Bell-Boeing V-22 Osprey

1

Bell-Boeing V-22 Osprey

offline
  • Pridružio: 22 Dec 2006
  • Poruke: 398
  • Gde živiš: Zemun

IZMEĐU AVIONA I HELIKOPTERA





Svetske agencije su početkom aprila meseca ovegodine objavile vest, da se američka vojna letelica MV-22 Ospri (Osprey) srušila blizu aerodroma u Arizoni. U tom udesu je poginulo svih devetnaest putnika - četiri člana posade i petnaest marinaca. Iako šira javnost još uvek nije upoznata s uzrocima nesreće, očevici izjavljuju, da se "letelica iznenadno sunovratila pri pokušaju sletanja". Naravno, udesi vojnih aviona su se događali i ranije, ali je u ovom slučaju reć o sofisticiranoj letelici, na kojoj je primenjeno novo konceptualno rešenje. Skoro dvadeset godina su se stručnjaci i proizvođači letelice V-22 suočavali sa finansijskim i tehničkim teškoćama, da bi tek nedavno ona bila prihvaćena. Međutim, najnoviji udes može ponovno da pokrene protivnike ovog koncepta i da dalju sudbinu letelice dovede u pitanje.

V-22 Ospri je novi tip podzvučne letelice sa tilt (obrtnim) rotorima. Koncepcija letelice sa tilt-rotorom predstavlja hibrid između helikoptera i turboelisnog aviona. Letelica ima fiksno krilo sa horizontalnim i vertikalnim repnim površinama, s tim što ima mogućnost, da se obrtanjem motora na krajevima krila pretvori u helikopter. Upravo takva mogućnost, da prilikom sletanja i poletanja poprima osobine helikoptera, dok se u svim drugim režimima leta ponaša kao klasični turboelisni avion, otvara novu eru u avijaciji. Več početna ispitivanja ovakvog koncepta su pokazala niz prednosti u odnosu na klasični helikopter. One se prvenstveno ogledaju u većoj brzini, doletu i trajanju leta. Stručnjaci procenjuju, da se sa konceptom letelice sa tilt-rotorom otvaraju velike mogućnosti, ne samo u vojnoj, već i u civilnoj i komercijalnoj primeni.

Mukotrpan put razvoja

Zanimljivo je napomenuti, da se ideja za razvoj letelice sa tilt-rotorom javila krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina, kada je napravljena i prva letelica sa takvim konceptom - Bel XV-3. Ta letelica je do početka šezdesetih godina obavila 250 letova i 110 uspešnih prelaza iz "helikopterskog" moda u avionski let i obrnuto. Uspešni testovi sa letelicom XV-3 su uticali na vodeće krugove u američkoj armiji i u svemirskoj agenciji NASA da se odobre sredstva za izradu dveju novih letelica sa tilt-rotorom s oznakom XV-15. Jedan XV-15 je prikazan u letačkom programu 1981. godine na vazduhoplovnoj izložbi u Buržeu, kada je svojim mogučnostima vertikalnog poletanja i sletanja, manevrima pri malim brzinama, horizontalnim zaokretima od 360° privukao pažnju posetilaca. Upravo su uspešni javni demonstracioni letovi letelice bili katalizator, da se 1982. godine izda odobrenje za započinjanje programa za izradu nove letelice sa tilt-rotorom - JVX (Joint Services Advanced Vertical Lift Aircraft Program). Prvi let nove letelice, označene kao V-22, koja je delo stručnjaka firmi "Bel" i "Boeing", obavljen je u martu 1989. godine. Međutim, uprkos uspešnim početnim letovima, tadašnji američki ministar za odbranu Dik Čeni je ocenio, da je realizacija programa veoma skupa te da nije isplativa i zahtevao je da se dalje finansiranje projekta obustavi. Ipak, pojedini ljudi iz američkog Kongresa nisu želeli da se, uprkos teškoćama, odustane od izrade takve letelice i pronašli su finansijska sredstva za izradu četiri razvojna aviona V-22. Novi kritični period egzistencije letelice je bila 1994. godina kada je proizvodač nakon nekoliko udesa letelice V-22 morao izvršiti niz konstrukcijskih izmena. U prvom redu izmene su se odnosile na smanjenje mase prazne letelice, širu upotrebu kompozitnih materijala, a naročito na poboljšanje upravljačkog sistema letelice. Tako izmenjenja letelica V-22 je javno prikazana na vazduhoplovnoj izložbi u Buržeu 1995. godine. Tom prilikom su pred svetskom javnošću demonstrirane jedinstvene letne karakteristike, manevribilnost i agilnost u čitavoj anvelopi leta, ukupne performanse i nizak nivo buke letelice V-22.

Upravo su rešenja sistema za upravljanje, odnosno verifikacija njegove zahtevane pouzdanosti rada i postizanje punih performansi za sve režime leta, zahtevala dugotrajna ispitivanja u letu. Složenost te problematike je stvarala poteškoče u razvoju, produžavala vreme realizacije i povećavala troškove.

Prednosti ipak pobedile

Međutim, i pored svih teškoča, prednosti letelice V-22 u odnosu na helikopter, koje se ogledaju u dva puta većoj horizontalnoj brzini leta, dva puta većem doletu i dva puta manjim eksploatacionim troškovima i povećanoj žilavosti su učinile, da zainteresovanost predstavnika američke vojske ne opadne. Interesovanje za nabavku letelice V-22 su pokazala sva tri vida američkih snaga - mornarička pešadija, mornarica i ratno vazduhoplovstvo. Tome je u velikoj meri doprinela i nova strategija, koja nameće potrebu izvođenja vojnih operacija manjih po obimu ali većih po prostoru, uz angažovanje mobilnijih borbenih formacija.

V-22 je novi, savremeni koncept letelice namenjene za upotrebu u 21. veku. Njegovi primarni strukturni i propulzivni sistemi su projektovani tako, da se zadovolje svi postojeći zahtevi za izvođenje različitih misija, a ujedno i da bude prilagodljiv svim budućim zahtevima savremene doktrine ratnih operacija. U cilju ostvarenja povoljnih odnosa ukupne mase letelice prema potisnoj sili primenjena je optimalna kombinacija savremenih kompozitnih i konvencionalnih materijala. Korisnost upotrebe ugljeničnih i epoksi-kompozita na letelici obezbeđuje visok odnos čvrstoće prema masi, dug životni vek, veću žilavost, kao i sprečavanje procesa korozije. Trup letelice se sastoji od tri sekcije - pilotske kabine, kabine za smeštaj putnika i tereta i zadnje sekcije. Pilotska kabina je modularnog tipa i omogućuje dobru vidljivost u svim pravcima, a projektovana je za smeštaj dva člana posade (pilot i kopilot). Kabinski deo letelice je skoro četvrtastog oblika i u njemu mogu biti smeštena 24 vojnika sa punom ratnom opremom i dva člana posade. Zadnja sekcija obezbeđuje prelaz između kabinskog dela i repnog dela letelice. Donji deo ove sekcije sadrži hidraulički pokretanu rampu sa vratima, koja omogućuje jednostavan utovar i istovar ljudi, vojnog materijala i vozila. Zadnja sekcija sadrži vertikalne i horizontalne repne površine. Stajni trap je tipa tricikl s udvojenim točkovima na svakoj nozi i uljno-pneumatskim amortizerima projektovanim za vertikalnu brzinu sletanja do 3,66 m/s - za normalne uslove i do 4,48 m/s - za specijalne uslove eksploatacije (plovni objekti).

Letelica V-22 je visokokrilac, čija su krila sa konstantnom tetivom duž razmaha i strelom unapred. Na izlaznoj ivici krila se nalaze četiri sekcije flaperona, a na njihovim krajevima se nalaze dve motorske gondole. U gondolama su smeštena dva turbo vratilna motora, na čijim vratilima su ugrađeni trokraki rotori. Rotori imaju 412 o/min, što daje brzinu krajeva rotora od 250 m/s. Radi ostvarivanja pouzdanosti leta letelice izvršeno je povezivanje rotora preko sistema za transmisiju, čime je obezbeđen prenos snage na rotore u slučaju neispravnosti (otkaza) jednog od motora.

Ospri poseduje autonomni digitalni sistem komandi leta. Upravljački sistem ostvaruje svoje funkcije: za helikopterski režim leta (lebdenje i let unapred, bočno i unazad, koji se ostvaruju preko cikličnog i kolektivnog upravljanja), za prelazni (prelazak iz vertikalnog u horizontalni let zakretanjem rotora) i avionski mod (upravljanje preko upravljačkih površina - krmila pravca, krmila visine i flaperona).

Upravljački sistem se sastoji od trostrukog primarnog sistema i trostrukog automatskog sistema na nivou procesora, zatim od dva računara povezana sa magistralom podataka MIL-STD-1553B, pokretača i pilotskih palica. U okviru ovih sistema je integrisan i digitalni sistem za upravljanje radom motora (FADEC).

Primarni upravljački sistem obezbeđuje osnovno upravljanje letelicom povezujući ulaze od strane pilota za konfiguraciju helikoptera, prelazne režime i konfiguraciju aviona. U okviru ovog sistema računari ostvaruju rad pokretača u odgovarajućim modovima i vrše nadzor korektnosti njihovog rada. Automatski upravljački sistem obezbeđuje ukupnu stabilnost i povećava upravljivost letelice u svim režimima leta. Letelica poseduje i rezervni analogni sistem za upravljanje letom, koji obuhvata upravljanje radom motora i zakretanjem rotora u situacijama kada digitalni sistem ne funkcioniše.

Složenost upravljačkog sistema na letelici je proizašla iz vrlo strogih zahteva za pouzdanost izvršenja misije.

Navigacijski sistem sadrži INS male mase, minijaturni GPS prijemnik, taktički uređaj za navigaciju AN/ARN-153(V), radarski visinomer, radar za praćenje terena i izbegavanje prepreka. Podaci se prikazuju na višenamenskim prikazivačima sa tečnim kristalima, koji se nalaze na instrumentskoj tabli u pilotskoj kabini letelice. Na njima mogu biti prikazane sve zahtevane informacije vezane za izvršavanje misije, zatim prikaz taktičke situacije, digitalna mapa terena, neophodni navigaciijski parametri, kao i praćenje ispravnosti rada sistema. Takođe, pri izvršavanju misija u noćnim uslovima, velikom brzinom i pri niskom letu, pilotima stoji na raspolaganju i prikazivač na pilotskoj kacigi (HMD). Taj prikazivač je integrisan sa sistemom FLIR i sa naočarima za noćno osmatranje.

Sistem za komunikaciju i identifikaciju na letelici V-22 obezbeđuje jasnu i bezbednu predaju i prijem radio-poruka u AM/FM-UHF/VHF području. Sistem za identifikaciju je koncipiran tako, da omogući potpunu bezbednost i "legitimisanje" u svim uslovima leta.

Velika očekivanja mušterija

Najveći sponzor i najviše zainteresovana strana za realizaciju programa V-22 je američka mornarička pešadija. Ona planira nabavku 425 letelica ovog tipa (verzija MV-22), koje bi se nalazile u 18 mešovitih skvadrona (6 na atlantskoj obali, 7 na pacifičkoj, 3 na Havajima i 2 na Okinavi), zajedno sa teškim helikopterima CH-53E, sa lakim jurišnim helikopterima AH-1W Kobra, zatim sa lakim transportnim helikopterom UH-1N, a u pojedinim situacijama i sa borbenim avionom AV-8B Herijer. Letelice MV-22 bi trebalo da zamene več 20 godina stare helikoptere CH-46E. Od Osprija se očekuje, da zahvaljujuči večoj brzini u odnosu na helikoptere te namene, dopreme znatno veću količinu ratnog materijala u prvih 60 minuta trajanja desanta, što bi u znatnoj meri povećalo izglede da se u narednih nekoliko časova protivnik savlada. Nastojanje, da se u što kraćem roku protivnik onemogući, doprineće smanjenju sopstvenih gubitaka u ljudstvu i tehnici.

Američka ratna mornarica planira nabavku 48 letelica HV-22, koje bi trebalo da zamene helikoptere HH-60H u misijama spasavanja. Procenjuje se, da će mogućnost spasavanja biti tri do četiri puta veća nego kod helikoptera HH-60H. To će povećati verovatnoću preživljavanja oborenih pilota, naročito ukoliko su izbegli zarobljavanje u prvih šezdeset minuta na daljinama i do 200 km. Veća brzina, odnosno kraće vreme izvođenja misije spasavanja su naročito značajni, ukoliko se misija odvija u nepovoljnim vremenskim uslovima (npr. spasavanje u hladnom moru, gde su minuti dragoceni).

Mornarička verzija letelice ima dodatne rezervoare za gorivo, što omogućuje izvršenje zadataka u radijusu dejstva od 250 km u intervalu od 30 minuta, ili za 1 čas u radijusu dejstva do 500 km. Takođe se letelicom HV-22 mogu prevesti 24 vojnika ili 8 tona materijala smeštenog u unutrašnjosti letelice.

Američko ratno vazduhoplovstvo planira nabavku 50 letelica V-22, označenih kao CV-22. One bi bile namenjene za izvodenje specijalnih operacija, naročito u uslovima slabe vidljivosti i mraka. Na takvim zadacima bi one trebalo da zamene 89 helikoptera MH-53J i MH-60G, a u pojedinim misijama i avione MC-130 Herkules. Očekuje se, da će pri izvršenju takvih zadataka superiornost letelice V-22 u doletu i u brzini u odnosu na postoječe helikoptere znatno povećati izglede za uspešno izvršenje misije. Letelice CV-22 su sposobne da dopreme ili vrate timove za izvođenje specijalnih zadataka u radijusu do 900 km. Takve misije bi se mogle obavljati u vremenskom periodu do 4,5 sati, što omogućuje, da se veči deo takve operacije izvodi noću, u svim vremenskim uslovima i letom na maloj visini.

Naravno, planiraju se i dodatne vojne primene Osprija. Jedna od takvih je upotreba letelice kao tankera za dopunu gorivom drugih letelica (helikoptera i borbenih aviona). Medutim, zahvaljujuči mogučnosti vertikalnog sletanja i poletanja one mogu dopremati gorivo i za potrebe podrške trupama na zemlji. Takode, letelice V-22 mogu biti upotrebljene i u protivpodmorničkoj borbi, zamenjujući u takvim akcijama protivpodmorničke helikoptere. One mogu biti stacionirane i na drugim brodovima, ne samo na nosačima aviona, koji se nalaze na pozicijama izvan glavnih borbenih grupa. Letelice V-22 mogu biti opremljene bočnom radarskom antenom za otkrivanje krstarečih projektila, kao i stacionarnih i mobilnih ciljeva na zemlji. A smeštajem antene ispod trupa Ospri se može koristiti i za rano otkrivanje i upozoravanje (AEW).

Proizvodnja teče oprezno

Proizvodnja letelice V-22 teče veoma usporenim tempom, jer su obezbeđena sredstva za samo 20 letelica: 16 letelica MV-22 za potrebe mornaričke pešadije i 4 1etelice CV-22 za ratno vazduhoplovstvo. Ukupna suma, predviđena za nabavku Osprija u 2001. godini, iznosi 1,84 milijarde dolara. Cena V-22 će zavisiti od broja proizvedenih letelica. Uz godišnju proizvodnju 25 do 30 letelica jedinična cena Osprija će iznositi od 65 do 70 miliona dolara. Naravno, proizvođači nastoje, da pronađu kupce za V-22 i izvan granica SAD. Jedan od potencijalnih korisnika je mornarička pešadija Velike Britanije, u čijem i naoružanju bi V-22 zamenile helikoptere Si King. Eventualna isporuka V-22 za potrebe britanske mornaričke pešadije bi mogla uslediti posle 2006. godine.

Perspektiva i u civilnom saobraćaju

Proizvodači i protagonisti koncepcije letelice sa tilt-rotorom očekuju, da bi ovakva letelica, osim za vojne, mogla imati primerlu i u civilne svrhe. Letelice sa tilt-rotorima za civilnu namenu ne zahtevaju velike aerodrome ni dugačke piste za poletanje i sletanje, što im otvara veće mogućnosti u odnosu na druge letelice za izvršenja različitih misija, na primer: pomoć pri nesrećama, doprema medicinskog materijala, istraživanje, pretraživanje i spasavanje, povezivanje urbanih i udaljenih i teže pristupačnih prostora. Letelice sa tilt-rotorima, koje bi bile namenjene za prevoz putnika, koristile bi specijalno projektovane vazdušne luke - tzv. vertiporte. Takve luke bi mogle biti izgrađene u strogom centru grada, na krovovima velikih poslovnih zgrada, iznad železničkih i autobuskih terminala ili blizu velikih parkirališta. Na taj način bi se znatno ubrzao i olakšao prevoz putnika i transport robe.



Taktičko-tehničke karakteristike Osprija

Dimenzije
Prečnik rotora - 11,58 m
Razmah krila - 14,02 m
Rastojanje osa rotora - 14,19 m
Ukupan razmah - 25,78 m
Dužina trupa - 17,47 m
Visina do vertikalnog repa - 5,38 m
Visina do vrha gondole u vertikalnom položaju - 6,35 m
Površina diska rotora - 105,4 m2
Površina krila - 35,49 m2

Mase
Masa prazne opremljene letelice - 15.000 kg
Maks. količina unutrašnjeg goriva - 6.125 kg
Maks. nosivost - 9.000 kg

Masa pri poletanju
- VTO (vertikalno poletanje i sletanje) - 21.500 kg
- STO (kratko poletanje i sletanje) - 25.000 kg
Masa u varijanti STO za slobodan prelet - 27.500 kg
Maks. opterećenje poda kabine - 1.464 kg/m2
Maks. brzina krstarenja na nivou mora
- helikopterski mod - 185 km/h
- avionski mod - 509 km/h
Maks. vertikalna brzina penjanja - 5,53 m/s
Praktični plafon - 7.925 m
Dužina zaleta, STO masa - 150 m

Dolet
VTO (21.500 kg, 5.500 kg tereta) - 2.200 km
VTO (27.500 kg, slobodni prelet bez tereta) - 3.900 km

IZVOR:
"AEROMAGAZIN" br.18, maj 2000.
AUTORI:
mr.Dušan Maoduš, dipl.meh.
mr.Milan Bajović, dipl.ing.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
online
  • Pridružio: 13 Jun 2007
  • Poruke: 2256
  • Gde živiš: South of Heaven

Jesi li siguran za serijsku proizvodnju?Letelica je imala ogromnih problema u konverziji leta izmedju avionskog i helikopterskog moda,sto je rezultovalo gubitkom ne jedne vecnekoliko letelica i ne devetnaest vec vise od cetrdesetak ljudskih zrtava do danas i komisiona ispitivanja su cak tvrdila da proizvodni proces jos uvek nije zreo za izradu pogona za takav tip letelice(t.j. za njegovu konverziju iz horizontalnog u vertikalni i obrnuti mod,uz pomoc rotora).Moji izvori su bajati,doduse,ali imas li neke sveze informacije o tom projektu?Sem tih 20-ak,nisam cuo da je izradjena ijedna dodatna letelica...



offline
  • Pridružio: 22 Dec 2006
  • Poruke: 398
  • Gde živiš: Zemun

Nema tu nekih značajnih novina.
Prva dva komada su isporučena u martu 2006. godine, a ostatak do kraja fiskalne 2007.
Kompletna porudžbina od 50 komada treba da bude isporučena do 2017.

Piše na zvaničnom sajtu USAF-a:
http://www.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=3668

Dopuna: 13 Jul 2007 20:43

Takođe dosta informacija ima na zvaničnom sajtu
V-22 Osprey Web
http://www.navair.navy.mil/v22/

online
  • Pridružio: 13 Jun 2007
  • Poruke: 2256
  • Gde živiš: South of Heaven

Znaci marinacki korpus je odustao od njihove nabavke, a jedini korisnik u americkoj vojsci ce biti komandosi pri avijaciji(za sada se koriste i jos uvek testiraju 3 Osprey-a).Pitam se hoce li biti naoruzan u buducnoti(poput helikoptera) ili ce biti "nezasticen" poput transportnog aviona Smile

offline
  • Pridružio: 10 Jun 2008
  • Poruke: 4072

Zbog svih problema sa njim mislim da bi bilo bolje da su išli putem kojim če iči Rusi:


Kamov Firm Speeding up Development of Future High-Speed Passenger Helicopter

The Ka-92 is supposed to carry 30 passengers, reach a speed of 500 kilometers per hour and have a range up to 1,400 kilometers. It will use the latest in coaxial rotor developments.

Source: 03.10.08, Gudok

Ka-92:






Tehnologija koaksialnih rotora postoji več duže vreme tako da bi razvoj takvog helikoptera bi bio jeftiniji, a imao bi iste ili bolje performanse nego V-22.



.

offline
  • Pridružio: 17 Maj 2007
  • Poruke: 13939

Mali off u neke davne '30.
Focke-Wulf Fw 61
http://en.wikipedia.org/wiki/Focke-Wulf_Fw_61

offline
  • Pridružio: 10 Jun 2008
  • Poruke: 4072

Zar nije ovaj bolji: http://en.wikipedia.org/wiki/Focke_Achgelis_Fa_223

offline
  • RJ 
  • SuperModerator
  • Gavrilo Milentijević
  • Komandir stanice milicije Gornje Polje
  • Pridružio: 12 Feb 2005
  • Poruke: 35511
  • Gde živiš: ovalni kabinet

Američka mornarica planira da nabavi 48 vazduhoplova V-22 kao zamenu za vremešni C-2 Greyhound koji služi kao osnovni transportni avion za prevoz ljudstva, materijala i logističku podršku.
S obzirom da je ovaj avion u aktivnoj upotrebi od 1984, V-22 bi došao kao adekvatna zamena jer ne postoji sličan avion koji bi mogao da ga odmeni u toj ulozi.....

http://www.navytimes.com/news/2009/09/navy_osprey_092009w/

offline
  • Pridružio: 23 Dec 2006
  • Poruke: 12559

Odlican tekst o pravoj ceni V-22.

http://www.g2mil.com/V-22costs.htm

Kao i uvek i ovde je bilo masnog lobiranja. Glavni lobista u mornarici (Lt. Gen. McCorkle) kada se penzionisao (2001godine) postao je jedan od clanova upravnih odbora firmi koje su direktno ukljucene u proizvodnju V-22 Laughing

Dopuna: 22 Sep 2009 21:00

Vrlo je zanimljivo videti sta se moze kupiti za cenu jednog V-22 i koliko bi ovakva letelica bila ugrozena u policijskim ratovima koje Amerika vodi.

offline
  • sebab 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 19 Dec 2007
  • Poruke: 4234

skup je v-22, mozda i preskup, ali skup i preskup je i f22, a bili su i f14/15 i dr... to je jednostavno cena koju moras da platis da imas neko revolucionarno sredstvo.

meni nesto drugo smeta u celomprogramu... bojim se da su razvojem svega i svacega namenskog nepotrebno digli cenu - recimo motora, umesto da bar tu ustede nesto. jos nesto - ne svidja mi se sto nije dovoljno velik trup ni da stane hamer, ako su vec radili sve iz pocetka, mogli su bar i to da odrade.

mozda je jeftinija alternativa ona sa repnom potisnom elisom, uostalom i ameri su imali projekat ah-56 chayenne koji je razvijao brzine nezamislive za helikoptere, a sa modernom tehnologijom, jacim motorima, kompozitima i svime, verovatno bi dostigao i v-22.

za sada je ipak v22 jedini tilt-rotor koji je operativan, a ni helikoptera sa potisnom elisom nema. medjutim, kao sto vidimo, usledice i drugi tilt rotori, recimo ba609 cija se cena procenjuje na 10 mil $. zasto nema jos uvek helikoptera sa potisnom elisom, ne znam, bojim se da tu "ima nesto".

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1264 korisnika na forumu :: 33 registrovanih, 8 sakrivenih i 1223 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Rade, amaterSRB, Bobrock1, bojank, bokisha253, Botovac, Brana01, Centauro, cikadeda, dencorr, dragoljub11987, Fabius, FileFinder, Georgius, Griffon vulture, ILGromovnik, Ivica1102, JOntra, Još malo pa deda, Kubovac, kuntalo, Lucije Kvint, Mcdado, Milos ZA, opt1, raptorsi, rodoljub, Srle993, stegonosa, Tvrtko I, vladaa012, vladulns, YU-UKI