Samohodni višecevni raketni sistem 262mm M-87 "Orkan"

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Metanoja, MB120mm
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

raketaš ::Ja bih samo dodao " SAD i prijatelja " , a da bi se raketa ispalila treba i lanser , pa ne mislite valjda da bi oni to roknuli sa taljiga ko oni veseljaci u pustinji.

Ja ću pre da poverujem u deda mraza nego u izjavu ovog simpatičnog mladića.

• 1Ovo se svidja korisniku: MB120mm
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Ima i ovaj podatak

Citat:Unauthorized weapons, mainly small arms, continue to be discovered and confiscated. In mid-January, SFOR troops disabled 11 multi-barrelled rocket launchers that had been confiscated from a Bosniac Government ordnance factory in Novi Travnik in December; the weapons will be destroyed shortly.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ray ban11 ::^

Ima i ovaj podatak

Citat:Unauthorized weapons, mainly small arms, continue to be discovered and confiscated. In mid-January, SFOR troops disabled 11 multi-barrelled rocket launchers that had been confiscated from a Bosniac Government ordnance factory in Novi Travnik in December; the weapons will be destroyed shortly.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Prijateljski nema sta.Ako ostave Orkan,ko ce da vozi hamer...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Citat:

Skupljene slike faze punjenja lansera





Da se malo pozabavimo nekim tehnickim detaljima kako kod lansirnog tako i kod prevozno -pretovarnog vozila ..recimo cemu tacno sluzi ova sajla koja je spustena na zemlju a koja ide iz kutije lansera . ( vidi se na svim slikama osim na prvoj ) U prvi mah sam pomislio da se tu radi o vitlu kao u slucaju onih makaza na punjacu kojim se podize raketa sa zemlje .
Medjutim sajla se jednostavno obmota oko nekakve poprecne grede na donjoj strani kutije lansera sto se vidi na ovoj slici



Jos nesto koliko se vidi ove makaze punjaca su prisutne kod valjda prvog prototipa JNA i kasnije primenjene na serijskim irackim vozilima.Sam porces punjenje je pojasnio kolega raketas na 174 str .

Ono sto je takodje interesantno VPPR nemaju u prednjim branicima bacace dimnih kutija .. one su cini mi se preuzete sa tenka M-84 ( kal. 81 mm ) ???



i poznata slika nastala valjda u niskoj kasarni na kojoj jasno vidimo kako i pise VPPR ( iracki u zutoj boji ) .. ovo je ujedno i jedina slika na kojoj se u potpunosti vidi dizalica za manipulaciju raketama



Na 212 strani je bilo pitanje da nisu mozda VPPR bili ispred lansera u eselonu na vojnoj paradi u Bagdadu .. po ovom detalju sa zadnje strane ( obarajuca stranica ) izgleda da nisu ..

• 2Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, MB120mm
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ta "sajla" koju spominješ je višežilni kabal od daljinske komande manipulatora , mislim da je na prvoj slici onaj lijevi vojnik ( član tvorničke posade oruđa ) rukovaoc manipulatorom , i da on drži oko vrata kutiju sa komandama.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Hvala ..pa i logicno .... ustvari vidi se na onoj slici na kojoj je kutija lansera priblizena od pozadi da je taj kabl priljucen u neki el . konektor/prikljucak ( sa leve strane ) .Eto jos jedan detalj smo odgonetnuli ..

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Vl veliki, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Zahvljujući ray ban u i ekipi koja je skinula fotke sa Bihačkog filma možemo obraditi još jednu temu sa ORKNA

AKR ili Aerodinamičke Kočnice Rakete , smatram da su Vučur i ekipa trebali dati neki drugi naziv tim dijelovima... na primjer stratosferski stabilizatori rakete , tada bi se na njih gledalo drukčije i puno ozbiljnije , i ne bi se dogodilo da na ZIL u tog mehanizma nema , a i oni koji su kasnije kopirali Orkana znali bi što treba kopirati ... ovako je ostalo nama ekipi sa foruma da demistificiramo i taj detalj.

No pođimo redom.... na ovoj fotki sam već ranije objasnio funkciju pojedinih detalja pa sad neću puno žilaviti po njoj .



Pokušao sam sa ovom skicom prikazati presjek kroz kočnicu i njen mehanizam , jednog dana možda iz tih mojih bojanki ispadne i neki atlas konstrukcija raketnih motora i raketa



U gornjem dijelu skice sam dao presjek kroz zadnji dio bustera ( plavo obojano ) sa presjekom kočnice( zeleno obojano ) i mehanizma na cijevi lansera ( pozicija 7) , to je jedna "umjetnička" vizija rješenja , ali je to zapravo 90 % tako izvedeno.

Pod brojem 1 sam označio bravu kočnice , dokle god je ona ubodena kroz sve te rupe i osigurana žicom ( poz 2) dotle raketa leti sa zatvorenim kočnicama .

Da bi se brava kočnice izvukla iz svog ležišta u tijeku lansiranja mora biti klin pozicija 8 spušten u donji položaj, kad raketa krene klin trga žićicu za osiguranja brava kočnice ostaje u lanseru , a opruga ( o ) pokušava kočnicu otvoriti. Sve dok je raketa u cijevi lansera (7) kočnica je zatvorena , a naravno kad se nađe vani taj se čas otvori.

Klin 8 koji je odgovoran za otvaranje kočnica se nalazi u jednom dosta složenom mehanizmu koji se nalazi na stražnjoj strani lansera , i njega po prvi put vidimo malo jasnije na fotlkama iz Bihaća .

Da bi klin obavio svoju funkciju mora se prsten -kulisa pozicija 10 zarotirati i pri tome primorati klin pozicija 9 da se spusti ili podigne. Prsten poz 10 pogon dobija od zupčaste letve poz 11 , a ona opet preko programatora koji se nalazi u kutiji sa lijeve strane sanduka lansera . Ta zupčasta letva poz 11 se jako lijepo vidi na 3D animaciji koju se dečki postavili neki dan , i vjerojatno kad su je crtali nisu kužili čemu služi ta štanga iznad sanduka lansera.

U donjem dijelu skice sa kružni prsten kulise 10 razvio u pravac , da bih sve lakše nacrtao i rastumačio. Nacrtan je neutralni položaj kad su svi klinovi dignuti i kad bi raketa izletila sa spuštenim kočnicama .

Ako sad u mislima pomaknemo kulisu u desno za jedan korak , vidimo da se kanal u njoj na mjestu 1K i 2K spušta , a da se na mjestu 1D i 2 D ne događa ništa, raketa bi izletila sa dignutim kratkim kočnicama .

Pomicanjem -vračanjem kulise u neutralni položaj ne događa se ništa, a pomakom za jedan korak u lijevo
vidimo da se 1D i 2D spuštaju , znači raketa bi izletila sa dignutim dugim ( velikim ) kočnicama .

Pomicanjem za još jedan korak u lijevo dobijamo da su svi klinovi poz 8 spušteni , znači trgaju se sve bravice na kočnicama i raketa izletava sa dignutim i velikim i malim kočnicama.

Na slijedećoj fotki koja je skinuta sa Bihačkog filma lijepo vidimo zupčanike kulise , a ja sam crvenom bojom označio zupčanike koji su sinkronizirani i koji jedan drugom predaju zakret potreban za spuštanje klinova u lanser.



Te skalamerije nema na ZIL u ali smo saznali da se kočnice mogu aktivirati šrafcigerom kad je raketa ubačena u lanser , naime kad se ta skalamerija makne sa lansera se vide se 4 šlica u koje inače ulazi klin pozicija 8, i tako je moguće potegnuti preko poluge i strgati žicu osigurača i izvući bravicu van.

Vidjeli smo u radu kolege Ćuka ( bio je link neki dan na rad ) koliko je raketa Grad osjetjiva , odnosno nestabilna na visokim putanjama , a samo te visoke putanje daju domet , stvar je još gora kod sustava dometa 50 i više kilometara , kad raketa provede najveći dio vremena u stratosferi i tamo se nekontrolirano tumba . Aerodinamičke kočnice joj smetaju kod poletanja , ali joj pomažu pri povratku iz stratosfere , da je projekat Orkan nastavljen, danas bi vjerojatno imali bojevu glavu koja se odvaja od motora i stabilizira , nešto kao što je prikazao Aramis prije par postova , s tim da je na toj slici padobran više kao simbolički prikaz kočenja i stabilizacije bojeve glave na putanji, a zapravo se radi o nekom vidu kočnica.

Ovu sam familiju putanja pokupio negdje na stranicama EDEPRO to je njihova verzija Orkana i ima dosta sličnosti sa onim što smo mi radili , impresivno je kad pogledate koliko su visoke te putanje kad se želi postići domet veći od 50 km.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Mene nesto interesuje u vezi te visine putanje ( trajektorije ) rakete ...

raketaš ::Ako u nekom mjerilu povećamo sliku broj 3 iz Ćukovog rada , onda je to skoro u , dlaku , isto i za R 262 , za jednu grubu aproksimaciju je to za 50 km dometa 25 km visine.


AKR ili Aerodinamičke Kočnice Rakete , smatram da su Vučur i ekipa trebali dati neki drugi naziv tim dijelovima... na primjer stratosferski stabilizatori rakete



i ovo vec poznato za sledece poredjenje

Citat:Tokom ovih ispitivanja lansirano je oko 500 raketa (od toga dve trećine u ekstremnim uslovima - pri temperaturama od -30 do +54 °C).


Dakle sama raketa je atestirana za pomenute temperature ...za najvecu tacku balisticke putanje ( parabola) je data visina 25000 m ali na visinama 20 -25 km je obicno -50 do -60 °C!

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Vidim na toj EDePro skici je za domet od 50 km data odgovarajuca visina putanje od priblizno 15 km sto je opet u sloj atmosfere sa pomenutim temperaturama ( od 11 km do 25 km je ona napisana temp )

Citat:Stratosfera se prostire do oko 55 km visine iznad površine Zemlje. U ovom delu atmosfere se nalazi sloj ozona, koji apsorbuje ultraljubičasto zračenje. U nižim slojevima stratosfere temperatura je konstantna, na visini većoj od 25 km temperatura lagano raste, tako da na visini od oko 50 km dostiže vrednost od 0 – 10°S. Inače temperatura se u ovom sloju menja u zavisnosti od godišnjeg doba.

Dakle u stratosferi je dvostruka niza temperetura od one `atestirane` ...

• 2Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, victoria
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kad spominje taj temperaturni opseg -30 +55 Vučur misli na testiranje motora na tim ekstremima , raketa koja se lansira sa +20 i ode u stratosferu na -50 u tih 200 sekundi se ne stigne ohladiti ni za par stupnjeva .

Druga je situacija sa motorima , mi nismo znali napraviti dvobazni ( nitrogolicerinski ) raketni barut koji bi bio temperaturno neosjetljiv i nama se događalo da na -30 tešku upalimo motor , znalo se dogoditi da motor zakašlje , i da naravno radi 5 sekundi , a onda na +50 sa tom istom pripalom komora grune na ispitnom stolu , jer je pripala bila predivlja , a i gorivo je bilo na tih 55 vrlo živahno, i tada bi motor radio 3 sekunde.

Onaj jadničak Teledyn je morao i o tome voditi računa , ako se motor pali na - 30 , to što je mlaznici na početku -30 ne znači ništa dobroga , samo joj je veći temperaturni šok , ali je ubija tih 5 sekundi rada. Energija goriva je ostala ista , a motor radi sekundu duže , znači da je i potisak 20 % manji ali traje duže , to opet znači da će se za tu jednu sekundu mlaznica više potrošiti i da je ukupni tlak motora niži , znači i termodinamički stupanj djelovanja je niži, i raketa ima manji domet , odnosno točka gašenja motora na TV kordinatoru nije ista , znaći treba neka nova korekcija ....

prilično zakukuljeno jel da

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Da .. a poznato je da sila potiska kao velicina mnogo vise dolazi do izrazaja na nizim temperaturama atmosfere .Znaci taj da kazem` temperaturni sok ` na visinama oko 20 km ne moze da naudi raketi tj motoru ...

Uostalom kad smo kod temperatura i atmosferskih prilika uopste od kolege Goddard smo mogli saznati da je na testovima u Iraku pod odredjenim uslovima postignut domet od 58 km i to prilikom lansiranja u planinskim oblastima, dakle vazduh mnogo hladniji nego u pustinji ...