim ona neće početi blicati sa 15000 Hz jer je njena slika velika , osim ako unutar štore nije točkasti izvor svjetla. čak manji od onog u reflektoru.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Teško je nakon ovakvog teksta napisati išta da to bude makar blizu tog nivoa. Mogu samu reći...svaka čast !!!

Iako je račun pokazao ispravnost ulaznih parametara (130mm fokusna daljina i 500m udaljenost nakon 4 sekunde), našao sam i pisanu potvrdu za tih 500m.
Kod oba modela pribora se u četvrtoj sekundi automatski kanal mjenja sa širokopojasnog na uskopojasni i u oba slučaja je to kada je raketa na 500m od lansera.

Razlika osim naravno u broju polja i posljedično frekvencije je u širini vidnog polja.
Kod 9Š119 prvi kanal ima režim 4 i 3,5 stupnja (od druge sekunde), a drugi kanal režime 30 i 20 minuta (od osme sekunde).

Kod 9Š119M, spomenutih 6 i 2,5 stupnjeva za prvi kanal i 30 i 10 minuta za drugi uskopojasni kanal.

Promjena širina vidnog polja se vrši preko mehaničkih dijafragmi koje su između objektiva i modularnog diska. Ne vidim postojanje nekih optičkih filtera osim ako dijafragma nema još neku zadaću.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Lampa-far i sijalica ofarbana tim crnim lakom. U popratnom tekstu ništa šta bi nam pomoglo.



Nevezano za temu, ali zgodna slika. Na poligonu u Rusiji 2015. jedna raketa se otela kontroli i guzicom bubnula na zemlju pa se kumulativni mlaz fino mogao uočiti. Moćno izgleda.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kad govorimo o tim blendama ( dijafragmama ) i širinama vidnog polja onda moramo biti oprezni tu su ruje sigurno nešto iskemijali i zamutili , a u knjigama koje su uđbenici za operatere ili eventualno kao početni kurs za oficire su to prešutili .

Uzmimo bilo koji kvalitetniji starinski fotoaparat sa filmom , Exacta Practica Zenit , svi su oni imali u svom kompletu i teleobjektiv od 130 mm imali su i zrcalo koje je slalo sliku na ekran . Na njemu se mogla vidjeti slika identična onoj koja bude na filmu , svi ti objektivi imaju podešavanje daljine odnosno oštrine slike , ali sve preko 50 m su uzimali kao beskonačna daljina i nakon 50 m nema podešavanja daljine, rekli bi da je ravnina slike u fokusu objektiva. .




Mi sad razgovaramo o daljinama od 500 do 2000 m koje su za objektiv od 130 mm bez obzira na valnu duljinu svjetla u području beskonačnih daljina .

Svi objektivi imaju i blendu s kojom se namješta dubinska oštrina, ali nikada sa blendom nisam podešavao širinu vidnog polja objektiva već bih stavljanjem manje blende , manji promjer rupe , dobio oštriju sliku i veću dubinsku oštrinu snimka, ali bi time slabila svjetlosna jačina objektiva , pa je trebalo produžiti vrijeme ekspoziciuje ili koristiti sunaćani dan , u nastavku jena dobra animacija i dobar primjer rada sa blendom
http://www.gkojadinovic.com/blog/fotografija/

Što želim reći ... razmišljam o tome da se pod pojmom blende (dijafragme ) krije nešto drugo , a ne komad lima sa rupom u njemu, ali ako je to neka leća onda bi se promijenio fokus objektiva , i trebalo bi ga podešavati , a o tome se ne govori u knjigama i ne vidim da je moguće u toku leta mijenjati , da kažemo zumirati sliku.

Jedino što mi sada pada na pamet da su sa tim dijafragmama (optičkim filterima ) smanjili količinu svjetla koje može proći kroz objektiv i time zaustavili puno svjetla koje može doći sa štore, a onda su ono što prođe kroz disk modulatora pojačavali do besvjesti kako bi dobili čisti signal od reflektora.




Na gornjoj slici sam povezao crvenim linijama predmete koji imaju istu funkciju , isto značenje , nisu baš crtali korektno , znamo da je modulirajući disk staklena pločica i da su na njoj dvije lepeze za veliki i mali durbin. Znači da bi diskovi trebali biti u istoj ravnini , a ma crteži je to odokativno postavljeno, i jasno se visi da su pozicije 20 ploćice lima sa rupom , pozicija 21 je na oba objektiva nacrtana kao ploča bez rupe. to bi bila dijafragma neka vrsta filtera , ali to nije promjena vidnog polja u minutama , već promjena svjetlosne jačine objektiva, ili propusnosti za neku boju svjetla .

Bilo bi zgodno sada na bazi proračuna kojeg sam obavio na prethodnom postu u mjerilu nacrtati te radijuse , veličinu reflektora sa rakete i jedan ili oba reflektora štore , na razmaku kao što je na tenku .

Mislim da je u realnim uvjetima veličina štorinog reflektora toliko velika da ona zauzima desetak i više svijetlih i tamnih polja na disku i dok je njena slika malo sa strane u odnosu na glavnu os viziranja ona uopće ne sudjeluje u modulaciji diska već daje neki istosmjerni stalni napon koji uopće ne može ući kroz pojačala u automat.

Doživljavam štoru kao nešto što će zaslijepiti IC senzor ali samo u trenutku kad se njena slika nađe u osi viziranja , ako se makne pola metra lijevo ili desno mislim da ona nema šanse da prođe kroz modulator. A i to što prođe je statično , a sva elektronika radi u dinamičkom modu i vidi samo ono što blica sa 15000 Hz.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 06 Feb 2017 9:21

Ovako bi to prema mjerama trebalo izgledati.



Crveni krug-reflektor rakete
Zeleni krugovi-štora (rastojanje je negdje cca 1750mm)
Crvene kružnice-pojasi frekvencija

Dopuna: 06 Feb 2017 9:31

Ova šema je korektnija, modulacijski diskovi u istoj ravnini, dijafragma 25 i 28 fiksna виньетируюшая dijafragma , 26 i 27 varijabilne.



виньетируюшая dijafragma bi trebalo biti ovo...