Samohodni višecevni raketni sistem 262mm M-87 "Orkan"

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketaš

Hvala na pojasnjenjju , sad i dodatno pitanje ..

Da li je kad je Orkan u pitanju ,bilo raketa ,bilo lanser zapravo bilo koja komponenta tih 80tih uopste koristeno mat. tj racunarsko modeliranje ( upotreba kompa u bilo kom obliku i na bilo kom nivou projektovanja ) ili je zaista bilo sve po principu stapa i kanapa/ olovke i papira ?

• 4Ovo se svidja korisnicima: Mercury, ray ban11, voja64, darkstar101
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Za Orkan su bile dostupne sve metode proračuna , JNA je već tada imala najmoćnija računala koja su se mogla nabaviti , Tada je bilo neophodno vrlo promišljeno zadati sva ta odstupanja da računalo ne vrti pet dana nešto što nije moguće u praksi.

Najveći dio dokumentacije je bio rađen u nekom Auto Cadu , sva je dokumentacija bila na mikrofilmovima .

• 2Ovo se svidja korisnicima: peruni, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Mozda bi ti vidovi projektovanja ,razrade odredjenih detalja sklopova i komponenti mogli biti nama nova tematika za razradu na temi ,dakle kako je i na koji nacin Orkan prakticno projektovan tamo pocetkom 80tih godina .Sta se to konkretno radilo u VTI, institutu UNIS i drugim naucno-istrazivackim insititucijama JNA ... Neke uvodne komentare je dao i pok. general kad je pomenuo da su iracki strucnjaci, inzenjeri jos pocetkom 80tih dolazili u VTI na konsultacije i zajednicke radove na projektovanju i preciziranju TTZ ...

Mislim da bi mogla biti dobra tematika ..

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, peruni, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ako sad napravimo matematički kružok od ove teme budemo letili naglavačke van.

A bilo je tu jako puno matamatike odnosno numerikog modeliranja, možda kao primjer da posluži kratka crtica iz biografije Prof. Jankovića ... nakon završenih studija u Belgiji krače vrijeme živi i radi u Zadru ( Art Akademija i tvornica Bagat ) , a onda upisuje post diplomski na PMF u Beogradu ...matematiku , i sa diplomom magistra matematike asistira profesoru Svetoliku Pivku na aerodinamici i doktorira kod njega .

Boba je zaslužan za uvođenje tih zrakoplovnih metoda proračuna kod nas , naime dok su granate bile kugle moglo se tu koglu tretirati kao materijalnu točku i raditi po dobrom starom Eulerovom modelu , ali izduživanjem te kugle u ožival i cilindar već prije prvog svjetskog rata ta metoda nije davala dobre rezultate, a uvođenjem raketa koje imaju krstasta krila i još neke mrdalice moralo se sve tumbe okrenuti.

U doba dok nije bilo računala radilo se sve ručno , svi smo mi prošli tu školu metoda korak po korak , bile su cijele ekipe računaća , meni su bile draže računaćice , ali se do njih nije smjelo ha ha imale su jako strogog šefa.

Te mlade cure nisu imale pojma što računaju , dobile bi proračunski list sa ulaznim podacima i na tom listu su bile upute ...zbroji ono što je u petom redu sa onim iz šestog i upiši u sedmi , sve je rađeno u logaritmima tako da se velika množenja pretvaraju u zbrajanja logaritama, Logaritamske tablice na 6 decimala koje znamo iz srednje škole su mogle poslužiti , ali su postojale i specijalne tablica sa više decimala .. jako dug i mukotrpan posao .

Svaki proračunski list su dobile dvije cure koje nisu smjele biti u istoj kancelariji nakon proračuna bi svaka dala šefu svoj list sa potpisom i ako su se njih dvije složile u 6 ili 7 decimalu išlo se korak dalje , ako se nisu složile onda je bilo kuku lele.

Sve faze rada jednog raketnog motora su bile podijeljene u takve korake moglo ih je biti nekoliko stotina u sekundi , kasnije kad motor prestane raditi moglo se to malo prorijediti , ali je to opet bilo desetak koraka u sekundi .

Ja radi lakšeg razumijevanja govorim o nekom hipotetskom dijeljenju po sekundama , često puta integracija nije išla po vremenu nego po prirastu volumena kod kretanja granate kroz cijev ili po padu brzine kod vanjskobalistićkih proračuna .

Vrhunski matematičari svake države su bili u tom kolu , i pokušavali su naći jednostavnije i krače metode proračuna , poznata je anegdota da je svjetski poznat matematičar i Nobelovac Lav Landau okrenuo cijeli svemir naglavačke i postavio nove temelje geometrije , takozvana ne Euklidska geometrija, i u tom novom prostoru jednostavnom matematikom pogodio mjesec 1958 godine .

Možda kao primjer posluži ova slika iz knjige Balistika Jovana Marinkovića .. jedan školski primjer proračuna putanje neke granate :

Ulazna brzina za taj korak je bila 500 metara /s ( treći redak u prvoj koloni )
U prvom približavanju je izračunata približna brzina 436,92 m/s ( 39 redak u prvoj koloni )
U drugom približavanju je proračun ponovljen da bi se dobila brzina 464,16m/s ( 43 redak u drugoj koloni)

Ta brzina je kao definitivna usvojena kao ulazna brzina za slijedeći korak ,,, i tako nekolko hiljada puta sve do cilja.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zamislite samo koliko taj proces racunanja skracuje bilo kakav razvoj tehnologije danas ...sa upotrebom mocnih racunara. Za samo jednu godinu sam izbegao da moram da upotrebljavam Logaritmar (slide rule) ... davne 1974 god. ..... i ne zalim.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Krajem 70tih i pocetkom 80tih se intenzivno radilo na novim racunarima i racunar. sistemima za JNA ,dosta toga u samom Cajevcu koji je bio zaduzen za elektroniku Orkana ( SUV,PEL,sistemi radio veze itd ) ...

Pojednostavljen ali i odgovoran zadatak za cajevcane ..

Uostalom sto se te el. opreme tice kad se samo baci pogled na pult ARS ili kom.pult u kabini SVLR na prvi pogled bi se reklo kao sve je jednostavno ,, jest sipak ...

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Dok2015, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Treba razlikvati računala u institutima koja su služila da melju podatke , da korak po korak računaju putanje projektila i računaju tablice gađanja , od računala koja su bila na lanserima i koja su radila u realnom vremenu .

Ova prva su bila veliki strojevi, često su zauzimali po cijeli kat , nekog instituta , i to su bili najčešće IBM računala , radilo se u programu FORTRAN , ulaz podataka bušene kartice , i onda u kutiji za cipele nosiš program , a u drugoj kutiji podatke o svom projektilu ,, rezultat hrpa brojeva sređenih u neku tablicu , koju bi onda deset dana pruočavali i pravili dijagrame , a vidimo oblik funkcija i trendove . Pojavom PC računala i naprednijih programskih jezika moglo se to sve humanizirati , učiniti dostupnim studentima , a ne samo odlikašima .

Ova druga računala koja su bila montirana na lansere su bila sasvim drukčije organizirana , prvo unos podataka nije išao preko kartica ili tipkovnice , već sa senzora ... izlazni rezultatu su bili u nekom kodu prepoznatljivom izvršnim organima , servo hidrauličkim sustavima ... Taj aspekt primjene računala je daleko viši nivo od onih mojih računaćica sa početka priče , prvo sve se odvija na bojištu u realnom vremenu , drugo nema prostora za neke velike kante i diskove sa podacima , sve mora biti smješteno u kutiju od cipela.

Ne znam detalje kako je to u stvarnosti izvedeno na lanseru Orkana odnosno na Nori iz tog vremena , ali puno toga je u tom vremenu rađeno analogno , jer računala nisu imala potrebnu brzinu ni rezolucijiu.

Već sam pisao o servo sustavu za stabilizaciju tenkovskog topa odnosno sanduka lansera kod Orkana i dao sam neke grube skice kako to radi .. budem pokušao to sve malo pojednostaviti i pokazati koji je to opseg posla bio od dolaska na vatreni položaj pa do prve rakete i korekcije za drugu i treću raketu... jer to je po mome mišljenju prva prava primjena računala u borbenim sustavima , da ne kažem da je to bio naš prvi borbeni robot .

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

^

Naravno ,nisu ista kategorija svakako ti racunari ...

Ovi prvi veliki` sobni` bi trebalo da su ovako nesto




Citat:Treću grupu čine računari koji su korišćeni u vojne svrhe (CER 11, CER kosmos i CER 111). CER 11 su kreirali prof. dr Tihomir Aleksić (hardverski deo računara) i prof. dr Nedeljko Parezanović (softverski deo sistema), sa nekoliko saradnika iz Instituta „Mihajlo Pupin“ Beograd (M.Momčilović, D.Hristović, M.Marić, M.Hruška, P.Vrbavac i drugi).Predstavlja prvi mobilni vojni terenski računar, korišćen u SFRJ do 1988. Konstruisan je u M.P. 1966-te.

sajt :

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

i

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 4Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, voja64, Gargantua, darkstar101
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ima jedna zgodna anegdota sa tim CER ovima .. vidimo da je razvoj svega toga išao skoro paralelno sa razvojem u americi .. možda sa godinu dvije zakašnjenja .

Na Pupinu su za potrebe JRV radili tablica gađanja za neku avio bombu za neki američki avion, bilo je to jako bitno da se napravi, tako da su se zaista svi angažirali oko toga , pa i sam Renduluć .

Nakon par tjedana je Rendulić vodio neku delegaciju pilota i inženjera u Ameriku i između ostalog su posjetili i njihov računski centar za balistiku .. kroz diskusiju su došli do toga da su amerikanci željeli pokazati svoju superiornost nekim proračunom po izboru naše ekipe .

A lisac je imao u glavi početne parametre one nesretne bombe i aviona i dao je to kao ulaz za računalo .. i dok su ameri izbušili kartice i propustili to kroz računalo potrajalo je , taman za ručak. A Rendulić je stalno nešto crtao na salveti, čak je izvadio iz đepa i mali šiber ( logaritmar ) i nešto računao .. gleda amer što ovaj radi , a Rendulić lijepo presavije salvetu i... kaže spremite ovo pa ćemo nakon ručka usporediti vaš proračun sa mojim proračunom .

Naravno da su ameri ostali popišani i zbunjeni .. kojim je to metodama služio Rendulić pa je na salveti i sa malim logaritmarom proračunao putanju, naravno da nisu imali pojma da postoji CER.

A da je faca s mudima jest ....
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi skinuo fajl:

Evo jos jednog strucnjaka u ovoj `matematicko-racunarskoj bransi` a koji je doprineo razvoju Orkana

Citat:1983. -2003: Institut za nuklearne nauke "Vinča", Institut za motore i vozila
(transformisan u Centar za motore i vozila), na mestu vodećeg istraživača

Opis poslova i odgovornosti na tim poslovima: Razvio eksperimentalno-kompjuterski sistem za akviziciju podataka i informacija, odnosno rukovodio i učestvovao u identifikaciji radnih opterećenja elemenata i sklopova vozila u realnim eksploatacionim uslovima. Metodologija je primenjena i verifikovana na više od deset tipova privrednih vozila iz proizvodnog programa FAP-a i vozilu specijalne namene formule 8x8-lanser, KOL 15, obuhvatajući većinu sistema vozila, tj. merne veličine: sila, obrtni moment, pritisak, temperatura, frekvencija, dužina. Na osnovu sprovedenih, sopstvenih istraživanja formirao eksperimentalnu bazu podataka, koja sadrži osnovne parametre raspodela radnih i kritičnih opterećenja elemenata i sklopova motornih vozila.


[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Koliko je samo strucnjaka,naucnika,znalaca sto iz Juge sto iz Iraka oko sebe okupio mocni Orkan ..

U nastavku imamo ovo

Citat:Tehnička i razvojna rešenja – Bitno poboljšan postojeći proizvod ili tehnologija– M84

1. Predrag Popović, Sreten Nikolić: Poboljšanje fizičko-hemijskih karakteristika pogonskog goriva za rakete lansera KOL-15 za potrebe Vojno tehničkog instituta JNA. Institut za nuklearne nauke «Vinča», Institut «RA» - Sektor za vozila, 1987.


[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]