Osvajanje svemira

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Totalan krš i lom.... Nikome nisam advokat ali neke stvari bi neki ljudi trebali pogledati u svome dvorištu. Jedva čekam da SN10 početi. Pod uvjetom da telemetrija kaže da su motori problem, onda će se stvarno čekati malo duže.

• 2Ovo se svidja korisnicima: buster, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Stug pa ja vidim da je jedan motor kresnuo kako treba, a nakon sekundu dvije je drugi počeo kenjati, šta bi po tebi to trebalo značiti ??

Autopilot, da ga tako nazovemo je izmjerio brzinu padanja i visinu od tla , dao je komande onim krilima da se razmašu, dao je manevaraskim motorima komande da postave kantu u vertikalni položaj, dao je komandu da se motori postave za maksimalno vektoriranje potiska kako bi pomogli izravnavanje kante, i dao je komandu prvom motoru da radi, što je vrlo čudno da daje komandu samo jednom motoru, a onda sa zadrškom od sekundu dvije pali i drugi, koji je krepao.

Taj jedan motor, ko ni jedan, nije u centru , nije u centralnoj osi, i kad kresne stvara neki čudan moment na letjelici, obično letjelica u takvim slučajevima pada u kovit i ne znam kako bi se iz toga izvukla.

Palio bih odmah dva motora jer bih sa njima imao punu kontrolu valjanja i napadnog kuta, a već sam prije pisao da Musc i ekipa moraju poraditi na tome da skinu potisak sa 200 tona na cca 40 tona kako bi sa tri motora mogli sletiti na zemlju.

Samo tri motora daju garanciju preživljavanja i manevra, jer ako jedan ne radi ova dva preuzimaju sve na sebe i sigurno spuštaju kantu na zemlju.

Nakon što su skršili osmicu očekivao sam slijetanje devetke na more, pa kako mu budne, a ovo je ludost mogli su polomiti i desetku i zapaliti i ono skladište.

Jel vama koji ovo čitate to sve djeluje normalno, jel taj Musc živi u normalnoj državi, ajde nek netko u svom dvorištu, ili u vrtu, sada u Zagrebu opali petardu, ako ima muda... da ga vidim.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Za ocekivati je probleme, mene vise cudi ideja da slecu tik pored SN10 (valjda onaj drugi je SN10) e to mi ne ide u glavu.

• 2Ovo se svidja korisnicima: nemkea71, rovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

alenvprekrsku ::Nikako ne mogu da razumem tu opsesiju sa Elonom.
Isto tako je bilo i sa pokojnim Jobsom.
Čudo jedno, kako je to zapadni potrošač opčinjen sa formom i marketingom.
Prodavanje magle i šuplje priče.

Ako če neko poleteti na Mesec ili Mars, to mogu biti samo Tajkonauti. Ostali če samo lajati...


Ni meni to nije jasno. Ljudi kao da se zaljube u te licnosti, pa kad im kazes neku kritiku na racun tih proizvoda, dobijas odgovore da to treba tako, da nemas pojma, da je to dobro itd
Steve Jobsa su zamjenili sa Elon Muskom, definitivno.

• 1Ovo se svidja korisniku: raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Objasnjenje prizemljenja sa "samo" dva Raptora.

Citat:Wouldn't it be safer to light 3, and throttle 3 for landing just in case there's 1 engine failure?
Musk:
Citat:Yes, but engines have a min throttle point where there is flameout risk, so landing on 3 engines means high thrust/weight (further away from hover point), which is also risky. By default, engine with least lever arm would shut down if all 3 are good.

• 2Ovo se svidja korisnicima: bato, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Prije par mjeseci smo Stug u ja raspravljali na tu temu , ja sam tvrdio da bi bilo bolje da su vanjski motori upravljivi jer bi tada moment prekretanja bio 2-3 puta veći , jer su na većem kraku poluge. Tada smo konstatirali da u slučaju otkaza jednog od motora dolazi do velike asimetrije potiska i da bi ona dva smotala kantu u kovit.

Stavljanjem tri upravljiva motora blizu centra smanjuje se moment prekretanja, ali i nesimetrija ako jedan
motor otkaže.

Problem je u nepouzdanosti Raptora za tako odgovoran zadatak, oni bi sad trebali obaviti hiljadu uspješnih letova da statistiku dovedu u okvire prihvatljivog rizika za let sa ljudskom posdom.

Za razliku od Raptora Merlin ima fenomenalnu statistiku , da sad ne zbrajam broj letova i broj motora koji su paljeni jednom ili dvaput, ali od njih hiljadu samo se jadan ugasio par sekundi prije programiranog gašenja , ali se i ta misija smatra Ok jer su oatali motori digli gas i izvukli brod na orbitu.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ne zaboraviti da je Raptor još prototip. Njihova ne pouzdanost danas u biti ništa ne govori. I hvaljeni Merlin je imao put sazrijevanja. Malo duži nego mi pamtimo u kolektivnom sjećanju. '"Neki drugi klinci" također razmatraju montažu motora kao potencijalnog krivca. Razmatra se mogućnost da se i raptori sudaraju pri "trust vectoring" tj pri zakretanju mlaza. Postoji mogućnost navodno, da se "zvona" dodiruju. Ovo se razmatra na nekim drugim forumima, čisto da prenesem "puteve misli nekih drugih klinaca". Po meni su ovo čiste špekulacije. Još uvijek mi se vatra oko Raptora ne sviđa. Ne mora značiti ništa, ali opet...

Što se tiče prototipova: potrošna roba. Prema SpaceX-u će "lessons learned" iz leta prototipa SN8 tek primjeniti od prototipa SN11. Po svemu sudeći sa čelikom više nemaju nekih problema. Nema više ne željene dekompresije pri tankanju. Idu na smanjenje težine StarShip-a smanjenjem debljine plašta. Neki su ovdje smatrali da je debljina plašta do sada primjenjivana znak ne znanja SpaceX-a. To i ja mislim ali malko drugčije. Sad imaju znanja sa podhlađenim čelncima pod opterećenjem. Veće nego itko do sada.

Da vidimo još što kažu o spoju motora i tijela -nosač (neki ga smatraju čak odgovornim za nepouzdan rad Raptora. Da ne bude zabune, ja ne).

Samo da podsjetim. Prototipovi se prave da se nađu mane koje bi ugrozile serijski proizvod. Čini se da će serijski StarShip imati zanemarivo malo mana .

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Malo im bahata ta logika skršimo tri broda na jednoj gluposti , da bi tek na četvrtom napravili korekcije gluposti uočenih na prvom.

To može samo priučeni stolar ili bravar tako razmišljati, a redovno školovan inženjer sa dvadeset trideset godina guslanja po poligonima ne razmišlja tako.

Mislim da je tu glavni problem Musk, on nema dva dana redovitog visokoškolskog obrazovanja, a ima lovu i određeni "ugled"kod puka i kod nekih lobija odnosno neke stranke u Americi, i to je pogubno .. on je glavni konstruktor ???, a nije slušao predavanja niti polagao ispite, on nema ona temeljna znanja iz svih oblasti što redovito školovani inženjeri imaju.

Meni je puno predmeta na faksu bilo mrsko, čak su mi neka predavanja iz termodinamike ili fluida bila očajno dosadna, ali sam to morao odguliti i steći osnovnu inženjersku pismenost. Musk je samouk i puno toga je pokupio sa interneta, a oni redovito školovani inženjeri ili znanstvenici koji rade kod njega "vežu konja kako aga kaže, a ne kako bi trebalo" zabole ih ona stvar za aginog konja, ako se odveže i pobjegne.

Šteta da jedna dosta zanimliva ideja, slobodni pad na trbuh ovako postupno tone u glib, ali dolaze novi klinci koji možda budu nastavili tu ideju.

Stug nisi u pravu glede inoxa za kante, ekipa oko Atlasa je dugi niz godina skupljala iskustvo sa pothlađenim Inoxom, pogledaj malo koliko stotina uspješnih letova su imali i to sa limom brat bratu tri put tanjim od ovog Muscovog.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Imam neka pitanja:

Hoće li Staršip ulaziti u atmosferu pod uglom od 90 stepeni ili nekim blažim, recimo 35 stepeni?

Ako uđe pod manjim uglom, hoće li padati ovako kao kruška ili će imati i neku horizontalnu brzinu?

Ako ima horizontalnu brzinu, moraće pred kraj "prćnuti" ne za 90 stepeni, nego za recimo 120-130 stepeni da bi prikočio, hoće li sila g u tom momentu biti možda malo veća i kako će to putnici podneti?

• 2Ovo se svidja korisnicima: ikan, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Imamo dva slučaja ulaska atmosferu , sa orbite i brzine od 7,9 km/s i povratak sa Mjeseca ili Marsa sa brzinom od 11,2 km/s.

U oba slučaja on nema goriva za neko ozbiljnije kočenje motorima već se paljenjem pomoćnih motora brzina skine sa 7,9 na 7,7 i počinje kontrolirani pad na zemlju pod malim kutem kao Schutle, trbuh mu treba biti prekriven keramičkim pločama, a tekući kisik i metan bi trebali hladiti te ploče, na tome još nisu ni počeli raditi, ako ne smatramo da je" rad" to što su sa nekim ankerima montirali desetak ploča čisto radi slikanja.

Ima tu još suludih ideja da bi kroz tanke cijevi dovodili tekući kisik i metan ispod tih ploča i tako ih hladili "znojenjem " evaporacijom.

Ovi slobodni padovi SN8 i SN9 nisu potpuna simulacija stanja koje bi bilo u realnom padu sa orbite , kanta se sada dizala skoro vertikalno i skoro vertikalno kao kruška padala na platformu. U realnom letu bi imala nekih 5 maha na visini od 10 km, i putanja bi bila parabola, ali bi zbog velike površine trbuha u gustim slojevima atmosfere naglo usporavala pa bi na visini od 500 m mogla imati brzinu od stotinjak metara, i skoro vertikalan pad. Tada bi se motorima i krilima kanta okrenula kao kod ovih letova tako da motori punom snagom kontriraju ,izravnaju letjelicu , malo je vrate unatrag i spuste na platformu.

Kod povratka sa Marsa zvezdolet bi uletio u guste slojeve atmosfere , ali bi nakon par minuta prošao kroz njih i našao se ponovno u svemiru , nakon toga slijedi korekcija putanje motorima i ponovni ulet u atmosferu. Vjerojatno bi u tom prvom uletu skinuo brzinu sa 11,2 na 7,7 i ušao u izduženu eliptičnu putanju pa bi se nakon par sati vratio u atmosferu bez ulaska u orbitu oko zemlje.

Taj manevar je imao Apolo program ali su uletavali u koridor dužine par stotina kilometara i padali u more sa gadnim promašajima.

Musc bi trebao pogoditi vrtnju zemlje i brzinu broda da mu se zemlja baš namjesti kad treba da samo tako uleti bez parking putanje, i sleti na platformu