Sistemi S-300 i S-400 "Triumf"

420

Sistemi S-300 i S-400 "Triumf"

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Da ali ne, naime proporcionalna navigacija radi tek od uključenja pelengatora u GSN, i tada jeste proporcionalna ali proračun radi zemlja a ne raketa i time opet odstupa i softverski i hardverski od klasične proporcionalne, gde GSN radi na cilj, a sve dok u igru ne uđe GSN vođenje je generalno trotačkasto sa mogućnošću korišćenja paralenog sbližavanja ali kao pomoćnog moda iz razloga nekih vrsta trajektorija i ta metoda ne sme da radi preblizu cilja dakle paralelno je pomoćno radi dinamike i služi samo za bolji izlaz na deo trajektorije gde će opet ići trotačka ili samo eventualno odmah GSN, ali većina, možda ne velika većina ali većina, realnih trajektorija ovog sistema ima trotačkasto vođenje (ne čista trotačka naravno) do trenutka uključivanja u terminalnu fazu gde radi GSN.
Neosporno da si dobro osetio da između Berkuta i Volhova-6 pa nadalje postoji neka tajna veza i ona postoji dobar ti je instikt, naime na srednjim i nadalje na dalekim ciljevima radi to paralelno zbog dinamičke uštede, nije baš ta većina trotačkastih slučaja mnogo veća ali definitivno i pored enormnog poboljšanja onog istog metoda sa Berkuta, koje ispitano i korišćeno u nekim modovima Angare i Vege, i koje na Volhovu-6 radi i još bolje, ipak metoda je energetski dobra i odlična kao pomoćna ali makar na terminlanom delu ide svakako trotačkasta u zaista najvećm broju slučajeva pa onda GSN.
Suštinski vrlo je prosto na prvi pogled, metoda paralenog je dinamički *po ekonomiji* najbolja ali terminalno (po kvalitetu ugla prilaza) najgora, pogotovu u slučajevima kada je primenjujemo na raketi koja nema SVOJE pasivno (IC na primer) ili aktivno (ARH) samonavođenje. Obe (IC ili ARH) MERE jedan od parametara u jednačinama leta, KO MERI za raketu koja takvu glavu nema ? Ko meri na Berkutu uostalom ? Mala tajna još uvek mada nije.
Međutim razlika nišanaca (zato zapravo Berkut nišanca i NEMA onako kako imaju Dvina, Neva itd...njegov radar je sličniji po posledicima sa S-300) je toliko generacijski velika da bi bilo koja paralela koja se odvoji malo od samog matematičkog modela bila toliko neporedljiva i za to kakva je trotačka na S-300 a kakvo je paralelno (koje tek većini predstavlja ... problem) da sada ako počnemo analogije sa starim sistemima Dvina i Neva, dobiću koleru ex tempora ionako se osećam ko Srbi i Mađari 1456 u BG ili ako hoćeš Zrinski u Sigetu, tako da se neću raspravljati ionako sutra putujem na nešto duže vreme.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Kubovac  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Jul 2016
  • Poruke: 5055

@Drug Pukovnik

Rizikujući da @Oluj2.1 dobije barem "ospice".... Wink ja se moram složiti sa tobom oko poređenja Berkuta i prvih radiokomandno vođenih raketa na S-300PT.
Meni se to čini ovako. Kod Berkuta imamo vertikalno lansiranje rakete, pa njeno naginjanje i let pod nekih 45 stepeni i uvođenje u "trajektoriju metode" prvo po visini, a onda i po visini i po pravcu i komandno upravljanje metodom paralelnog zbližavanja.
Kod ovih prvih radiokomandnih raketa S-300PT, čini mi se, na osnovu onog dijagrama zahvata raketa, da imamo vertikalno lansiranje rakete, pa munjevito naginjanje i let prema cilju. Tu počinje uvođenje u "trajektoriju metode" i to tako što se prijemom odgovora od rakete, ona nalazi negde na matrici zahvata. Radio-komandama upravljanja raketu dovodimo u centar matrice zahvata, u onaj "raščetvoreni" monoimpulsni snop koji je sa antene FA-130/4. Kada se raketa dovede u centar tog 4-podeljenog snopa, onda za raketu možemo precizno odrediti parametre i ona je ušla u "trajektoriju metode" i dalje se radio-komandama vodi do cilja. Kojim metodom? Meni je bliže da je ova prva raketa išla metodom paralelnog zbližavanja, između ostalog i zbog prevelikih daljina za efikasnu i preciznu trotačku (pre svega mislim na "čistu trotačku").....

Što se tiče kasnijih TVM raketa....Kada raketa uđe u "trajektoriju metode" ona se navodi metodom "sa tri tačke" prema cilju. Kada se uključi PARS, reflektovani signal od cilja se prima na GSN rakete i i kao takav vraća na radar za navođenje kao precizniji podatak nego da se signal vratio samo radaru i onda radar šalje radio-korekciju. Na ovaj način, radar za navođenje ima "precizniju" informaciju o položaju cilja od GSN rakete koji je bliži cilju od radara za navođenje i na osnovu toga formira i šalje radio-korekciju....
Ovako ja shvatam "TVM" i takođe mi se čini da je ovo bliže metodi sa tri tačke, ali sa raketom sa "jednostavnijom elektronikom" ali i preciznijim vođenjem....

Što se tiče sličnosti sa S-200, tamo sam pronašao metodu "samonavođenja" sa tri tačke kada se gađaju nosači aktivnih smetnji, jer se ne zna daljina, a automatsko praćenje ide samo po uglovima, uz obavezan "zahvat u vazduhu" jer nemamo ni daljinu ni visinu (koje se unese po proceni sa nekog od spoljnih senzora daljinomera i visinomera) ni brzinu cilja.



offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Prvo treba postaviti neke fiksacije:
-vođenje je proporcionalno tek sa aktivacijom GSN (Oluj u pravu apsolutno)
-komandne K rakete i R rakete koje imaju GSN do faze preuzimanja GSN imaju isti metod vođenja !
-vođenje “kroz raketu” je jasno, proračun ne radi raketa već RPN
-obaranje rakete je po programu i traje cca 6 sekundi, prvo po elevaciji pa po azimutu i valjanje da se osi dovedu u ravnine. Od tada kreće upravljivi let.

Dok je uvod u upravljivi let i završna faza kad preuzme GSN meni dovoljno jasno za potrebe i želje za razumjevanje, ova među faza mi nije baš bistra. Činjenica je da se stalo piše o dinamičkoj ekonomičnosti (negdje sam dao i programčić koji pokazuje najekonomičnije trajektorije po brzini u točki vstreč koje su nešto iznad izvedbenog kod tristotke). “Trotočka” , uvjetna kako Oluj reče ili paralelno u među fazi. Ovu “trotočku” ne treba mješati sa klasičnom 3T !
Meni bez trigonometrije i matematike ništa ne ide pa ne mogu dati mišljenje, ali evo probat ću pokušati naći neku zakonitost, ima dosta relevantnih informacija o sistemu (iako netko reče da nema ničega i da sve stane, na koliko ono, 10 forumskih stranica)

Pregled 18 nominalnih putanja, možda se nešta da izmatematičariti.





Usput još jedan vrlo bitan podatak, aktivno vrijeme baterije u 5V55K ali i u R je 85 sekundi. Baterija ampulna ! Berkut i Volhov nasljeđe pa kad se to uzme u obzir i pogleda presjek vertikalne zone za PMU gdje 5V55R “pogađa” na D/H 75/5km gdje baterija doslovno izdiše onda to malo drugačije izgleda.

Vođenje i radari su mi enigma, dinamiku leta nešto razumijem i tu mogu tapkati i vidim ovdje jedan “sukob” interesa. Oluj to i reče, jedno je dinamički ekonomično, ali je loše po pitanju terminalnog ulaza, po vođenju, a ja bi dodao i po efektu b/g po cilju ako to bude nategnuto vođenje.

U svakom slučaju kompleksna materija i traži vrijeme. A vremena još valjda imamo ako drugog nema pa ćemo polako.

offline
  • Pridružio: 26 Jun 2019
  • Poruke: 3154

Iran ovih dana vezba svoj PVO u centralnoj provinciji Semnan.
S-300 PMU2

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

offline
  • Kubovac  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Jul 2016
  • Poruke: 5055

Moramo po redu.... Wink

*S-300PT/PS

- raketa 5V55K - radiokomandno vođenje (razlika u koordinatama)
- raketa 5V55KD - radiokomandno vođenje (razlika u koordinatama)
- raketa 5V55R - radiokomandno vođenje (razlika u koordinatama)/vođenje kroz projektil

Rakete 5V55K/KD/R se lansiraju vertikalno po sledećem redosledu. Nakon 15-sekundnog ciklusa pripreme rakete u kome se proverava ispravnost rakete i gotovost za lansiranje, a pri pojavi i zahvatu cilja za gađanje, u autopilot se uvode parametri početnog dela putanje leta.
Raketa se lansira katapultom iz vertikalnog kontejnera na visinu od oko 20 metara. Istovremeno sa izlaskom rakete iz kontejnera, otvaraju se upravljačke aerodinamičke površine rakete. Pri dostizanju gotovo nulte brzine rakete, startuje se marševski motor i gasna kormila po programu uvedenom u autopilotu pre lansiranja rakete okreću i usmeravaju raketu po uglu (nagibu) prema cilju.
Raketa 5V55K/KD će po uvodnim parametrima i zauzetom uglu ka cilju, leteti kinematičkom putanjom sve dok ne bude zahvaćena radarom za praćenje i navođenje (RPN). Od tog trenutka, raketa će se navoditi na cilj po komandama od radara za praćenje i navođenje RPN.
Tačka susreta rakete 5V55K/KD s ciljem, određuje se u kabini F2K, gde se nalazi Komandni punkt kompleksa (CVK), na osnovu razlika u tekućim koordinatama cilja u odnosu na tekuće koordinate rakete, po podacima dobijenim od radara praćenja i navođenja RPN 5N63 "Flap Lid".
Interval lansiranja je 3-5 sekundi, a ukupno se može jednovremeno dejstvovati na 6 ciljeva sa ukupno 12 raketa, uz navođenje po 2 rakete na jedan cilj.

Od trenutka kada je raketa 5V55R zahvaćena radarom za praćenje i navođenje RPN, navodi se u tačku susreta sa ciljem na osnovu radio-komandi upravljanja formiranih u CVK na osnovu razlika u koordinatama cilja i rakete.
Od trenutka otkada njen GSN ostvari zahvat cilja, počinje završni metod vođenja raketa ka cilju - "vođenje kroz projektil". Signali emitovani od strane radara praćenja i navođenja RPN 5N63 "Flap Lid", reflektuju se od cilja i primaju na GSN rakete i vraćaju sa rakete nazad na radar praćenja i navođenja RPN i prosleđuju u CVK. CVK preračunava tačku susreta rakete s ciljem i formira komande za upravljanje raketom i šalje ih ka raketi putem RPN 5N63.

Ovakav način vođenje rakete 5V55R po metodi "vođenje kroz projektil" omogućava efikasno dejstvo čak i u uslovima primene aktivnih smetnji različitih vrsta, pri gađanju grupnih i niskoletećih ciljeva.
Ovakav primenjen princip navođenja raketa, obezbeđuje lansiranje i početni let rakete po optimalnoj trajektoriji s malom potrošnjom kinematičke energije i obezbeđuje pogađanje cilja sa visokim procentom efikasnosti.
Aktiviranje bojeve glave u tački susreta rakete s ciljem obezbeđuje poluaktivni blizinski radio upaljač na raketi.

Evo jedan, rekao bih "pitak" tekst, da krenemo "malim koracima napred".... Smile

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Проблем је što nam dijagram lepo objašnjava razliku kada je IC, SARH ili ARH glava pa u avion, a suštinski nam ne pomaže na trajektorijama koje razmatramo, a u te trajektorije se uvukla i paralelno i trotačka i to još ne *čista*; naime od kada su se (od Patriota) nišanci promenili sa klasičnih na FAR-ove pojmovi preticanje, polovina preticanja nisu više *direktni* pa i time trotačke, pogotovu što je u igri gorka i to više vrsta gorki koje su mogle i na starijim nišanacima gde je uvek bilo ono *idemo po parmetrima cilja sa računarom pa šta Bog da*; sa FAR-ovima i moćnim računarima gorke su dobile nove mogućnosti, gorke su jednako trotačkaste u biti ali složenije po izvedbi i modelu a mogu korisno da posluže u mnogim prilikama, ne uvek da bi smo gađali nešto nisko nego neki put da bi smo gađali malo dalje nego da idemo direktno na cilj, da iskoristimo balistiku u padnoj putanji, to za čitav raspon visina i brzina može biti korisno.
Mi sada imamo GSN na terminaloj fazi, odatle je proprcionalna sa nekim koeficijentom (i to je priča kojim i da li je promenljiv) ali šta dotle, dotle idemo da energetski ili dobijemo najveći domet ili da dobijemo najkraće vreme do cilja a onda trajektorije idu u energetski bilans DO TAČKE GDE POČINJE GSN, ne do cilja nego do te tačke po gornja dva kriterijuma i tu sada izlazi u zavisnosti od visine i brzine cilja i očekivanja njegove manevarbilnosti čitav niz mogćih rešenja u kombinacijama paraleleno i trotačkaste (uključujući i *gorkaste*) gde će se neki put sve tri pojaviti, češće dve u kombinaciji a ponekad i jedna do trenutka GSN.

Ova priča je za ANTEJA mnogo manje ovako matematičko-fizički *barokna* oni su tek sada uopšte i uveli maksimalni bilans po dometu i doterali 300 ali to nije njegova prava *priroda* on je sav u brzini. Ali to je jedan potpuno drugi sistem i van svih ovih priča.

offline
  • djox  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 23 Nov 2010
  • Poruke: 96088

Kinezi na gadjanju

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Ovdje prepoznajem samo nišanski i lanser. Ovo u prednjem planu, jel bi to bio neki niskovisinac umjesto krokodila?
I šta je ovo klempavo pored, u čeg i šta to zvjernja?
Nešto slično klempavo su parkirali i uz S-300PS ako mu uopće pripada.

offline
  • Kubovac  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 12 Jul 2016
  • Poruke: 5055

@Drug Pukovnik

Pa zar nije to 76N6 Clam Shell ili stariji 5N66M? Govorim naravno o ovom niskovisincu na jarbolu....

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 647 korisnika na forumu :: 9 registrovanih, 2 sakrivenih i 636 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Battlehammer, cikadeda, gorantrojka, HrcAk47, Kenanjoz, Kruger, Pohovani_00, sovanova95, Vitomir