Momci iz RKK Energija rade na novom planu leta Sojuza koji bi obleteo zemlju jednom pre nego sto se spoji sa MSS cime bi let trajao samo dva sata i sa drasticno manje potrosenog goriva. Prema sadasnjem planu leta Sojuz cetiri puta obleti zemlju pre spajanja sa MSS, a prosle i ove godine su probali sa teretnim letelicama varijantu sa dvostrukim obletanjem pre spajanja.
@raketaš
Mnoga znanja isparila nažalost. Kao i kod nas uostalom, ali je kod njih baš uočljivo i to bez neke vanredne situacije. Nije se ulagalo u kontinuitetu, ljudi im otišli u pemziju bez naslednika i gud baj. Odnosno i imaju nešto ljudi ali bi sa njima koštalo par puta skuplje sve ovo planinarenje. I malo su dostupni. Pokupila vojska...
Slažem sa s tobom potpuno da je ta kampanja koju je počeo Kenedi ... bia kampanja u jednim smjeru i da se puno toga radilo navrat nanos i kad su se našli na mjesecu nisu znali šta i kako dalje , sama činjenica da im je ostalo nekolio kompletnih raketa Saturn 5 i hrpa toga u dijelovima pokazuje da nisu imali kontinuitet.
Ali isto takva se kampanja vodila i kod ruja sjetimo se nesretne rakete N1 ili projekta Energija Buran..
Gledano u nekom širokom smislu ta oba projekta su završila neslavno jer su ruje kopirali amere po sistemu vidjela žaba da se konji potkivaju pa je i ona digla nogu.
Jedino što je ostalo da funkcionira iz tih pionirskih vremena je raketa Sojuz sa onim nakaradnim svemirskim brodom , kapsulom, i raketa Proton. I ostali su ti motori koje ruje prodaju amerima za sitnu lovu, ali to je gotovo , što su kupili ili uspjeli ukrasti od tehnologija dalje moraju sami , a nisu u stanju napraviti jedan jaki motor nego kite hrpu motoriča , gore od Kuznjecova na N1 raketi.
Sve je to samo zato što je Fon Braun želio napraviti naj veći raketni motor , počeo je on raditi još večeg , ali taj nije mako od probnog stola , i dobro da nije jer je i sa F1 bilo grdih problema .
Koliko budem imao vremena budem detaljno i na prihvatljivoj osnovi prikazao kroz što su sve prošli ameri sa motorom F -1 .. rekoh puno toga je sada dostupno i jasno , i bude jasno odkud određena sumnja , odnosno agnosticizam u vezi rakete Saturn 5 i samim tim osvajanja mjeseca .
A Saturn je bio savršenstvo u dizajnu i izradi rezervoara , sram Loleka i Boleka koji rade kod Muska
@raketaš Mozes li malo da pojasnis, zasto je svemirski brod Soyuz nakaradan? Pricali smo vec malo o tome ali si ostao nedorecen.
Soyuz decenijama uspesno prevozi ljude do odredjene tacke u svemiru. Trenutno je jedino vozilo koje moze zivog coveka da odveze na odredjenu tacku u svemiru i da ga vrati nazad. Ono sto se od Soyuza ocekuje, Soyuz uspesno izvodi vec decenijma.
Ove godine desila se još jedna tragedija koja bi mogla da uspori osvajanje svemira.
Mala kompanija Mars One koje je obecala da ce da do 2024 posalje prve ljude na Mars je bankrotirala. Tako da uprkos tome sto su vec bili odabrali prve astronaute i resili problem povratka ljudi sa Marsa nece biti nista od najavljenog rijalitija i misije na Mars u njihovoj režiji.
Mars One Ventures – kompanija koja je tvrdila da će poslati na stotine ljudi da žive (i na kraju umre) na Crvenoj planeti – sada je u stečaju, prema švajcarskim finansijskim obavještenjima. To je neočekivani razvoj, jer su mnogi stručnjaci sumnjali da je Mars One već godinama muljaža, zanimajući se za želje ljudi da putuju u svemir bez pravog plana da ih dovedu tamo.
Kad kažem da je KK Sojuz nakarada onda mislim na sadašnje vrijeme, a ne na ono kad je nastao 1966 godine u toku žestoke utrke do mjeseca. U sovjetskoj koncepciji Sojuz je trebao poslužiti za let do mjeseceve orbite i natrag , bi je predviđen za dvojicu kosmonauta, koji bi kod lansiranja, i spuštanja bili u trenirkama.
Njegova tri modula servisni-pogonski , komandni modul za (plletanje i spuštanje ) , te modul za boravak kosmonauta su bili vrlo lukavo osmišljeni i uz minimalne troškove davali velike nade za uspješnu misiju .
Pogibija Komaraova kod prvog leta 1967 je naravno uzdrmala cijeli projekat i zaustavila na tri godine daljnje aktivnosti , eksplozija rakete N1 je potvrdila već donešenu odluku na nivou komunističke partije da se na mjesec ne ide.
Sve što se dalje događalo do današnjeg dana je nakaradno ..
Naime, pogledajmo strukturu broda .. u Koroljevsko doba je modul za boravak bio neophodan .. kosmonauti bi se u njemu mogli protegnuti , i boraviti desetak dana koliko bi trajao let do mjeseca u njemu je bilo jedan skafander za onog pilota koji bi prešao u lunarni modul i spustio se na mesec.
Taj modul za boravak se mogao rashermetizirati i onda bi pilot u skafanderu mogao izaći u svemir ili preči u Lunarni modl. U toj varijanti bi pilot od napuštanja kamandnog modula i oblačenja skafandera, sletanja na mjesec šetnje po mjesecu od nekoliko sati i povratka na orbitu bio u skafanderu , i modul za boravak bi mu omogućio , da nakon što pozatvara sva vrata pusti zrak u modul , skine skafander i pređe u komandni modul.
Pogledajmo šta se dalje dogodilo, nakon odustajanja od mjeseca dolazi do intenzivnog razvoja svemirskih stanica Saljut Mir ISS , a modul za boravak je ostao u strukturi broda , potpuno nepotrebno , u njemu nitko ne boravi , iz njega se ne ide u prazan svemir već u svemirsku postaju .
Taj modul je težak cca 1500 kila i ima mehanizam za spajanje sa svemirskom stanicom ( odnosno sa lunarnim brodom ) ima na sebi vrata za prolazak , a ima i vrata prema komandnom modulu , a taj komandni modul ima vrata za ulazk i izlazak kosmonauta prije i poslije misije.
Nakon pogibije trojice kosmonauta u Sojuzu 11 1971 godine uvode skafandere i kod poletanja i sletanja smanjuju posadu na dva čovjeka , kasnije povečavaju ponovno na tri , ali taj boravišni modul ostaje.
U Koroljevsko doba se nije moglo drukćije i zapravo je napravljeno najbolje što se moglo , na vrhu svega se nalazi ona skalamerija od dva velika raketna motora koji izvlače posadu u slučaju havarije rakete.
Pogledajmo situaciju , da bi spasili posadu iz komandnog modula mora se potegnuti sa tim raketnim motorom i modul za boravak , i kad se taj ansambl dovoljni makne od vatrometa , onda se paljenjem drugog manjeg raketnog motora razdvajaju kmandni modul od ovog za boravak i tek se tada otvaraju padobrani na komandnom .
Ima još toga ali eto za početak diskusije mislim da je dosta
Imamo tri modula, servisni modul u kome se nalaze instrumenti, motori, gorivo itd.
Modul za boravak posade koji moze da se iskoristi na vese nacina u zavisnosti od plana misije i na kraju modul za povratak na zemlju.
Kada bi se sve nalazilo u istom modulu onda bi povratak bio tezi. Trebalo bi zastititi vecu povrsinu, a verujem i da bi veci modul za povratak na zemlju povecao mogucnost otkaza.
Soyuz odbacuje sve sto nije neophodno za povratak na zemlju i zadrzava samo neophodan minumum, a mozda i optimum u zavisnosti iz kog se ugla posmatra.
Ako to uporedimo sa nekim drugim programom kao sto je shuttle. Pena koja je ostelila toplotnu zastitu shattla Endeavour, imala bi vecu sansu da tu zastitu promasi da je zasticena povrsina bila manja, odnosno svedena na neophodan minimum za povratak na zemlju.
Orbitalni modul odnosno modul za boravak posade mozda trenutno nije neophodan za kratka putovanja do MSS ali posadi omogucava da ponese teret ili u slucaju potrebe duzi boravak u svemiru kao iz izlaz ukoliko je to neophodno.
Sto se tice sistema za spasavanje posade, on je svoj posao odradio savrseno dva puta do sada i nikad nije zakazao. Mozda su ta dva velika raketna motora neophodna da ceo modul lansiraju dovoljno brzo kako bi se na vreme odojio od rakete nosaca. Mozda je to moguce izvesti i manjim motorima al postavlja se pitanje cene projekta i izrade istih.
Soyuz je uspeo da se spoji sa Sayut 7, sa objektom koji se u svemiru kretao nekontrolisano po svim osama. Naravno to ne bi bilo moguce bez dobre posade ali ni posada to ne bi uspela da im modul to nije omogucavao.
Na kraju imamo pitanje odnosa cene i dobiti. Koliko bi kostao razvoj novog modula, koliko bi kostala njegova izrada, kolika bi se usteda pravila po lansiranju i kada bi se na kraju isplatio. Mozda naj vaznije pitanje je i da li bi se isplatio. Nov modul, ma koliko savremen bio ne moze da se poredi sa necim sto je decenijama uspesno.
@ VP 3987 Ne možeš uspoeđivati kruške i jabuke ili još gore lubenice sa trešnjama , tako ni Sojuz sa Shutleiom , a on da je valjao letio bi i danas , a u startu je sve bilo megalomanski i pogrešno.
Teško da možemo uspoređivati Apolo sa prvim generacijama Sojuza iako su oba broda pripadnici treče generacije, sa obje strane . Sojuz je čamac za spašavanje naspram luksuzne jahte zvane Apolo ,ali taj mali modul kapsula za poletanje i sletanje je do sada višekratno odradila svoj posao i Sojuz postao najpouzdaniji kosmički brod
Po mnogočemu je ta kapsula bolja od Apola i bolje služi svrsi , forma Apola je opasna , ima dva stabilna stanja nosom prema naprijed i guzucom prema naprijed , i ako krene u atmosferu nosom prema naprijed posada je gotova , dok forma Sojuza po zakonima aerodinamike ima samo jedno stabilno stanje , ali je zbog te bačvaste fore trebalo stavljati toplinsku izolaciju na bokove , dok Apolo to nema.
Ali je ne govorim o tom modulu , govorim o modulu za boravak kosmonauta , on je de fakto prazna kugla , sa nešto opreme okačene na stijenkama , ali u biti sva ta oprema u slučaju rasheremetizacije podivlja ili izgori od pregrijavanja , a do rasheremetizacije je dolazilo prilikom izlaska kosmonauta u svemir ili spajanja sa lunarnim modulom.
U varijanti kad se Sojuz koristi za let do svemirske stanice u njemu znaju biti paketi sa hranom , i vodom ,a li to je teška improvizacija , a ne posao. Posada od tih paketa ne može ući u stanicu , niti si mogu sami osloboditi prolaz do stanice.
Ne mogu shvatiti , ljenost , nebrigu ili šta li već .. da ruje 40 godina isu makli od Sojuza i to one najstarije varijante za put na mjesec.
Bilo je izmjena , ali je to sve u domeni kad plavuša postane crnka ili produži potpetice na cipalicama .
