Oduvek ste hteli da znate, a niste imali koga da pitate

835

Oduvek ste hteli da znate, a niste imali koga da pitate

offline
  • Pridružio: 14 Avg 2011
  • Poruke: 6590

Ne znam kako nisam primetio to pitanje.

U Vojnoj enciklopediji se privateer, odnosno pomorski placenik navodi kao gusar; a obicni kriminalac na moru kao pirat. U narodskom govoru je svasta dozvoljeno, pa i mesanje termina.

Pirat je od latinske reci pirata,piratae, koja je nastala od grcke reci πειρατής, i koja orginalno znaci pokusaj, zagovor... ali generalo je i u latinskom oznacavala pljackasa na moru ( http://onlinerecnik.com/recnik/latinski/srpski/pirata ).

Gusar je dosla od italijanske Corsaro koja je odsla od latinske cursarius koja je dosla od druge latinske reci Cursus, Cursus sto znaci trcanje,staza, kurs ( http://onlinerecnik.com/recnik/latinski/srpski/cursus ).

(Latinske rece se obicno navode u nominativu i genitivu, kako bi se znalo kako da se menja kroz padeze.)

Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • duxhm  Male
  • Legendarni građanin
  • vojnik
  • Pridružio: 12 Maj 2010
  • Poruke: 2927

@cheefcoach
Pitanje sam postavio upravo zbog moderne upotrebe navedenih reci u nasem jeziku. Skroz sam upoznat s tim da je danas opsteprihvaceno da je pirat pomorski pljackas a gusar isto to sa blagoslovom drzave, ali me interesuje misljenje drugih clanova foruma da li je to ispravno ili ne. Da li je u redu da preuzimamo rec iz stranog jezika (pirate) a da rec iz naseg jezika koja znaci upravo to (gusar) upotrebljavamo kao prevod za drugu rec koja oznacava nesto slicno, ali opet dovoljno drugacije (privateer). Nadam se da te ne zbunjujem ovim sto sam napisao. Inace izvorni prevod italijanskog corsaro je razbojnik isto kao i naseg gusar. Moje misljenje je da bi, pre rec pirat (pirate) trebala da se prevodi recju gusar, a da englesko privateer ako bas mora prihvatimo u jezik nego da nesto tu pretumbavamo i mesamo i opet usvojimo stranu rec.

offline
  • Pridružio: 14 Avg 2011
  • Poruke: 6590

Meni se cini da su obe reci podjednako nase, i da podjednako nisu, odnosno obe su nastale iz stranih reci koje vuku koren iz latinskog (ili odranije). To sto smo mi vise iskrivili Italijanski Corsaio u gusar pa deluje da je vise nasa rec... U srednjem veku su korsarima bas nazivali pirate i gusare u Sredozemlju, moguce i zbog Italijanskog uticaja, pa je tako logicno da smo mi vise upotrebljavali izraz gusar u to vreme. Posto je u engleskom sinonim za privatira korsar, mozda je logicnije da i mi koristimo naziv gusar za njih, a pirat za ove ostale.

offline
  • duxhm  Male
  • Legendarni građanin
  • vojnik
  • Pridružio: 12 Maj 2010
  • Poruke: 2927

CheefCoach ::Meni se cini da su obe reci podjednako nase, i da podjednako nisu, odnosno obe su nastale iz stranih reci koje vuku koren iz latinskog (ili odranije). To sto smo mi vise iskrivili Italijanski Corsaio u gusar pa deluje da je vise nasa rec... U srednjem veku su korsarima bas nazivali pirate i gusare u Sredozemlju, moguce i zbog Italijanskog uticaja, pa je tako logicno da smo mi vise upotrebljavali izraz gusar u to vreme. Posto je u engleskom sinonim za privatira korsar, mozda je logicnije da i mi koristimo naziv gusar za njih, a pirat za ove ostale.
Pazi, rec gusar je u nasem jeziku bas dugo iako nije nasa, za rec pirat ne znam ali mislim da je mnogo krace. U osnovi i jedna i druga isto znace. Problem je , predpostavljam, nastao kad je neki "strucnjak" pokusao da prevede rec privateer (inace samo zanimanje mislim da je nastalo negde u 16. ili 17. veku, bilo bi lepo ako bi neko mogao da napise tacan podatak) a mi nismo imali rec za to pa je napravio opstu zbrku bez potrebe. Imaj u vidu cinjenicu da je u narodu rec gusar i dalje isto sto i pirat. Samo u odredjenim krugovima ljudi prave razliku izmedju ta dva zanimanja. To sto je neko napisao u nekoj enciklopediji tako, ne znaci da je bas potpuno tacno.

offline
  • HP 35  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 13 Maj 2012
  • Poruke: 1001
  • Gde živiš: Munze Konza

Gusarima se kod nas u 14. i 15. veku nazivala laka konjica ciji su jahaci pored lakog oklopa na ledjima nosili rasirena guscja krila kao ukras . Docnije su u Ugarskoj i Poljskoj gde su ovi konjanici nasli uhlebljenje pa i delovima Ruske carevine gde su se vremenom srpski granicari iseljavali pred Turcima formirane konjicke formacije lake konjice pod nazivom husari . Ono G se izgubilo pretvorivsi se u H .

offline
  • Pridružio: 01 Feb 2014
  • Poruke: 1297
  • Gde živiš: Nacionalni park Srbija

Da se vratim na kratko na ono moje pitanje u vezi sa reciklažom tenkova.

Jasno je da je iz mnogo razloga sečenje i topljenje isplativo samo u nekim izuzetnim slučajevima, i da ne postoje postrojenja koja mogu da prime ni pola tenka a kamoli ceo, pa da ga istope odjednom. Ali šta je sa delovima vozila kao što su točkovi, topovi, montirani dodaci, rezervoari i kontejneri, gusenice i sve to što je relativno manjih dimenzija i mase a kolko tolko odvojivo od tela tenka?
Čudi me da se barem zemlje trećeg sveta ne bave time, tom polovičnom reciklažom i ''čerupanjem'' vozila. S obzirom da se recimo u Indiji, pa čak i u Turskoj (gde je radna snaga ipak skuplja od Indijske) rastavljaju čitavi prekookeanski brodovi i tankeri, tako da ne znam što bi im bio problem (lakše) odvojiva gvožđurija koja se može očerupati sa vozila. Jes da je mnogo manjih gabarita od brodskih, ali ipak nije zanemarljive mase i vrednosti.

offline
  • Pridružio: 08 Feb 2014
  • Poruke: 89
  • Gde živiš: Zvezdara

Moje licno misljenje je samo da nije postignut dogovor o kupo-prodajnoj ceni. Jer cena otkupa gvozdja je 20 dinara po kilogramu, topionicama se prodaje za oko 300 evra po toni prva klasa gvozdja, i nema odbitaka na istovaru (prljavstina, truli delovi koji bi samo izgoreli u peci..).
A jos jedna stvar moze da bude to sto sav materijal koji ulazi u topionicu ili se tovari na brodove u Luci Beograd prolazi kroz proveru na radioaktivnost.
A sto se secenja tice, mislim da moraju da se seku na oko metar duzine, a i sto sitnije se isece lakse je da se utovari a i sitnije robe vise tezinski stane u prikolicu kamiona ili u vagon.

offline
  • Pridružio: 14 Avg 2011
  • Poruke: 6590

Kao sto je neko vec objasnio, prekookeanski brodovi su napravljeni od homegenog celika, dok tenk to nije. On ima nuklearnu zastitu koja nije za topionicu...

offline
  • Pridružio: 08 Feb 2014
  • Poruke: 89
  • Gde živiš: Zvezdara

Da li neko zna od cega je projektil sa slike?

offline
  • duxhm  Male
  • Legendarni građanin
  • vojnik
  • Pridružio: 12 Maj 2010
  • Poruke: 2927

CheefCoach ::Kao sto je neko vec objasnio, prekookeanski brodovi su napravljeni od homegenog celika, dok tenk to nije. On ima nuklearnu zastitu koja nije za topionicu...
Pa sto su kog djavola sekli onolke 55-ice?

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 991 korisnika na forumu :: 38 registrovanih, 9 sakrivenih i 944 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., aleksmajstor, Apok, bojank, Boris90, Brana01, bufanje, darkangel, Dimitrise93, FOX, Georgius, Kvazar, ladro, laurusri, ljuba, M1los, menges, mercedesamg, mihajlo.hrin, milenko crazy north, nemkea71, pacika, procesor, proka89, sasa87, Sirius, SlaKoj, srbijaiznadsvega, Srki94, Steeeefan, tmanda323, Valter071, voja64, YU-UKI, zdrebac, zillbg, Čivi, 79693