Vojna tematika i sedma umetnost

26

Vojna tematika i sedma umetnost

offline
  • Pridružio: 08 Sep 2005
  • Poruke: 5746

Sirius ::Film koji za englesko govorno područje nosi jednostavan naziv – ’’Taihang mountain’’ jeste jedan od onih filmova koji je od početka zamišiljen i koncipiran kao epska freska, odnosno epopeja, shodno događaju koji opisuje. Reč je o veoma važnoj, presudnoj bici drugog kinesko-japanskog rata, kada je general Zu De, predvodeći ka istoku novoformiranu Osmu armiju, prešao Žutu reku i krenuo u krvavu bitku sa japanskom armijom u području planine Taihang. Istorijski podaci su nam poznati. Da su Japanci pobedili, sada bismo gledali japanski film sa tom tematikom.

Trebalo bi, shodno kritičarskom bon-tonu da najpre skrenem pažnju gledaocu šta je to dobro u ovom filmu, zbog čega bi trebalo da ga pogleda (da ne kažem da ode u bioskop pošto je to gotovo izumrli ritual, a i sumnjam da će ovaj film biti u našoj mreži); trebalo bi, ali namerno to preskačem iz jednostavnog razloga: u eri digitalizacije efekata, sada i Pepeljuga može da izgleda uverljivije od ’’Spasavanja redova Rajena’’, pa se više i ne oduševljavam takvim dometom. Rekao bih da je to za sadašnje ratne filmove (osim za naše ’’siročiće’’) to manje-više standard, nešto bez čega se ne započinje. Kostimogafija, rekvizita, pirotehnika, sve je to već na nivou očekivanog . Znajući kinesku megalomaniju i odsustvo producentskih briga za pare, jasno je da reditelj ovoga filma nije imao problema da, ako treba, i Žutu reku usmeri uzvodno. Mene kod tog filma brinu neke druge stvari. Šta je to kod ovoga filma što od početka izgleda i deluje odbojno i neuverljivo? Film ’’pati’’ od neprevaziđenih bolesti filmova tog tipa (naručeni film sa istorijskom tematikom, za potrebe dugorečne mitologije vladajućeg režima) i to se vidi u nategnutoj i preopširnoj priči. Po takvom pristupu reditelj ovoga filma ne razlikuje se mnogo od Veljka Bulajića ili Stipeta Delića. Može biti da mi taj veliki narod i ne razumemo baš najbolje, ali film nije nešto što se ne može razumeti. Njegov jezik slika razumljiv je i nepismenima. Šta to onda može gledalac, bez velikog poznavanja istorije, pa i estetike filma , da vidi u ovom dobro izrežiranom filmu? Mnogo scena pogibija, patnji i užasa rata. I taman kad pomislite da nikome nije svejedno da li mu gine narod, makar ga bilo na stotine miliona, usledi kraj koji je na ivici kiča: ponosni komandant takoreći recituje svoje poruke šetajući kamenitom obalom i bukvalno žute reke, citirajući Mao Cedunga, sumirajući svoj životni put, itd. Najkraće : i da nisam gledao film ’’Zbor’’ (nastao posle ovoga filma) ne bih imao o filmu ’’Taihan mountain’’ visoko mišljenje. Ovako, ostaće to još jedan naručeni film, sa svim svojim manama (i ponekom vrlinom).


Otprilike baš tako, ali film se jednostavno mora pogledati, ako nipta ono zbog nekih nama nepoznatih istorijskih činjenica, a to je da je II svetski rat u stvari počeo 1937-e godine napadom japana na Kinu.
Ima nekoliko stavrio zbog koga se film mora pogledati, osim odličnih akcionih scena i drugih stvari ima mo prilike da vidimo mentalitet koji su Kinezi te 1937 imali a mi nismo niti imamo do danas.

Na primer, imali su 3 frakcije, koje su ratovale protiv japanaca. Svi likovi su odrađeni kao pozitivni iako su ratovali protiv baš tih komunista. Jedini negativni lik je jedan od komandanata KMT-a.
Međutim, tokom celog filma, vidi se želja da se ipak zadrži da su KPK bili glavni dobri momci, ali ovaj film je jedan od prvih koji ne prikazuej sliku kao crno-belu.
Naime možete da vidite i herojski i samoubilački juriš na Japance jednog nacionalističkog generala koji gine na bojnom polju kao heroj, moćete da vidite vojknike anti komunista predstavljene kao pozitivne likove, što kod nas još uvek ne postoji. Za jedan Azijski i indoktrinirani narod, to je veoma mnogo i veoma značajno.
Ima jedna scena koja mi je n a prvo gledanje bila smešna, a posle sam od ljudi čuo da je takva kultura. Naime ako se neki od vas sećaju kineskih (honkonških) filmova imate grupu ljudi koju predvodi jedan lik, Kada on počne da se smeje, svi počnu da se smeju, a onda on najednom prestane da se smeje i svi prestanu i gledaju namrgođeno.
Ja sam to smatrao šmiranjem i nekom glupavom izvedbom, dok mi čovek koji je živeo nekoiliko godina u kini nije objasnio- to je njihovo ponašanje! Smile
Sledeće je interesantno da je snimljeno 2005-e godine kao trilogija nezavisnoh ostvarenja a slede "Noćni napad" napada na aerodrom obrađen u ovom filmu, "1. Avgust" i "Moj veliki marš" koji su rađeni o trošku države.

Ovaj film je veoma značajan jer raskida tradiciju da je veliki vođe uvek u pravu, recimo da Mao-a i ne vidimo u filmu ali se vide svi drugi ljudi.
U dve scene imate prilike da čujete kako Kinezi govore strane jezike.
Jedna scena je kada preko radio veze kovore Ruski da ih Japanci ne razumeju, a druga je kada na Nemačkom (mislim Žen) sa novinarkom govori o prirodi borbe Kineza.

Film je snimljen 2005 godin , znači pre odličnog "Zbora" i vidi se da će naredni filmovi raskidati sa komunističkom kinematografijom "Bulajićevskog" tipa, sledi "Zbor" i videćemo koja dalje ostvarenja.
Hvala bogu da ima neka zemlaj koja daje pare za kinematografiju!

Dopuna: 29 Apr 2009 23:25

Sirius ::Potpuno sam saglasan. ''Tora'' je između ostalog, ostao domaći zadatak i za onu ljigu od ''Perl Harbura''...

U ''Jamatu'' animacija je čak ispod proseka, a na nekim mestima i neuverljiva. ''Admiral'' je tu postavio standarde.


Moja nesreća je da sam prvo gledao Perl Harbor a onda "Toru".
Kada se setim tragedije Perl Harbora... mislim na film...
U redu brodova na vezu vide se jasno savremene krstarice Tajkonderoga.....

Tora je daleeeeeko bolji film! Ali mislim stvarno.
Čak šta više ubeđen sam da je Perl sniman na osnovu Tore. U jednoj sekvenci imate pokušaje P-40 da uzlete i bivaju pogođeni od strane Japanaca, a to je jednostvano prekopirano u Perlu.
Glumci- nebo i zemlja Ipak je stara garda stara garda!



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25611
  • Gde živiš: I ja se pitam...

''Planina Tajhan'' jeste dokaz koliko mi (u proseku) malo znamo o toj fantastičnoj zemlji čiji je genijalni slogan potojanja - nije važno koje boje je mačka, samo neka lovi miševe. Setimo se samo ovog ekonomsko-trgovinskog buma koji liči na neki dobro ispričan vic...a nije; nije, već je stvarnost. Za samo desetak godina oni su svoj trgovinski suficit popeli do neverovatnih brojki. Mislim da je osnovna vrednost tog filma u motivaciji da pročitamo i saznamo nešto više o njihovoj istoriji.

...

Ja sam počeo da pravim spisak citata koji su preuzeti iz ''Tore'' pa sam odustao. Gledajući ''Perl Harbor'' imao sam dežavi osećaj. Čak je i položaj kamere u nekim sekvencama bio prekopiran, a ne bih rekao da su to uradili kao omaž. Pre će biti da bolje nisu mogli jer je ''Tora'' postavila standard. Onaj trenutak u ''Tori'' kada mitraljeski rafal kida oplatu sa motora ''Kertisa'' i odvaljuje elisu, a posle toga mornar-vatrogasac bauljajući stvarno beži ispred one skalamerije...Ta sekvenca je bukvalno preslikana. Inače, par lovaca koji se prvi suprotstvaljaju pojavljuje se u ''Tori'' kao sporedna radnja. U ''Perl Harborou'' njihova životna priča smeštena je, potpuno petparački, u centar zbivanja.



offline
  • Pridružio: 08 Sep 2005
  • Poruke: 5746

Sirius ::''Planina Tajhan'' jeste dokaz koliko mi (u proseku) malo znamo o toj fantastičnoj zemlji čiji je genijalni slogan potojanja - nije važno koje boje je mačka, samo neka lovi miševe. Setimo se samo ovog ekonomsko-trgovinskog buma koji liči na neki dobro ispričan vic...a nije; nije, već je stvarnost. Za samo desetak godina oni su svoj trgovinski suficit popeli do neverovatnih brojki. Mislim da je osnovna vrednost tog filma u motivaciji da pročitamo i saznamo nešto više o njihovoj istoriji.

Da. ali moramo imati u vidu da recimo kod Kineza kopycat nije kič i da oni smatraju da je kopiranje recimo- umetnost. Uopšte gledano ako bi oni iskoppirali nešto za njih je nerazumljivo da neko to osudjuje:)
Dalje, tu je i problem kulturološke prirode. Što je nama kič, njima nije i suprotno.
Hajde da vidimo scenu kada se poređaju japanci i kinezi, isuču mačeve, a isprazne puške i jurnu jedni na druge posle teatralne tišine od par sekundi.
OK
- to smo videli u stotinama kung-fu filmova, da se baš tako ponašaju. Zauzmu poze. sačekaju i jurnu jedni na druge, pritom samo rukama i mačevima i bajonetima odbacivši prethodno vatreno oružje.
"Udario junak na junaka" očigledno ima veliku težinu na istoku. Z anas nerazumljivo, ali ne i za njih.


...

Citat:Ja sam počeo da pravim spisak citata koji su preuzeti iz ''Tore'' pa sam odustao. Gledajući ''Perl Harbor'' imao sam dežavi osećaj. Čak je i položaj kamere u nekim sekvencama bio prekopiran, a ne bih rekao da su to uradili kao omaž. Pre će biti da bolje nisu mogli jer je ''Tora'' postavila standard. Onaj trenutak u ''Tori'' kada mitraljeski rafal kida oplatu sa motora ''Kertisa'' i odvaljuje elisu, a posle toga mornar-vatrogasac bauljajući stvarno beži ispred one skalamerije...Ta sekvenca je bukvalno preslikana. Inače, par lovaca koji se prvi suprotstvaljaju pojavljuje se u ''Tori'' kao sporedna radnja. U ''Perl Harborou'' njihova životna priča smeštena je, potpuno petparački, u centar zbivanja.
Perl Harbor neću više da gledam. Naime prvi put kada sam ga gledao... pa čekao sam da počne nešto da se dešava. Pola filma ljubljenje, grljenje, ona voli njega on ne zna šta da radi..
Mislim....
Ok onda su stavili i crnca u film da budu politički korektni, i tako te stvari....
Fi,m je jednostavno loša kopija Tore i gotovo!

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28496
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Citat:Da. ali moramo imati u vidu da recimo kod Kineza kopycat nije kič i da oni smatraju da je kopiranje recimo- umetnost. Uopšte gledano ako bi oni iskoppirali nešto za njih je nerazumljivo da neko to osudjuje
Što se filmske industrije tiče, Kinezi možda i nisu ober copy-paste majstori. Ameri su smislili izraz remake i onda na svakih 15-20 godina "prežvaću" uspešna ostvarenja svoje ili evropske kinematografije.

offline
  • Pridružio: 03 Apr 2008
  • Poruke: 5788

Khaless ::
Perl Harbor neću više da gledam. Naime prvi put kada sam ga gledao... pa čekao sam da počne nešto da se dešava. Pola filma ljubljenje, grljenje, ona voli njega on ne zna šta da radi..
Mislim....
Ok onda su stavili i crnca u film da budu politički korektni, i tako te stvari....
Fi,m je jednostavno loša kopija Tore i gotovo!


A ondak na kraju ubace deo gde ameri vracaju losim zutim japancima sa fantasticno zamisljenim bombardovanjem Tokia Laughing

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25611
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Pisao sam već o ''Perl Harborou'' na glavnom delu foruma, pa ću ovde najkraće rekapitulirati: radi se o istorijsko-ratnom događaju ogromnih, kardinalnih razmera, ali i o obaveštajno-diplomatskoj igri koja još nije u potpunosti rasvetljena. Mnogo toga ostalo je mutno, nedorečeno, pa i prljavo u toj političko-ratnoj igri. Umesto da naprave film koji bi , ako ništa drugo, bar pokrenuo lavinu pitanja (zašto su Amerikanci toliko dugo odolevali da uđu u Drugi svetski rat, kakava je uloga američkih osiguravajućih društava u pustošenju Evrope, projekcija budućih globalnih odnosa koji su već tada bili zacrtani, itd, itd) i otvore Pandorinu kutiju, oni su uradili ono što im je bilo najlakše: otvorili su septičku jamu jevtinih osećanja i odande je zasmrdela patetika, kamuflirana digitalnim efektima. Tada sam taj film nazvao ''žanrovskom ljigom'', s pravom - kako je vreme pokazalo. Šta bi u tom filmu možda i prošlo, kao proizvodom B ili čak C produkcije? Da se reditelj zadržao samo na toj petparačkoj priči (ljubavni trougao u vihoru iznenadnog(?) napada ), pa bi možda to i prošlo. Bože moj - to je radio i Hemingvej pa mu nije smetalo da napravi dela svetske vrednosti (''Zbogom oružje'', ''Preko reke pa u šumu'', ''Za kim zvono zvoni''). Međutim, slutim da je reditelj znao u kakva se bedna posla upleo, pa je operaciju pukovnika Dulitla prosto ''nalepio'' na tok glavne radnje, tako da smo praktično dobili dva filma u jednom. E, to se zove šund u svoj svojoj veličini. Za nauk bi trebalo tom nesrećniku jednom dnevno puštati ''Devetu četu'' ili ''Čistilište'', pa i bilo koji drugi savremeni ruski ratni film, da vidi šta znači pošten pristup radnji.

offline
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14764

Skinuo sam film Passchendaele.
Radi se o istoimenoj bici iz I svetskog rata.

Nisam još stigao da ga pogledam, samo sam bacio pogled na nasumične scene tokom filma.
Izgleda jako lepo, produkcijski podseća na Spasavanje redova Rajana.
Film prati sudbine vojnika, deo se odvija kući, deo na ratištu.

Lepo je što su napravili film o I svetskom ratu, nema ih puno.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2007
  • Poruke: 8384
  • Gde živiš: Ravni Banat

Ја тек пре неких месец дана погледао "The lost battalion" из 2001. http://www.imdb.com/title/tt0287535/, такође о стварном догађају из Првог светског. Веома солидан филм.








Један амерички батаљон састављен од Њујорчана се 1918. нађе у окружењу Немаца, али одолева нападаима, упркос малих шанси да преживе.

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25611
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Odličan film. Posebno mi se dopalo to što tretira relativno retku i nepopularnu temu - Prvi svetski rat. Najveća klanica u istoriji nije dobila u kinematografiji zasluženo mesto, bez obzira na to što postoji nekoliko izvanrednih filmskih ostvarenja. Međutim, reditelj je pokazao da je dimenzija ljudske hrabrosti, časti i viteštva svevremenska i uspeo je da generaciji gledalaca, koji rat sve više doživljavaju kroz FPS igre nametne jedno odlično ostvarenje. Posebno uverljiv je Rik Šeder u ulozi majora koji iza svog neupadljivog, neratničkog i nevojničkog izgleda čuva rođenog borca i beskompromisnog vođu. Ovoga glumca pamtimo i po izvanrednoj ulozi detektiva Sorensena (Sipovicovog partnera) iz serije ''Njujorški plavci''. Dakle, specijalizovao se za uloge Njujorkera.
Nezaboravni trenuci filma su sekvence napada nemačkih vojnika uz pomoć bacača plamena (stravičnog oružja koje masakrira kog stigne) i odnos nemačkih vojnika prema neprijatelju. Neponovljivo doba viteštva.


Film koji sam juče odgledao govori o drugoj vrsti podviga. Reč je o neverovatno dobrom, crno-belom filmu koji je proslavio Andžeja Vajdu - ''Kanal''. Iza neupadljivog i šturog naslova krije se tragična ratna priča koja se po svom podvigu i patnji s pravom upoređuje s grčkim tragedijama. Kratkotrajni samopožrtvovani period herojskog otpora ustanika u varšavskom getu, ali i nerazjašnjena uloga ''Vojske Krajove'' više puta su do sada istraživani u literaturi. U toj literaturi (koju je posebno obeležio Leon Uris u svom maestralnom romanu ''Mila 18'') provlači se i do sada nerazjašnjeno pitanje ruskog zastajanja na obali Visle, za koje vreme Nemci likvidiraju otpor u Getu. Teorija zavere (da li samo ona) tvrdi da je Staljin namerno stao da bi Nemci umesto njega uradili krvavi i prljavi posao. Rusi pak to negiraju jer su još uvek imali jurisdikciju nad poljskom teritorijom na osnovu onog ''čuvenog'' pakta koji je podelio ovu veliku i napaćenu zemlju, pri tom objašnjavajući svoje zastajanje logističkim problemima. Legenda pak kaže da su mnogi ruski vojnici i oficiri samoinicijativno prelazili na drugu stranu reke da bi učestovali u sprečavanju masakra. Ali, to je samo legenda.
Ta legenda se ne bavi malim ljudima. Jedan vod sa svojim hrabrim komandirom pokušava kroz mrežu kanalizacije da se izvuče iz obruča. Najveći broj njih strada izlazeći na svetlost dana pravo u ruke Nemcima koji su namerno ostavljali neblokirane otvore. Na jedan od blokiranih, koji nije čuvan, izlazi poručnik sa svojim jedinim preostalim borcem. Pa i taj, preostali biva ubijen od strane razjarenog komandira kad ovaj saznaje da mu je saborac sve vreme govorio da ih kroz mrak i smrad kanala prati ceo vod. Ubivši svog najvernijeg pratioca, poručnik se vraća u kanal i film se time završava.
Film treba gledati iz mnogo razloga - pre svega zbog istinite i tragične priče, odlične glume i mnoštva vernih detalja. U te verne detalje spada i pojavljivanje tenkića ''Golijat'' na početku filma. Koliko znam, to je jedno od izuzetno retkih vernih prikazivanja ovog oružja, koje prema Bilu Ganstonu predstavlja preteču žicom vođenih raketa. Kada bih ga ocenjivao od jedan do deset, ovaj film bi dobio 11.

PS
Ovu temu obrađuje i film ''Uprising'' koji predstavlja direktnu ekranizaciju ''Mile 18'', ali na spasavanje-redova-rajanovski način.

offline
  • Pridružio: 27 Feb 2009
  • Poruke: 473
  • Gde živiš: Beograd

Jel zna neko koji je film prikazan noćas na HRT 1,počeo negde oko ponoći,gledao sam neznam naslov.Priča je o Nemačkim pilotima I svetski rat,o poručniku Stahellu koji gine na kraju filma.Lepe scene borbi u vazduhu,dvokrilci pa čak i trokrilci pojavljuje se i crveni baron.Radi se o starijem filmu... Question

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 955 korisnika na forumu :: 26 registrovanih, 2 sakrivenih i 927 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: amstel, babaroga, Bobrock1, brundo65, cemix, darkangel, Futog 74, ILGromovnik, Kriglord, krkalon, Krvava Devetka, LUDI, m0nstrum_, milenko crazy north, Mixelotti, mkukoleca, Nemanja.M, paja69, Parker, pein, powSrb, sabros, Shilok, slonic_tonic, sovanova95, tubular