SVLR Grad 122 mm

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kojeg je datuma ovaj interni krusikov list ??

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, MB120mm, Bahuss
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Izgleda maj 2017. Vidi se pod lupom.

• 2Ovo se svidja korisnicima: CheefCoach, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Vezano uz goriva na bazi amonijak perklorata, podatak o brzini gorenja u zavisnosti od tlaka, za one koji žele znati više:

v = 2,4 * p ^ 0,26 (mm/s)
p - tlak (bar)

Gorivo (smjesa br.1):
-amonijak perklorat 66,2%
-polimerno vezivo 18,8%
-aluminij 15%







Odgovora zašto su šaške kod prvog GRAD-a različitog promjera (kod Uragana isto) još uvijek nema osim meni dosta nesuvisle konstatacije da je taj nedostatak kod naknadnih verzija promjenjen u dvije identične šaške i da je to omogućeno novim gorivom RST-4K koje je nekih 5-6% veće gustoće od RSI-12M i da je 6 distancera zamijenjeno sa 3 longitudinalna ziga po cijeloj dužini šaške.

• 2Ovo se svidja korisnicima: CheefCoach, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Malo si fulio sa ovim gorivima , koliko se sjećam sa kompozitima rusi nisu radili ni Grada ni Uragana. uvijek su to bili dvobazni nitroglicerinski raketni baruti .

A tu je bilo svega od one prve verzije kad su bile dvije različite šaške goriva pa do konačne verzije sa istim šaškama .

Kod prve verzije je sve logično i školski jednostavno , da bi stavili dovoljno goriva ruje su vodili računa o brzini strujanja na pojedinim mjestima , i tome prilagođavali dimenzije šaške. To su uradili u dva koraka podijeli li su motor uzdužno u dva sektora . Vučur je na R 262 isto tako podijelio motor na dva sektora , ali je unutar svakog sektora izveo bravuru sa konusima na unutrašnjem i na vanjskom bloku goriva , tako da cijelim putem od vrha motora pa do mlaznice kontinuirano širi prostor za prolaz plinova.

Nakon usvajanja u naoružanje davnih šezdeetih godina , ruje nisu stali sa razvojem goriva , ta nova goriva su bila veće gustoće i većeg specifičnog impulsa, znači da bi u raspoloživ prostor stalo više energije , znači da bi te rakete imale veći domet . I tu su Rusi otišli u dva pravca napravili su dvije identične šaške za standardni Grad i time si smanjili probleme sa logistikom tih raketa , a sa tim novim gorivom su napravili Grad povećanog dometa od 25 km.

Sve to ima smisla u sustavu koji ne čuva u skladištima pune bojeve rakete ( sa navijenim upaljačima , kao neki), već poučeni požarima i sličnim sranjima rakete čuvaju odvojeno, komore i bojeve glava naslagane ko drva , sa ostalom artiljerijskom municijom , a raketna goriva odvojeno, sa ostalim barutima . Taj štos sa odvojenim čuvanjem goriva je raketu učinio bezopasnom, sveo ju je na nivo klasične topovske granate. A zamjena baruta je vrlo lagana , stari se barut samelje i pomiješa sa Amonijevim Nitratom i koristi kao prvoklasni rudarski eksploziv , a u skladište dođe friški barut , istih energetskih karakteristika , ali drugih dimenzija.

Ova kompozitna goriva koja si gore postavio sa tako malim brzinama izgaranja nisu za neku cigaretu , prespora su , nisu ni za neku zvijezdu koja bi stala u Smerča , to bi bio premali potisak i predugo vrijeme rada .. to bi mogao biti neki marševski motor u drugom stupnju neke balističke rakete , i taj motor sa takvim gorivom onda radi jednu minutu .

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Naravno, ovaj kompozit nije od GRAD-a, to sam ovdje stavio kao neki nastavak one priče o raketama koje dime. Inače izvučeno iz rada ekipe sa tehničkog fakulteta Tomskog univerziteta.

GRAD i Uragan koriste oduvijek dvobazne nitroglicerinske barute kako ste i rekli. Uragan RNDSI-5K, a kod GRAD-a je bilo svega. Čak su u jednoj fazi tamo sa prelaza iz '60 u '70 došli na ideju da koriste gorivo iz nekih drugih sredstava koje je povučeno iz upotrebe jer se na skladištima našlo na desetine tisuća tona ''mrtvog'' baruta. Od ovog su odustali, ali poslije toga su ipak proveli jednu drugu ideju, miješanje ostarjelog baruta sa novim u nekom omjeru 75/25% sve u cilju racionalizacije. Znači i onakav gigant kakav je SSSR bio tih godina kada se nemilice trošilo na vojsku je vodio računa da ako se negdje može uštediti da se uštedi. Naravno ta goriva su vjerovatno lifrovali po svijetu.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Skoro da sam zaboravio upozoriti na to da se u radu sa univerziteta u Tomsku petljalo i sa Amonijevim Nitratom ... a to vodi u totalnu bezdimnost ili barem smanjenu dimnost.

• 2Ovo se svidja korisnicima: bato, victoria
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

"Excalibur Army" Unveils BM-21MT Grad in 4x4 Platform
Citat:The exhibition IDET 2017, Excalibur Army demonstrated a modernized version of 122 mm MLRS BM- 21MT Grad (BM-21 MT "Grad", 4x4), said "Military Parity".
Citat:System is equipped with 40 rockets, Czech's Excalibur Army modernization allowed to slightly improve the characteristics of range - the minimum shooting distance is reduced to 1.600 m, and maximum increased to 20.380 m,Launch all rockets takes about 20 seconds and covered 70 hectares. The maximum speed of vehicle is 90 km/h.
http://defense-studies.blogspot.rs/2017/06/excalib.....ad-in.html

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, GnaeusDomitiusAhenobarbus, raketaš, victoria
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Dobra slika koja pokazuje svu silu erozivnog mlaza, a motor radi samo par sekundi.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Oluj2.1, Metanoja
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

hm .. par sekundi .. manje od dvije sekunde .. to je blizu teze o paru sekundi. ha ha .

U pravu si to je strahovita erozija mlaznice , ali dokle god je sačuvan kritični otvor mlaznice tlak u motoru , a i potisak se ne mijenja bitno , naime ti poremćaji zbog erozije u izlaznom dijelu mlaznice se ne mogu prenijeti na rad motora ... poremećaji u nadzvučnom dijelu se ne mogu prenijeti u sam motor, malo se mijenja koeficijent potiska ali to je skoro nebitno.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Skroz precizno je 1,88 sekundi za one klasične dugačke i 1,66 sekundi za one kratke rakete
To su valjda vrijednosti za neku neutralnu srednju temperaturu, a baš po tom pitanju sam i nabasao na tu sliku jer sam tražio podatke i neku nauku o mlaznicama sa regulatorima kritičnog otvora.
Teorije ima (Kurov-Dolžanski) , ali nisam je povezao ni sa jednom raketom zemlja-zemlja. Jedino gdje znam da su primjenjeni regulatori su busteri na raketama sistema Neva i Volhov, predpostavljam da su aero-dinamičkog tipa (auto-regulirajući).