Balistička raketa FROG 7 (LUNA R-65) u bivsoj JNA

81

Balistička raketa FROG 7 (LUNA R-65) u bivsoj JNA

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

ma pravac je dobar , u to nisam sumnjao , mogli su pravac sjevera odrediti i po sjevernjaćč , ako več nisu imali pripremljene orjentire . Podbačaj od 2,5 km me ne iznenađuje .. znam koje su probleme imali konstruktori i tehnolozi sa tim raketnim barutom i motorom , negdje sam pisao o tome , a da bi imali neku viziju koja je to jebada bila budem ponovio tu priču .

Najveći im je problem bila promjena temperature motora, odnosno goriva. Možemo zamisliti blok raketnog baruta promjera pol metra sa rupom 100 mm , taj barut je ko neka plastika i treba mu tri dana da se zagrije ili ohladi , a sa svakim stupnjem razlike od 15 C se mjenjaju karakteristike motora i treba u proračun ubaciti tu promjenu , ali koju... onu od jučer u podne ili ovu jutarnju kad se puca, a blok goriva u dubini ima neku temperaturu od prekjucer.

Zbog te temperaturne zavisnosti bili su prsteni koji su se šarafali u mlaznicu ovisno da li je bilo ljeto zima ili neko srednje doba ali i kraj tih prstenova se morala uvoditi popravka u proračunu, katastrofa od posla.

Mi smo u PRETIS u imali velike klima komore u koje smo mogli smjestiti lanser Orkana i tamo ga zalediti na sibirske temperature ili zahajcati na iračku pustinju i onda bi nakon 48 sati imali gađanje i teško smo nešto pogodili .

Naravno da su rusi bili bolji od nas i u opremi i u poligonima i da su realnim gađanjima sa raznih temperatura znali ponašanje Lune, da li je JNA imala baš sve te podatke u pasošu rakete ili tablicama , ne vjerujem .



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 8471
  • Gde živiš: pecina stroga

Napisano: 29 Mar 2020 21:51

Mozda si u pravu sto se tice goriva, ali mene muci nesto.

Ako je zaista gorivo, ili pasos, ili bilo sta tog tipa, onda je to sistemski problem, i ne vjerujem da bi vojska nastavila da drzi te rakete u trupi a da zna da imaju sistemsku gresku.

A VJ je drzala Lunu (ono sto im je ostalo) bar do NATO agresije. A VRS je ispucala bar pedesetak komada poslije ove dvije.

Tako da ne vjerujem da je gorivo.

Ima jos jedna varijanta (ovo je moja cista spekulacija). Ako su podbacaji bili konstanta, mogli su prepraviti tablice i nastaviti upotrebu sa novom korekturom po daljinaru. Sto bi onda @senne znao jer je on ispucao bar jos desetak komada poslije ove dvije, a on ne spominje nista. Tako da ne vjerujem da je to.

Dopuna: 29 Mar 2020 21:57

@raketas, jedno pitanje:

Ako je samo temperatura goriva, nema greske po pravcu, samo po daljinaru?



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

Temperatura goriva je direktno uticala na konačnu brzinu rakete , a ona je opet sa kvadratnom funkcijom uticala na domet . Temperatura goriva nije mogla uticati na greške po pravcu , po ravcu je dominantan parametar bila ekscentričnost vektora potiska i nesimetrija onih mlaznica koje daju rotaciju, i naravno bočni vjetar .

online
  • Kubovac  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Jul 2016
  • Poruke: 5127

@raketaš

A kako temperatura goriva utiče na konačnu brzinu rakete? Pretpostavljam da je usporava.
A ako je usporava, kako bočni vetrovi utiču na raketu koja sada leti nešto sporije? Pretpostavljam da je uticaj povećan?

offline
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 8471
  • Gde živiš: pecina stroga

Zna li neko kako je mjerena temperatura goriva na Luni. Koliko je to bio precizan proces? I koje oscilacije u izmjerenoj temperaturi mogu dovesti do greske od par kilometara

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5241

Kad smo kod goriva i "sistemske" greške , mislim da su ruje učinili sve što se moglo da Lunu dovedu u red , ali nije išlo. Kad pogledamo samo koliko je varijanti i podvarijanti raketa bilo napravljeno i sve bez nekog rezultata, mislim da je ona usvojena u naoružanje zlu ne trebalo ,dok se nađe neko bolje rješenje , sami ruje priznaju da ni sa nuklearnom glavom nije mogla uništiti dobro ukopan centar veze ili neki štab, sasvim je druga situacija sa oklopnom brigadom u fazi pripreme i razvoja .

Trebamo pogledati što je prethodilo Luni odnosno što je sve išlo paralelno sa njom , ruje su drugi svjetski rat završili sa Kačušom koja je bila katastrofalno neprecizna , i sve do šezdesetih godina prošlog stolječa nisu imali nekog bitnog napretka u krilno stabiliziranim nevođenim raketama , sve do uvođenja rakete Grad .

A Gradu je prethodilo ogromno istraživanje i rokanje na poligonima, deseci milijardi rubalja su srokani dok su došli do zakona otpora koji je poznat kao zakon 58, tim rokanjem i ispitivanjima u aerotunelima su došli do optimalnog oblika operene rakete i do parametara koji utiču na preciznost ili domet.

Da podsjetim da su u tom periodu pravili lansere sa usukanim vodilicama kako bi raketi sa fiksnim krilima dali rotaciju još na lanseru , nešto od toga su napravili i na Luni stavljanjem one motorčine u glavu koja daje rotaciju, ali uvijek je bilo problem raketno gorivo, i rasturanje konačne brzine rakete.

Kod Grada je primjenjena tehnologija prešanja goriva i to smo mi koristili na Ognju i Orkanu i to je neki maksimum koji se u svjetskim razmjerima može napraviti , i sovjetski Uragan ima još prešano gorivo , a Smerč je već na kompozitu.

Prešanjem se ne može napraviti blok goriva ( šaška ) promjera preko 250 mm , a za lunu je trebalo pol metra pomjera , da podsjetim da su radili i varijantu Lune sa tri debelozidne cijevi šaške , vrlo zanimljive elipsoidne forme, ali opet sa slabim rezultatom.

Kod prešanja raketnog goriva je polazna sirovina barutno platno smotano u rolu , i tog platna se može napraviti stotinjak tona i da sve bude istih kaakteristika , od tog se platna naprave probni otpresci , oni se ispitaju i kad krene izrada šarže od par tisuča komada raketnog goriva onda je ta šarža koliko toliko uniformna , po gustoći , po kaloričnosti i po dimnezijama . Znači unutar nekih tolerancija dimenzija može se garantirati neka konačna brzina rakete recimo u 1 posto, i onda to određuje i preciznost na cilju.

Kod Lune je gorivo rađeno ljevanjem u kalup i svaki blok goriva je bio priča za sebe , nije se moglo napraviti 100 tona jake smješe ili platna i to ispitati . Proce se sastojao u tome da se taj kalup promjera pol metra napuni sa sitnim zrncima nitroceluloznog baruta ( zrnca kao riža ) i to zagrije na 80 C , a onda se u tu rižu natoči vruči nitroglicerin , i to sve se vakumira i grije stotinjak sati sve dok nitroglicerin ne migrira u nitrocelulozu i napravi jednu homogenu masu nalik na "plastiku".

Taj komad " plastike " sa nakon toga na stroju obradi na mjere , prethodno se odsjeku početak i kraj od trupca jer su oni bogatiji sa nitroglicerinom , pišem o tome ko da moja baba mjesi tjesto ili pravi rižoto , a zapravo se radi sa vručim nitroglicerinom.. tehnologija koju nebih rado ponovio .

Svaki trupac goriva je bio unikatni , ruje su vjerojatno za svoje potrebe birali trupce , pravili neku selekciju i razvrstali ih u grupe , a za izvoz su išli neslekcionrani trupci ili oni koji se nisu mogli uklopiti u neku grupu.

Tom divljom tehnologijom su rađeni i blokovi raketnog goriva za prve vođene rakete , na primjer Nevin marševski motor je tako rađen i nekoliko interkontinentalnih raketa , sve do pojave dobrih kompozita .

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5389

Tri su tipa umetka u grlu mlaznice i gradirani su za područja +40 do 0, 0 do -25 i -25 do -40 degC. Mjerenje temperature goriva se vrši neposredno prije gađanja, mora da bude neka sonda unutra i konektor na tijelu rakete. Ako izmjerena temperatura neposredno prije gađanja probija granice za ne više od 2 stupnja umetak nije potrebno mjenjati.

To je što se tiče umetka i već tu ima dovoljno prostora da se greška akumulira.

Nadalje popravci, tablice pasivne faze su za područja rada motora od 6,8 ; 8,8 i 10,8 sekundi. Kada se izmjeri temperatura goriva onda se po pasošu računa koliko je ''točno'' vrijeme rada, recimo 8,13 sekundi. S tim se podatkom ulazi u tablice popravki aktivne faze tako što se prvo traži grupa iz koje se čitaju i računaju popravci.
Ovo vrijeme 8,13 sekundi se nalazi u području 7,8s-9,8s (ostala područja su 5,8-7,8 i 9,8-11,8 ) i to 8,13-8,8=-0,67 sekundi. Ovaj podatak daje smjernicu da se koriste tablice popravki aktivne faze i to za 8,8 sekundi -0,4 sekunde. Tri su grupe tablica 8,8 -0,4 ; 8,8 +/-0,4 i 8,8 +0,4 tako isto naravno za 6,8 i 10,8 sekundi. Opet ima mesa da se greška akumulira, sistemska greška, ne greška računača.

Popravka daljine od vremena aktivne faze je najveća na minimalnim dometima, pri najdužem vremenu rada motora sa raketama bez kočnica, blizu 3 kilometra po sekundi.

offline
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 8471
  • Gde živiš: pecina stroga

Napisano: 30 Mar 2020 9:14

Drug pukovnik ::Kada se izmjeri temperatura goriva onda se po pasošu računa koliko je ''točno'' vrijeme rada,

Iz pasosa se pretpostavljam uzima stvarna tezina goriva za tu raketu, koja je izmjerena u fabrici i data u pasosu.

Pretpostavljam da je zbog nesavrsenog procesa proizvodnje goriva bilo nemoguce napraviti uniformno gorivo iste tezine u svakoj raketi?

Dopuna: 30 Mar 2020 9:17

Edit: dok sam ja kucao vidim raketas dodao u svom postu bas to i dao odgovor

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5389



Ovo je pločica sa rakete, pored indeksa raketnog motora, indeksa rakete, raznih brojeva partije tu su i odstupanja mase suhe konstrukcije rakete delta Qd i mase goriva delta W (omega). Odstupanja od tabličnih vrijednosti. Treća masena vrijednost je delta Qg, odstupanje mase bojeve glave.
To bi sigurno trebalo biti i u pasošu i ove vrijednosti su dosta precizno mjerljive. Vrijeme rada motora ovisno o temperaturi je već malo problematično, a impuls vrlo problematičan, teško odnosno nikako mjerljiv i to bi trebalo biti jedan od osnovnih razloga odstupanja od tablica.

Razlika mase rakete i mase goriva od po 10 kilograma (sumarno) u grubo ima utjecaj popravke kao i razlika impulsa od samo 1 sekunde i odstupanja balističkog koeficijenta od samo 1%.

offline
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 8471
  • Gde živiš: pecina stroga

Imas li ti tablice gadjanja za lunu pukovnice?

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1157 korisnika na forumu :: 35 registrovanih, 5 sakrivenih i 1117 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., Alexandar-1973, Belac91, BORUTUS, Buzdovan, cenejac111, comi_pfc, crnitrn, dejina811, djboj, FOX, hologram, Kubovac, Litostroton, Mcdado, mercedesamg, Mi lao shu, MikeHammer, milan.vukovic, milenko crazy north, Milos82, Miskohd, ObelixSRB, Parker, procesor, rodoljub, Sir Budimir, stalja, Stanlio, stegonosa, suton, vathra, zapclink, |_MeD_|, 1107