SVLR Grad 122 mm

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

lord sir giga ::Ima u arsenalu posvecen clanak za Kacusu, pa koga nemrzi da potrazi nek procita.

Broj/strana?

• 12Ovo se svidja korisnicima: Drug pukovnik, Metanoja, Mercury, tomigun, sevenino, aramis s, proka89, Arhiv, bato, kalens021, MB120mm, Dicus
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš :: tako i ekipa sa faksa u Beogradu, svi su oni mašinci , a kemija je nešto što se rješava onako usput.

Tačno. Hemija se tu nije posebno izučavala i smatralo se da tu osnovu svako zna.

raketaš ::
U toj situaciji jedina nada za proizvodnju raketnih goriva u Srbiji je bilo nastavak rada na PVC u , i to je ok u uvjetima blokade i embarga , ali budimo realni sa time nije napravljeno ništa.. došlo se do faze probnih komada i dalje ništa .

Ovo već nije tačno. Ako pratite rad E-De-Pro-a onda morate znati da je u poslednjih 6-7 godina firma doživela ogromnu ekspanziju i realizovala veliki broj značajnih ugovora projekata i porudžbina. Naravno da kupci svakako nisu Amerikanci i Rusi ali jesu zemlje Bliskog Istoka, Afrike, Azije ali bogami i poneke evropske zemlje. Zarada ostvarena prodajom sistema Grad, S-8 kao i popularne 107 tim plemenskim korisnicima uložena je u dalji razvoj kompanije i sklapanje ugovora na kojima sada radi značajan broj inženjera. U firmi se trenutno radi na takvim projektima kakvi se retko gde mogu raditi i to ne samo u regionu nego i šire. Jedini razlog zbog koga vojska Srbije nije medju većim naručiocima proizvoda iz palete E-De-Pro-a je novac koha vojska nema, mada se i to dolaskom na vlast ove struje napržene na ratovanje menja.

raketaš ::
Pratim ja sve što se događa u Srbiji sa tim gorivom na bazi PVC a , ali oprosti ja kao termodinamićar, sa nekim znanjem i fizikalne kemije ne mogu shvatiti da netko danas još radi sa PVC om kao vezivom i Amonijevim Perkloratom kao oksidatorom , ne znam koji je gori .. koji više dimi u našim klimatskim uvjetima. Možda u nekim suhim pustinjama Afrike ili Azije to još prođe, u nekom plemenskom ratu , ali danas u Evropi pod velikim okom NATO satelita razvijati gorivo koje bjesomučno dimi , u državi koja nema apsolutnu prevlast u zraku .

Ne znam za druge, ja sam inženjer , nisam taktičar i nisam političar , i razmišljam ono zdravo seljački o tom dimu .. i pitam se da li oni koji daju lovu za to kuže koliko to dimi.

Nemojmo sad okrenuti temu naglavačke i poći od toga da je mrzim srbe , pustimo ta sranja , pogledajmo realno što rade molekule klora koje ostanu slobodne iz polivinilklorida i Amonijevog perklorata .. rade ludilo.

Hajdemo o tome porazgovarati o čistoj kemiji koja se ući na drugoj godini srednje škole , ostavimo se sada tehnologija izrade tankih folija i namatanja istih u blokove raketnog goriva.

Kada je hladno i vlažno, naravno da dimi više nego kada je suv topao dan. Ali ko što rekoh gore i krajnji korisnici pre upadaju u tupovoljniju kategoriju klimatskih uslova. S druge strane, gledao sam raznorazne rakete raznih vojski i zaista nisam primetio da to nešto posebno odskače po količini dima.
E sad, da su produkti sagorevanja ovog goriva nezgodni, jesu to je tačno i tu sad ne znam šta bih diskutovao ali sve ima svoje prednosti i mane i kada se sve izvaga onda se vidi da li nešto ima smisla ili ne. U tom smislu ne može se zanemariti prednost tehnologije namotavanja traka od goriva na trn i kasnije homogenzacije u tepvaku jer to otvara ogroman prostor za igru kada je u pitanju unutrašnja balistika i kombinovanje različitih karakteristika goriva u različitim delovima svoda čime se sa običnim cilindričnim blokom sa centralnim kanalom mogu postići efekti koji su jednaki inače izuzetno komplikovanim geometrijama blokova sa kojekakvim slotovima, zvezdama, rupama, konusima itd. itd. Takodje, gorivo se pokazalo kao veoma otporno na starenje i bezbedno u tom smislu. I za različite naručioce radjene su razne modifikacije postojećih sredstava u cilju produženja resursa i to zamenom blokova goriva koje je razvio E-De-Pro. ( Na primer: NEVA ali i još mnogo toga).

I na kraju da ovo kažem, da mi na kraj pameti nije bila neka medju nacionalna rasprava jer ja nisam taj tip. Da su i ostali kao ja , nikada rata ne bi ni bilo. Tužno je i porazno što se svojom strukom mogu baviti isključivo razvijajući proizvode namenjene ubijanju ljudi. To je zaista porazno i često deprimirajuće. Ali ako čovečanstvo to toliko želi i ako ovaj svet za takve namene ne postavlja pitanje smisla kao što ih postavlja i dovodi u pitanje ekonomsku opravdanost kada je u pitanju razvoj letelice za let na Mars onda... ...neka bude..

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da iskoristim trenutak pa da prikačim par strana iz magistarskog rada dotičnog Jasmina Terzića pod mentorstvom doc.dr. Zečevića.




Za nas, koji smo u srednjoj školi bili poprilično divlji pa se ni ne sjećamo da je bilo predmeta kemija, jedno pitanje...
ako je točno da goriva na bazi AP imaju relativno malu brzinu gorenja, a veliki specifični impuls jer to iz razloga veće molekularne mase plinova izgaranja ?
Ovo o višoj temperaturi gorenja je jasno, ako izbacimo negativne posljedice, pozitivno je veća brzina strujanja u ekspanziji, ali opet i to pravi probleme.

• 5Ovo se svidja korisnicima: CheefCoach, sekretar, novator, Metanoja, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ porucnik , ma nisam se dobro izrazio , ali je jasno da kad govori o uvjetima embarga mislim na rad EDEPRO kompanije u ratni neposrednim poratnim godinama , tada je i bio onaj nesretni Buuuum u Grmeću., pisao sam o tome već ranije o tom nesretnom pokušaju valjanja linoleuma koji umjesto azbesta kao punilo ima Amonijev perklorat.

Iz niza znanstvenih radova jasno je da je ta tehnologija namatanja trake i naknadna plastifikacija odnosno spajanje tih slojeva u vakuumu osvojeno u EDEPRO i da se tako radi gorivo za Grada povećanog dometa.

I sa tom bih tehnologijom i ja radio modifikaciju Neve jer znam koja je jebada napraviti njeno gorivo sa postupkom livenja nitroglicerinskog bloka tih dimenzija . Kod Neve nije problem dim ma nek dimi kolko hoće kad je položaj otkriven paljenjem nišanskog radara.

Ispada po ovome kako si napisao da se i popularna 107 i sve ostalo pobrojano radi na bazi PVC linoleuma , a ja u to baš nisam siguran, ja bih ipak rekao da većina toga raketnog baruta dolazi iz Lućana ili uvoza.

A što se tiče dima , slažem se da sva goriva sa AP dime i sad ako dimi još malo više zbog PVC a tko ga šiša. To je logika kojom su išli ruje kod razvoja Smerća , taj domet da bi netko kontrabatirao zaista mora biti macan ili imati hrpu zrakoplova na nebu , a to je onda kao u partiji šaha kad se pijuna ( smerča ) namjerno žrtvuje da se navuče lovca ( lovce bombardere ) i onda obračuna sa njima . U toj situaciji je čak dobro da dimi da lovci ulete pravo u ralje , a za sve druge aplikacije dim je problem , i zato me čudi to daljnje inzistiranje i rad na PVC u , ali ako je to posao koji se može naplatiti i iz te dobiti financirati naprednije projekte onda je to ok.

@ pukovniče po hijerarhiji si ti na prvom mjestu ali tvoje pitanje je ono... boli glava .

Mladi kolega Jasmin nije u tom svom radu mogao dublje ulaziti u teoriju izgaranja , nego je samo onako enciklopedijski konstatirao da su goriva na bazi AP spora ali jača od onih na bazi Kalijevog perklorata.

Ima niz faktora koji su doprinjeli da jedno najvulgarnije gorivo mješavina kalijevog perklorata i običnog asfalta gori 4 cm / s kod 70 bara , a dotle goriva sa AP i hrpom modifikatora gore ispod 1 cm kod tog tlaka.

Ako negdje možeš iskopati knjigu od prof Kenent Kuo pogledaj , to je jedna jako složena tematika ali se svodi na to da kod goriva na bazi KClO4 nakon raspada molekule, i spajanja sa vodikom i ugljikom iz asfalta imamo krute čestice KCl ( kalijev klorid , slično kuhinjskoj soli ) i K20 ( lužni kamen odnosno pepeo iz kamina ) Te krute čestice su užarene i one intenzivno zrače u IC području i zagrijavaju ostatak goriva , Ostali produkti su plinovi koji u tankom sloju ništa ne zrače , već tu energiju odnose sa sobom i daju brzinu plinova u mlaznici, pri tome se energija troši da se ubrzaju te krute čestice.

Kod goriva na bazi AP, NH4 CLO4 imamo dosta dušika koji je neutralan ,imamo vodika koji daje vodenu paru , klora koji se veže sa vodikom u HCl ( onaj HCL koji s ekupuje u dućanu za skidanje kamenca je taj plin otopljen u vodi, isto kao CO2 u soda vodi ) ostali produkti izgaranja goriva su opet plinovi CO ili CO2 i Vodena para .. vidimo da nema ni jedne krute čestice koja bi zračila u IC području i zagrjavala gorivo. Zato su ta goriva sporija , ali su plinovi lakši i daju veće brzine strujanja u mlaznici.

Goriva na bazi HTPB a su bogata vodikom , sam naziv kaže da su na krajevima benzolove jezgre vodikovi završeci , znaći da ima puno vodene pare što daje veliku brzinu strujanja u mlaznici.

Tek kod komopozitnih motora veličine onih buster na Shutleu imamo pojavu zračenja sloja užarenih plinova , pogotovo je izraženo zračenje voden pare i povećanje brzine izgaranja uslijed tog efekta.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Greška u tipkanju, manje je postalo veće kod mene...kako i piše u radu ''bolja balistička svojstva zbog manje molekularne mase produkata gorenja'' , upravo kako ste pojasnili.
Ali teško mi je to prihvatiti onako baš, to je gotovo 20 postotno povećanje impulsa u odnosu na dvobazni ruski balistit kod originalnog GRAD-a. Puno se čini da tamo neke molekule nevidljive mogu toliko promjeniti situaciju, ali to je samo moje ''naglas'' razmišljanje.

Još jedno pitanje i onda sam aus ende, manja molekularna masa plinova, veća brzina strujanja...kako sve to djeluje na eroziju mlaznice u odnosu na klasična ruska goriva ? Vidim kod GRADA-2000 je mlaznica u kritičnom presjeku od grafita, vjerovatno prvenstveno zbog ove ekstra visoke temperature.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

bojank ::
Broj/strana?

http://www.odbrana.mod.gov.rs/svi_clanci_broja.php.....casopisa=2

• 5Ovo se svidja korisnicima: Georgius, CheefCoach, voja64, MB120mm, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@Pukovnik ranije smo pričali o proračunu motora preko tablica sa Cf i tlaka . Nisam ulazio dublje u tu temu , smatrao sam da smo ga tada dovoljno zatupili. Pitanje koje postavljaš je ok , to je ustvari fundamentalno pitanje raketnog pogona i u jednoj doktorskoj tezi mladi kolega je morao pokazati da zna temeljne zakone strujanja plinova , pogotovo pred mentorom koji je po poimanju procesa u raketnom motoru više fizikalni kemičar nego klasični strojarski inženjer .

Pođimo zato od temeljne jednađbe za brzinu strujanja u mlaznici https://en.wikipedia.org/wiki/De_Laval_nozzle

Vidimo da u brojniku imamo opću plinsku konstantu R koja iznosi 8314 J/Kg, a u nazivniku molarnu masu plina ili mješavine , za vodenu paru je to 18 , za zrak je 27 za CO2 je 44 za HCl 36.

Ako u tu kobasu uvrstiš temperaturu u kelvinima i malo se poigraš sa odnosom specifičnih toplina K budeš vidio da se itekeko isplati voditi proces sa gorivima bogatim vodikom .

Visoka je temperatura korozivni plinovi , velika brzina strujanja , sve su to faktori koji traže grafitnu mlaznicu , i tu nema pomoći to mora biti tako.

Ruje su kod Grada išli svjesno na nešto niže temperature baruta , išli su na više manjih mlaznica , išli su na čelik koji ima veću toplinsku vodljivost , i nastojali su skratiti vrijeme rada motora na razumnu mjeru , kako im mlaznica ne bi erodirala. Ta erozija je glavni razlog u promjeni totalnog impulsa motora odnosno konačne brzine rakete i rasturanja po dometu.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 05 Maj 2017 20:38

Nastavit ću ovdje temu o klamatanju šaške goriva pokrenutoj na Orkanu.



Kod Grad-a na svakoj šaški je sa vanjske strane 6 bradavica koji drže blok centriran od radijalnog pomjeranja. Gorivo gori sa svih površina i zato je zazor između šaške i komore veći nego kod Ognja, bradavice služe da donekle sve to centrira ali opet ronda.

Nameće se novo pitanje...vanjski promjeri bradavica prednje i zadnje šaške nisu isti !
Ako centriraju, zazor bi trebao biti isti ili ipak je, ali unutrašnji promjeri komora nisu isti (čak i skica nešto tako hoće reći). Možda ipak ova dvodjelna komora ne nastaje od istog polaznog komada.

Dopuna: 05 Maj 2017 20:45

Sad sam pogledao cijeli nacrt, rekao bih isti je polazni komad samo je drugačije potokaren iznutra, jedino što nisam računao da se komora tokari iznutra po cijeloj dužini.

• 3Ovo se svidja korisnicima: CheefCoach, _commandos_, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da ti malo olakšam muke , odnosno tokaru koji bi tokario rupu duboku metar ... nije tokarena takva ispada ispod preše u Tuli odnosno takva se skida sa trna u Krušiku.

Bilo je ranije na temi ova skica iz nekog znanstvenog rada , i pođimo od nje jer je ona jako realna , odnosno slaže se sa skicama iz mojih bilješki sa sastančenja u Pretisu.
.

Radi se o pripremku za završno valjanje , o tome kako se došlo do njega možemo poslije. Nakon valjanja se komora krati na mjeru 990 mm i narezuju se navoji , sa desne strane u rupi na dužini od 40 mm je navoj 116,5 x2 , i taj navoj služi za montažu nosača krila . Sa lijeve strane se narezuje vanjski navoj 116,5x2 i on služi za vezo sa prednjom komorom .

Pripremak za valjanje prednje komore je sličan i radi se od istog početnog komada


Nakon valjanja imamo opet kraćenje na mjeru 990 mm i sa desne strane u rupi narezivanje navoja za spoj sa zadnjom komorom , a sa lijeve strane na koti 120 se narezuje navoj za spoj sa bojevom glavom.

Ako pažljivo pogledamo fotke grada onda vidimo da on ima u zonama navoja ojačanja , odnosno centraže ,obrađene prstenaste pojase za linetu . Ti centraži ujedno ojaćavaju navoje , tako da s eu grubo može uzeti da je presjek navojnog spoja kao na donjoj skici


Ta ojačanja u zoni navoja nastaju kod valjanja tako da se putem programa mijenja razmak među rolama , odnosno smanjuje se ili povećava promjer valjanja .

Ja se više ne sjećam koja je bila zvanična varijanta valjane komore za izvoz u Češku , a koja je bila za naše interne probe , naime tehnologija valjanja je bila tako dobra da su komore redovito izdržavale tlak veći od 700 bara , i mogla se stanjiti stijenka , odnosno težina balasta na raketi , ali bi se tada odstupilo od tablica gađanja, a to kupac nije želio.

Za naša interna ispitivanja to nije bilo bitno jer je Dr Zečević ganjao neke svoje varijante pogonskog punjenja na bazi dvobaznog raketnog baruta i kompozitnog raketnog goriva.

E sad ima tu nešto što i mene zbunjuje i dok se nije poteglo pitanje zašto komad goriva zvoni u komori nisam o tome razmišljo

ovaj debeli blok je iz Grada vanjski promjer je 90 mm , a taj naljepljeni distancer je visok 7,5 mm , znači sve skupa je promjera 105 mm. Rupa u gorivu je 13,5 mm znači radi se o zadnjem bloku .

Zašto sve nije promjera 112 i zašto distanceri nisu pod konus ne znam nisam do sad o tome razmišljao.