Samohodni višecevni raketni sistem 262mm M-87 "Orkan"

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

nema mi druge nego šubler i onaj zidarski metar u ruke i počet mjerit dimenzije rakete i pisati haha

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Mr. Majevica ::





Ovako gledajuci po ovim slikama reklo bi se da su Iracani izradili na stotine mozda i hiljade raketa Ababeel-50 ( R262mm ) ?

• 2Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Metanoja
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

ray ban11 ::Mr. Majevica ::





Ovako gledajuci po ovim slikama reklo bi se da su Iracani izradili na stotine mozda i hiljade raketa Ababeel-50 ( R262mm ) ?

Moramo definirati razliku pojmova izraditi i smontirati .

Do uvođenja embarga nisu uopće bili zaintersirani da nešto proizvode , bilo je dovoljno da od dijelova koje dobiju iz Pretisa pokušaju sastaviti raketu koja vjerojatno zbog neke greške ne bi radila.

Da bi za nekoga reklo da proizvodi rekete , taj bi morao imati kompletno osvojene sva operacije .

Ranije sam objavio skicu buster motora , a budem uskoro dao skice i ostatka rakete , ali za sada ostanimo samo najednom detalju nosača krila odnosno bustera pozicija 9 sa skice



Početni komad za to je čelična cijev vanjskog promjera 273 mm i promjera rupe 216 mm dužine 700 mm i težine 125 kilograma . Takva se cijev zbog divljih dimenzija i kvaltete materijala ne može kupiti u dućanu , nego se mora posebno poručiti od nekog renomiranog proizvođača cijevi za naftnu industriju. Takvih firmi je je 5-6 u svijetu. Ona se mora posebno kovati iz trupca na stroju kojim se kuju i cijevi za topove , o tome smo pisali unatrag par tjedana na temi NORA .

Druga varijanta izrade te cijevi je ubadanje u trupac i protusmjerno istiskivanje na preši od 2500 tona , o tome smo pisali na temi top 130 mm .

Obje tehnologije zahtijevaju uhodanu baznu industriju , stalnost kvalitete čelika , koji se topi u elektro pećima u inertnoj atmosferi , a sve to kod njih još nije bilo uhodano. Sva ta oprema je bila tamo i sve je bilo pušteno u pogon , ali je falilo iskustvo, stoljetno iskustvo koje se prenosi s koljena na koljeno.

Mi smo taj kontinuitet imali preko majstora i tehnologa kovača iz topolivnice iz Kragujevca i njihove tehničke škole , pa preko zarobljenih njemačkih oficira inženjera koji su u Pretisu radili do 1955 godine i donijeli nam znanje jednog Feldmana koje je imao tko preuzeti . Tako je nastala "sarajevska kovačka škola" koju je utemeljio Prof. Binko Musafija . Iz te škole su izrasli današnji vodeći tehnolozi i znanstvenici u području kovanja odnosno tople deformacije materijala.

U takvom okružju mi smo se uvijek mogli osloniti na neko iskustvo ili tradiciju , mogli smo otići kod nekog starog iskusnog profesora koji je karijeru počeo u kovnici TDM a i od njega dobiti savjet ili bar podršku da ustrajemo u radu.

A Iraćani ... oni su bili prva genaracija kovača , sa puno pitanja , bez odgovora .

Taj trupac se zatim satima i satima guli na raznim strojevima , buše rupe i narezuju navoji , posao sa milion problema i nama koji smo bili macani u tom poslu.

Taj komad čelika je bio sam tehnološki vrh tadašnje tehnologije, u istom rangu kao komora raketnog motora , zatvarač topa sa Nore ili pogonskog sklopa helikoptera.

Ja sad ne bih ulazio u raspravu da li je taj sklop morao biti baš tako koncipiran , jer sam svjedok da rusi na Gradu Uraganu ili Smerču nisu koristili tako komplicirana riješenja , i dok pripremim skice i fotke budem napravio usporedbu te dvije škole Ruske i Vučurove , pa sami prosudite.

Dakle i u uvjetima bez embarga to baš i nije išlo lako , a tek u uvjetima embarga ??.

Ja sam ipak sklon tvrdnji da ono sve sa fotke pripada dijelovima iz Pretisove prve ili druge serije, ako ne čak i dijelovim iz NULTE.

• 1Ovo se svidja korisniku: MB120mm
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Onaj dokument kojeg sad imamo pominje da je jos 1990g doslo do transfera tehnologije tj moguce kupovine licence ( kupljena tehnoloska i proizvodna dokumentacija ) .. da li je bilo bas tako ?

Drugo iako pod sankcijama nakon 1990g Irak je zbog finansijskih mogucnosti mogao da privuce krem tih pomenutih tehnologija i tehnologa na svoju stranu .. znamo da su za njih pored Jugosa radili i Svabe ,Belgijanci ,Enlgezi i Francuzi ,Rusi i ostali ...

• 1Ovo se svidja korisniku: Mercury
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Rovario sam zahvaljujući kolegi @Mercury po UN izveštajima na drugoj temi kad izlete sad ova zvrćka:

Tekst za link
Godina 2006.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

u jednom tekstu ranije sam pokušao pobrojati sve rakete i sve serije i tada sam zaključio da mi se negdje izgubilo 500 raketa , mislim da sam ih sad našao , ha ha.

Ono što je bitno i što mora da vidimo je činjenica da tu nema količina od par hiljada komada i punih skladišta Vojske Srbije , kako su nam to na početku ove demistifikacije Orkana pokušali prikazati . Sve se to vrti u stotinama komada , i totalno je ne bitno da li je u nekom skladištu 280 ili 300 komada .

Mislim da zbog tog malog broja i ograničenog resursa VS i nije ulagala neka značajna sredstva u razvoj lansera , već se sve završilo sa ona 4 ZIL a.

Vjerojatno su dečki u EDEPRO prije 15 godina , koristeći komore izvučene iz PRETIS a i tehnologiju izrade kompozitnih raketnih goriva koja je bila u "Tehnikumu" u Bariću napravili raketni motor koji je ispitan na probnom stolu , i to je motor i dijagram koji je već bio na forumu .




Po svemu sudeći da presjek šupljine u gorivu isti kao kod iračana na raketama koje su " sami" radili nakon uvođenja embarga , o tom presjeku i šupljini smo već pisali i bila je slika , s tim da je kod EDEPRO motora imamo 4 kraka šupljine ( križ) , a kod Iračana 3 kraka , što ne menja bitno karakteristike.


Ta forma goriva je ok ,masovno je korištena na ruskim strateškim raketama , ali zahtijeva jednu složenu tehnologiju lijevanje dva goriva totalno suprotnih karakteristika , jedno sporo goruće , a drugo brzo goruće, i to se mora sve dobro povezati poljepiti , jer ako nije evo ...eksplozije motora.

Takvo gorivo , vidimo po dijagramu , nema izraženu fazu bustera kao kod R 262 , znači raketa ima meki start , lansr može biti jednokratni kontejnerski , izrađen od tankog valovitog Inox lima i tvrde pjene , kao što se već nude lanseri , bilo je slika na forumu, okačim dok nađem.

Takav lanser ne bi izdržao Orkanov buster , pogotovo onaj klin za davanje rotacije raketi , a nemoguće je napraviti da bi tu rotacij dala tri klina , iz toga zaključujem da ta raketa mora u sebi imati jako puno elektronike i sustav za navođenje što bitno podiže cijenu i tehnološku ovisnost od uvoza elektronike sa zapada , ali ćini raketu i lanser jednostavnijim.

Primjenom tako formiranog kompozitnog goriva i neke od tehnologija namotavanja kompozita za komoru od ugljičnih vlakana dolazimo do mogućih dometa od 100 kilometara .

Zapravo sam sada na pragu širenja ove teme sa rakete R 262 koja je uvedena u naoružanje 1987 godine , na njene derivate i modifikacije rađene u Iraku, Turskoj i u Srbiji nakon 1991 godine , te paralelno s njom bi se stvar trebala proširiti do Uragana i Smerča kako bi se dobila kompletna slika , a to je možda pre složeno za forum .. ne znam .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketaš
tema o Orkanu je ”otežala” i ima svoj kontinuitet tako da bi bilo bolje da priča o derivatima krene paralelno kao zasebna tema. Forum može da izdrži sve što je u granicama pravilnika.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::nema mi druge nego šubler i onaj zidarski metar u ruke i počet mjerit dimenzije rakete i pisati haha

Imam ja jednu u bazi oko 30 metara od kancelarije nema upaljač, gorivo i b/g je prazna, al su dimenzije na svom mjestu

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::u jednom tekstu ranije sam pokušao pobrojati sve rakete i sve serije i tada sam zaključio da mi se negdje izgubilo 500 raketa , mislim da sam ih sad našao , ha ha.

Ono što je bitno i što mora da vidimo je činjenica da tu nema količina od par hiljada komada i punih skladišta Vojske Srbije , kako su nam to na početku ove demistifikacije Orkana pokušali prikazati . Sve se to vrti u stotinama komada , i totalno je ne bitno da li je u nekom skladištu 280 ili 300 komada .
.


Pa kako sad stojimo sa tim brojnim stanjem a na osnovu podataka koje imamo dakle 1000 kom ispaljeno u probama ( sto u TOC Prevlaka i Krivolak sto u Iraku `87 ) to je poznato .Do 1000 raketa je isporuceno u prvoj seriji `89 Iraku zajedno sa 4 lansera i valjda ostalim pratecim vozilima za jednu bateriju .

Onaj dokument kojeg smo imali na jednoj od stranica daje podatak da je krajem 1991 iz PRETIS izvuceno skoro 800 raketa ( valjda ka Srbiji ) ...e sad koliko tacno je bilo komada u Gabeli iz valjda druge iracke serije to je upitno .Koliko izvuceno za HV a koliko unisteno ???

Opet postavlja se pitanje ako su te rakete izvucene iz PRETIS a znamo da je pok O.Vucurovic pominjao izvlacenje istih iz PRETIS sredinom 90-tih koliko je to moglo biti komada tada u Mokrom ?

Pored toga ostaje pitanje koliko je zaista proizvedeno u Iraku nakon 1990 g ?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::

Ono što je bitno i što mora da vidimo je činjenica da tu nema količina od par hiljada komada i punih skladišta Vojske Srbije , kako su nam to na početku ove demistifikacije Orkana pokušali prikazati . Sve se to vrti u stotinama komada , i totalno je ne bitno da li je u nekom skladištu 280 ili 300 komada .



Kako ko.Neko je poceo od tvrdnje da nema raketa, pa sad drugu pesmu peva