offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5235
|
aramis s ::@ raketaš
Da li se upaljači montiraju na ostala ”kontejnerizovana” sredstva pre upotrebe, recimo rakete MLRS, PORS ili LPRS?
Dotakao si jedno vrlo važno pitanje .. po definiciji prema sigurnosti odnosno osiguranju upaljača raketa Plamen , Oganj ili Grad su opasne kad se na njih našarafa upaljač , i to se nastoji napraviti što kasnije i što dalje od ostatka vojske , jer u slučaju kontabatiranja ili požara raketni motori se upale, raketa poleti , dobije ubrzanje i rotaciju i upaljač dobije sve potrebne informacije da se armira odnosno naoruža i izazove detonaciju bojeve glave. Vrlo su sofisticirani ti mehanizmi u upaljačima , konstruktori su pokušavali raznoraznim trikovima napraviti mehanizam koji daje sigurnost , povezati ubrzanje sa rotacijom , ali sve je to filigranski posao i ti mehanizmi su osjetljivi na vlagu , prašinu, ili led i zato se čuvaju hermetizirano u konzervama sa silikagelom kako bi se u potpunosti osiguralo njegovo djelovanje, a konzerva se otvara neposredno prije punjejnja lansera raketama .
Kontejnerizacija raketa tipa Oganj ili Grad bi značila da se upaljači nalaze montirani na raketama u hermetiziranom kontejneru, i da s e tako čuvaju deset godina u skladištu spremne da taj čas polete i grunu. To pak znači da bi obični mehaničko pirotehnički upaljači montirani na rakete bili opasni za skladištenje , prijevoz i uporabu na lanseru .
Jedini način da se to sve kako tako osigura je da se kroz paljbeni krug motora , ili nekim bežičnim elektronskim kanalom pošalje kodirana informacija upaljaču , koju će neki logički sklop prepoznati kao komandu "spremi se za armiranje koje će uslijediti za 0,1 sekundu , a onda kad motor rikne ostatak posla odrade inercioni mehanizmi i rotacija, kao potvrdu tog kodiranog signala , jedino tako kroz dvije neovisne linije se može sa sigurnošću reći da raketa ako poleti sama od sebe u požaru ili udara groma tamo gdje padne ne bude eksplodirala.
Bio je jedan veliki požar u blizini Zagreba ( Duboki Jarak ) to skladište je za vrijeme JNA bilo predviđeno za čuvanje deka košulja i gaća, a ovi moju su tamo natrpali svega i svačega, sve to lijepo izmješali... ručne bombe i vrećice ne iskorištenog baruta iz haubica, granate za 203 mm i brdo raketa za Grad , i kad je počeo dernek letile su rakete na sve strane , bilo ih je po gradu razbacano , ali ni jedna nije eksplodirala u gradu - bile su bez upaljača .
U slučaju takvog incidenta sa raketama u lanserima , kontejnerima , raketa ima sve preduvjete da eksplodira tamo negdje . Upaljač ne zna da je u skladištu .. kontejner mu lijepo daje početni pravac i početnu rotaciju u cijevi, nakon toga ubrzanje ... i on je spreman .
Skoro da sam siguran da devedest posto takvih raketa u skladištu iz nekog razloga neće pravilno izletit iz kontejnera, bude zaglavilo nešto i polomilo krila na raketi , ili će udariti u nešto dok radi motor, i sve će to zablokirati mehanizam i zaustaviti taj lanac te na kraju bojeva glava neće eksplodirati , ali onih deset posto će napraviti dar mar tamo gdje padne .
Ti filigranski mehanizmi koji daju kakvu takvu sigurnost raketnim upaljačima su se godinama izučavali na VTI u i na VTF u U Zagrebu Nikola Kršić je čak doktorirao na tim mehanizmima, a njegovi studenti su bili šefovi konstrukcija u Krušiku i Rodiču. Kršić je te Cik Cak mehanizme vrtio na centrifugama puštao da padaju i udaraju u raznim kontejnerima na razne podloge , snimao je to ultrabrzom kamerom , jednom riječju vadio mast i upaljačima i nama
Na slici se vidi nekoliko tih mehanizama Grad, Oganj, neki minski upaljači. Sa brojem 1 sam označio cilindrični stup ujedno nosač udarne igle , koja se preko kuglica osigurava , blokira . Da bi se udarna igla deblokirala treba djelovati sila ubrzanja od cca 30 G u uzdužnom pravcu , to ubrzanje pomjera aksijalno prsten koji ima kanal , i taj kanal tjera prsten da rotira lijevo desno i on dođe do kraja i tamo sjedi sve dok radi raketni motor, rotacija rakete , centrifugalna sila, izbaci kuglice iz rupica , i igla je deblokirana , ali je još usljed ubrzanja zabijena u nosač kapisle . Kad motor prestane ubrzavati raketu jedna opruga, koje nema na slici , vrača prsten u gornji položaj , igla se diže ( opruga ) . nosač kapisle uslijed centrifugalne sile izlazi van i sve je spremno za susret igle i kapisle.
U slučaju sudara vozila za transport upaljača ili lansera , ili jakog udara zbog kontrabatiranja , prvi breg Ciik Cak poz, 3 mehanizma se deformira, na čeličnom štiftu poz 2, savije se , i ne dozvoljava da se prsten dalje klati po nosaču igle, upaljač ostaje blokiran siguran.
Moguće je pirotehničkim sklopom koji se pali kodiranim elektro signalom osigurati prsten u blokiranom položaju , u tom slučaju upaljač se neće deblokirati , a taj kodirani signal treba biti siguran od udara groma , odnosno ako prođe neko sitno vrijeme nakon kodiranog signala , a mehanizam s ene pomakne sve ostaje blokirano.
|