Ručni bestrzajni bacači

• 4Ovo se svidja korisnicima: jazbar, voja64, Drug pukovnik, _commandos_
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Podimo od toga što su konstruktori željeli postići kod Bura , a što na ranijim konstrukcijama nisu imali , tu prije svega mislim na RPG 9 jer od njegove pojave pa do pojave Bura odnosno Šmelja imamo jednu veliku rupu u razvoju bestrzajaca . Raketaši su pola stoljeća dominirali.. od Muhe pa preko cijele jedne familije raketa do Vampira .

Kod RPG-7 je sve jasno projektil lijevo kontra masa desno i sve je u ravnoteži , znači nisu makli od Panzerfausta iz 1945 godine, a RPG 9 je klasični bestrzajac urađen po Davisovom principu dinamičkog uravnoteženja ( mlazom kojeg daje raketni motor), znači isto kao naš bestrzajac ili Carl Gustaf

Šmelj odnosno Bur je dinamički sustav uraden u potpunosti prema Davisovom principu uravnoteženja , s time da su se konstruktori pobrinuli da na kraju i čahura koja je odradila svoje izleti iz lansera kao kontramasa.

Tu su oni za dva koplja prešišali Carl Gustafa , što je i u redu kad pogledamo sa koiko godina distance ( zakašnjenja ) dolazi Bur.

U analizi toga što se trga i kada trga mi smo pošli od pretpostavke da polietilenska veza služi kao mehanička veza koja spaja čahuru sa projektilom , mislim da je to pogrešno . Uzmimo da je ta veza ostvarena na neki drugi način nekim prstenastim dihtungom koji je tamo u zoni krilaca .

Pretpostavimo da je polietilenska veza samo držač mlaznice " visokotlaćnog gas generatora "


Sa desne strane je komora izgaranja od čelika i u njoj bi mogao biti tlak 700 do 1000 bara taj sam prostor označio crvenim tufnicama , kroz plavo označenu mlaznicu plinovi struje i kroz strujnu cijev popunjavaju praznu komoru , zbog nastalog tlaka projektil se kreće u lijevo , i sad dolazi do izražaja klizni spoj dužine dvadesetak mm kojeg sam označio u prethodnom postu .

U tih 20 mm kretanja projektila, u čahuri se događa svašta .. svi barutni štapići su se zapalili u relativno malom prostoru i motor je izašao na režim punog potiska i gura lanser naprijed. Kroz relativno malu ( plavu ) mlaznicu se puni prostor u projektilu , tlak raste i počinje kretanje projektila. U trenutku kad se uslijed kretanja projektila klizni spoj projektila i čahure prekine barutni plinovi iz mlaznice slobodno struje u veliki prazni volumen lansera iza projektila , tu je u prvi tren tlak mal pa je sila na mlaznicu velika i puca polietilenska veza , mlaznica se pomjera u lijevo i oslobađa veću površinu za strujanje plinova i projektil dobija veći tlak i veću količinu plinova te se kreće prema naprijed .

Djeluje dosta zamršeno na prvi pogled , ali su tim rješenjem dobili regularno paljenje motora na svim temperaturama , izlazak motora na režim punog potiska , i zatim snažno punjenje prostora iza projektila

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Dodao bih još nešto što se spominje kao prednost, a ujedno je i potvrda napisanog.
Prekid sistema odnosno odvajanje granate od kontramase je blago i nema šok udara u smjeru kontra od mlaza plinova koji trebaju granati dati brzinu.

Razlog zašto kod BUR-a plinovi struje kroz natezač i prvo pune onaj ljevak dok kod Šmelja plinovi odmah popunjavaju vanjski volumen vjerovatno leži u projektnom zahtjevu, mali gabariti. Unutrašnjost ljevka je mali volumen i brzo dolazi do povećanja tlaka i pomicanja granate iz kliznog spoja.

Interesantno je kako sve to mora biti savršeno precizno izbalansirano, dok granata ide prema ustima cijevi uslijed tlaka iznutra, u istom smjeru ide kao dio cijelog sklopa uslijed reaktivne sile motora i sve to u toj kratkoj dužini.
Strašno rješenje, sve iskorišteno, nema kako to zovu pasivne mase već se sve iskoristilo za masu i brzinu granate.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Takvo rješenje je već viđeno kod MILAN a i kod Crvene Strele , e sad tko je koga tu kopirao , mislim da su Francuzi bili prvi , ipak je njihova škola artiljerije dala vrlo značajna imena u znanosti .

Pa i kod nas .. malo koji student ili inženjer zna da je tvoj zemljak Prof Dr. Davorin Bazjanac bio artiljerijski časnik , mislim da je bio major u Kraljevini , a kod Ante je doguro do pukovnika , kod Tita se više nije bavio artiljerijom , i nekako se izvuko od Narodnog Suda.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, jazbar
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Jesmo li pominjali ovo švapsko čudo? Biće da je Speer isti pravac kao i onaj francuski APX-80.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Bugarska tehnika i ponešto rusko

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Vezano za Speer:
- kalibar: 75mm
- domet: 1.000m
- dužina bacača: 1.200mm
- dužina sa raketom: 1.510mm
- Vo: 455m/s
- m ukupna: 11,5 kg

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Austrijski AT-4 u dejstvu..

• 2Ovo se svidja korisnicima: goxin, Atomski čoban
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Dali i ovaj Karlić spada u brestrzajce???

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Atomski čoban
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Klasican bestrzajac.

• 1Ovo se svidja korisniku: goxin
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ima sve više da se nađe bestrzajnih bacača a i ovaj je valda od te fele.