Balistička raketa FROG 7 (LUNA R-65) u bivsoj JNA

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Denaya nije otpresak nego odljevak , i ne suši se nego polimerizira , u ovoj tehnološkoj fazi o kojoj pišem nema nikakvog razređivača , otapala , da bi se trebalo sušiti.

Koliko mi je poznato ruski nitroglicerinski raketni baruti s vremenom ne mijenjaju kaloričnost , rusi su tu bili jako dobri , i njihovi su baruti poznati po kvaliteti i stabilnosti.

Ovo sa temperaturama trebamo malo razjasniti. Rekoh da se taj barut proizvodio tako da se zrnca nitroceluloze veličine riže natapaju sa zagrijanim nitroglicerinom . Pri tome nitroglicerin ulazi u strukturu nitroceluloze ( ulazi u vlaknastu strukturu celuloze , pamuka ) i mješa se sa njom i stvara jedinstvenu krutu masu. Kad taj proces nakon stotinjak sati kuhanja završi onda je to jedna homogena kruta masa.

ALI promjenom temperature , pogotovo snižavanjem temperature ispod 0 C nitroglicerinu postaje tijesno u toj strukturi i on nastoji pobjeći van , blok se znoji , orosi sitnim kapljicama nitroglicerina , i to mu daje veču brzinu izgaranja na površini od one u dubini.

Drugo .. toplinska vodljivost baruta je mala , kao i svake druge plastike , i blok u sredini može imati temperaturu od 10 C , a na površini može biti 20 C. Da bi se te rezlike izjednačile , trebalo bi raketu bar 24 sata temperirati , držati pokrivenu dekama ili u nekom podzemnom objektu tako da vanjski uticaji budu neznatni.

Tek nakon 24 sata je pokazivanje termometra ispravno i može se smatrati da je temperatura na bilo kojem mjestu u bloku ista odnosno u toleranciji od 2 C.

E sad da vidimo šta radi ta početna temperatura goriva. kao i svako kruto tijelo porastom temperature blok se širi i produži , od OO C do 30 C blok poraste sa promjera 500 mm na promjer 510 mm isto tako se produži za za tridesetak milimetara , sve to dovodi do povečanja površine izgaranja .

Osim toga u zakonu gorenja baruta imamo temperaturni koeficijent tako da taj barut umjesto da gori 12 mm u sekundi gori 15 mm u sekundi .

Sad možemo napraviti neki kumulativ tog pičvajza.

Mjerenjem temperature zraka odnosno površinske temperature goriva po noči mi dobijamo nešto nižu temperaturu od one stvarne, recimo da je to 10 C , i sa njom računamo popravke , a zapravo imamo toplo gorivo jer je raketa bila cijeli dan negdje vani, zamaskirana , nije bila direktno na suncu , ali je ipak vani bilo cca 20 C .

Hladno gorivo gori sporije i raketni motor radi sekundu duže i aerodinamički otpor počinje kočiti raketu sekundu kasnije i raketa leti dalje. I na bazi toga računaći daju višu elivaciju kako bi pogodili cilj.

U stvarnosti imamo vruče gorivo koje izgara brže motor radi krače otpor počinje ranije koćiti raketu i ona pada ranije, ima manji domet, ima podbačaj.

To je onaj slučaj kad je luna pala u Demerje pored tvornice parketa Ratković , a ne u bazu ATJ lučko.

E sad stvar nije još gotova viša temperatura daje i veči potisak odnosno veči tlak u motoru , a taj motor isto kao bilo koji toplinski stroj povečanjem tlaka ima veči stupanj djelovanja , što znači da ima veči totalni impuls, rekli bi da takva raketa bude dobila veču brzinu i da bude letila dalje.

Sve ovisi od elevacije , kod viših elevacija raketa brže napusti atmosferu i uticaj kočenja atosfere je manji i raketa leti dalje. Pisali smo o tome da su švabe ostvarili rekordi let sa haubicom PZH 2000 pucanjem sa neke planine u Južnoj Africi sa zagrijanim barutom.

U konkretnom slučaju kad je u pitanju bio hitac prema Demerju elevacija je bila niska , veča brzina je sa kvadratom dala i veči otpor i raketa je duže vremena letila kroz guste slojeve atmosfere.

Tu zbrku bi možda riješilo računalo koje , kako reče sanne nije radilo.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Gdje si iščupao tih 7% ?
Ipak bi prepustio teoriju i licitiranje tih postotaka raketašu, slabo se ja tu nalazim.

Ali evo da bude 7%, a da to kao podataka nema u pasošu. To je 15,47 kg*s/kg manje od 221, a na krajnjem dometu sa srednjim vremenom popravka po jednoj sekundi je 845 metara.



To je 13 kilometara što je previše kao što je previše samih tih 7%. 1-3% bi već moglo biti realno sa vrlo matorim gorivom.

• 2Ovo se svidja korisnicima: babaroga, bojank
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

7 % na 60 km je 4.2 km fulanja.
Oprosti zbog Bosanske pojednostavljene matematike :;

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

@senne, ako ja citam one poljske tablice kako treba, vjetar na VP djeluje na daljinar, a ne po pravcu? Mislio sam da je obratno?

I to ozbiljna popravka. Preko 60km i do 5km popravke

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Znaci da starenje goriva moze uticati na preciznost po daljini.Da li su se pojavile pukotine ili doslo do raslojavanja.Bitan podatak je i taj koliko dugo su lansirane rakete bile van skladista tj.koliko dugo su bile na lanseru i izlozene promenama temperature.Ipak su lansirane u Oktobru ako se ne varam a to je vreme kad ima izrazenih temperaturnih razlika dan-noc.Verujem da su skladistene po propisu i minimizirano znojenje baruta ali i to bi trebalo uzeti u obzir.

P.S. pobrkao sam odpresak za grad i ljevanje za lunu....Kuvanje stotinjak sati sam na brzinu pomesao sa susenjem, kako ne znam ni sam....treba pazljivije da citam.Valjda zbog izreke suv ko barut a kuvanje i suv ne idu zajedno....

• 1Ovo se svidja korisniku: babaroga
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ babaroga
Naravno da djeluje na daljinar ako udara u glavu ili guzicu.Prednji vjetar koci raketu,ledjni vjetar joj daje ubrznje.bocni vjetar zavisi pod kojim uglom ?da li prednji ili zadnji.
Vec sam pisao prije.Krilcs rakete su zakrivljena 1posto u odnosu na osu rakete,da bi se dobilo na stabilitetu a i na pogonu.sistem propelera.Koliko je to pomagalo neznam.
@denaya
Raketa je uvijek bila na lanseru.Dan ,noc.A bile su temperatura do -27 navece.Gdje su ostale bile,neznam.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Senne ::@ babaroga
Naravno da djeluje na daljinar ako udara u glavu ili guzicu.Prednji vjetar koci raketu,ledjni vjetar joj daje ubrznje.bocni vjetar zavisi pod kojim uglom ?da li prednji ili zadnji.


Ako se sjetis sad koji je bio pravac vjetra te noci rjesili smo problem lunine nepreciznosti.

Salim se. Ne vidim korekcije za bocni vjetar u onoj tablici koju sam postavio. Samo korekcije daljinara, i to ogromne. Bocni vjetar bi trebalo da djeluje na pravac?

Mozda grijesim, ne citam tablice dobro?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 30 Mar 2020 18:46

Delta Zwa...popravka po pravcu aktivne faze...153 tisućita za bočni vjetar 10m/s

Dopuna: 30 Mar 2020 18:47

Meni se od nekud vrti po glavi da su stabilizatori bili skošeni 1 stupanj u odnosu na os.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drug pukovnik ::

Delta Zwa...popravka po pravcu aktivne faze...153 tisućita za bočni vjetar 10m/s


Auhhh. 153 hiljadita je 10,251 metar popravke na maksimalnom dometu. Skoro osam uglovnih stepeni.
Edit: Nemoguce. Jer popravke po pravcu moraju da budu unutar 3 stepena od osnovnog pravca zbog ogranicenja na lanseru

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 30 Mar 2020 18:56

@pukovnik
Pisem 2 puta za taj 1posto u odnosu na osu
Jesi li siguran za 153 tisucite na 10 m/s?
Da nije metara?
Mi smo to ubacivali u digitron i ne sjecam se sta je sta bilo.

Dopuna: 30 Mar 2020 19:02

@babaroga
Nadam se da si vidio onaj digitron.
Reci mi kako bih sabrao na njemu dva plus dva.Ako kazes kako ,j ti kazem koji je vjetar onu noc puhao .

Dopuna: 30 Mar 2020 19:03

Zaboravi