offline
- Pridružio: 28 Jul 2014
- Poruke: 207
|
Shone 89 ::@Zvonimir ST
Ja vas ovde ne napadam vec zelim samo da objasnim da baratate sa pogresnim pojmovima. Ovo mogu da kazem jer sam imao i polozio predmete koji to tacno odredjuju.
Posto se bunis objasnicu ti podrobno. Znaci teritoriju jedne drzave obuhvataju kopnena povrsina, unutrasnje more i teritorijalno more. Znaci vlast odredjene drzave se ostvaruje u ovom podrucju. Van ovog podrucja drzava moze da proglasi svoju ekskluzivnu ekonomsku zonu do daljine od 200 nm, to je vas ZERP. Ali drzava koja je proglasila svoju ekonomsku zonu ne dobija dodatnu povrsinu, jer ta teritorija je medjunarodno more i nije nicija teritorija.
Drzava u svojoj ekonomskoj zoni moze da kontrolise ribolov, eksploataciju gasa, polaganje pomorskih kablova i slicno ALI NE SME da kontrolise brodove koji prolaze kroz nju, tj. da im brani prolaz,da ih presrece i legitimise ili bilo kakvu drugu radnju jer su to MEDJUNARODNE VODE. A posto sam ranije objasnio da vazduh, odnosno vazdusni prostor prati sudbinu povrsine koja je ispod njega onda je vazdusni prostor iznad ekonomske zone ili konkretno iznad vaseg ZERP-a MEDJUNARODNI VAZDUSNI PROSTOR, gde HRZ nema nadleznost.
Za vise detalja procitaj clanak sa vikipedije (nazalost knjiga mi trenutno nije ovde pa ne mogu taksativno da ti navedem sve). Pitanje Rusije i Arktika spada pod epikontinentalni pojas, ako te vise zanima guglaj.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
@Krunc
Sto se NATINDAS tice, vi prijavite slobodno sta hocete ali cinjenica ostaje da ako neko plovi ili leti u vasem ZERP-u on to radi u medjunarodnim vodama/vazdusnom prostoru i kao takvom drzava hrvatska mu ne moze nista. Npr. svaki helikopter Crne Gore moze da leti nad ZERP-om koliko hoce i HRZ mu ne sme nista, a ovi nemaju razlog da ih slusaju. Naravno govorim o nizim visinama a ne onim gde su vazdusni koridori. Isti princip se odnosi i na Crnogorske ratne brodove.
Ovo objasnjavam dobronamerno a ne da podbadam ili nesto drugo. Da ovo zelim imao bih x razloga i nacina od netacnih karata do objasnjavanja nebuloznih zahteva o granici na Dunavu ali kao sto rekoh to mi nije namera. 
Evo ti link koji sve daleko bolje objašnjava - tu ti je opširan tekst u PDF formatu kojeg je napisao Željko Dominis i koji je direktno povezan sa Hrvatskim ustavom i zakonom vezanim na ZERP i ovaj dio Jadrana, odnosno ulogu HRM, HRZ-a i policije. Da vidiš kako to izgleda iz Hrvatske perspektive. Ono što je za svakog građanina Hrvatske najbitnije je ono kako to naša država tumači i onako kako mi vidimo obranu naših nacionalnih interesa - a ne što kažu Slovenci, Talijani i ostali, odnosno njihove želje i viđenje te problematike.
Tumačenje nekakvog "međunarodnog prava" i zakona je veoma klimav posao, pun rupa. Nisam ja reko da ni jedan drugi brod ne smije ploviti tom teritorijom, ali nije točno da ga HRM i pomorska policija Hrvatske ne mogu presrest i kontrolirat ako se sumnja da krši propise i zakone RH ili radi protiv interesa RH. Npr, kad si ti čuo da crnogorski ili talijanski ratni brod plovi hrvatskim dijelom ZERP-a , a da to nije bilo u okviru neke međunarodne vojne vježbe i da to prethodno nije bilo najavljeno Hrvatskoj ? sama činjenica da nosi ime "zaštićeni pojas" ga direktno kao takvog trpa u interesu sferu Hrvatske - dakle ne možeš to što ti zoveš međunarodni prostor shvatiti doslovno i misliti da sada tamo može netko raditi šta god hoće i kako hoće misleći da neće biti presretnut od strane HRZ-a ili HRM-a. Ta je oblast pod kontrolom Hrvatske, ne neke druge države i to je veoma bitno napomenuti. Nepobitna je činjenica da nad tim prostorom HRM i HRZ mogu vršiti kontrolu.
Kad je u pitanju teritorija, u ovom slučaju morska teritorija, pogotovo kad je ona direktno spojena sa ostatkom teritorijalnih voda RH onda ti je taj zakon još više klimav te ga matična država može tumačiti na drugačiji način - kad za to postane potreba. Npr, zar tebi ima logike da Turski ratni avioni kontroliraju hrvatski dio ZERP-a ? jel to područje sfera utjecaja i dodirna točka sa Hrvatskom ili sa Turskom ? da je sve tako lako kako neki to tumače, onda bi svakodnevno tamo letili vojni avioni drugih drzava ili vojni brodovi. A to nije slučaj. S druge strane HRM i HRZ tamo itekako djeluju godinama. Hoću ti reći to "međunarodni zračni prostor i međunarodne vode" nemoj shvatiti formalno. Postoje pravila prema kojima netko tamo može ploviti i tu se Hrvatsku itekako pita - samo Hrvatsku kad je njen ZERP u pitanju, ne Tursku, Kinu ili nekog trećeg.
Download PDF
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:Talijanski parlament izglasovao je Zakon o zaštitno-ekološkoj zoni u Jadranskomu moru, koji obuhvaća područje od vanjskih granica talijanskoga teritorijalnog mora do crte sredine, i bit će pod talijanskom jurisdikcijom pa će tu za strane državljane i strane brodove vrijediti talijanska legislativa i zakoni Europske unije, te međunarodni sporazumi za sprječavanje onečišćenja mora, za zaštitu morskih organizama, biološke raznovrsnosti i arheološkog blaga na morskom dnu, osim propisa koji se odnose na ribolovnu djelatnost. Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske obuhvaća morski prostor od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru pučine do crte razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljene Sporazumom između bivše SFRJ i Republike Italije o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine. Međutim, Hrvatski sabor odgodio je primjenu pravnog režima u tom pojasu za članice Europske unije i odredio da će se od l. siječnja 2008. za ribarske i druge brodove Europske zajednice primjenjivati ribolovni i ekološki propisi Republike Hrvatske u tom pojasu. Posljedica proglašenja Zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske i talijanskoga zaštićenog ekološkog pojasa ogleda se, u prvom redu, u potpunom nestanku otvorenog mora kao instituta međunarodnog prava u Jadranu, jer se oba pojasa protežu od vanjskih granica teritorijalnog mora obiju država u smjeru pučine do crte sredine. Kako je Hrvatski sabor u listopadu 2007. godine zakonom uspostavio Obalnu stražu Republike Hrvatske, koje brodovi i
zrakoplovi mogu samostalno ili u suradnji s drugim ovlaštenim tijelima poduzimati progon plovnog objekta zatečenoga u kršenju propisa Republike Hrvatske ili općeprihvaćenih međunarodnih propisa i standarda, autor je u članku dao odgovor na pitanje može li se progon stranog broda započet u hrvatskomu teritorijalnom moru, obuhvativši zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske, nastaviti i u talijanskomu zaštićenom ekološkom pojasu s obzirom na to da u tom području za strane državljane i strane brodove vrijede talijanski i zakoni Europske unije te međunarodni sporazumi koji se odnose na zaštitu i ekologiju mora i morskog dna s posebnim osvrtom na ovlasti carinskih tijela u zaštićenomu ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske i progon stranoga broda s carinskoga motrišta.
Hrvatski sabor donio je 3. listopada 2007. Zakon o Obalnoj straži (NN, br. 109/07.), koja bi trebala, kao sastavni dio Hrvatske ratne mornarice (dalje u tekstu: HRM), štititi suverena prava i provoditi jurisdikciju Hrvatske u Zaštićenomu ekološko-ribolovnom pojasu i (dalje u tekstu: ZERP)1,
epikontinentalnom pojasu te na otvorenomu moru. Zakon određuje da zapovjednik Obalne straže bude časnik HRM-a kojega imenuje i razrješava Predsjednik države na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Radi zaštite suverenosti i jurisdikcije Hrvatske na moru, pripadnici Obalne straže mogu nadzirati plovila, a ako bi ona bila zatečena u kršenju hrvatskih ili međunarodnih propisa i ne bi se zaustavila na poziv Obalne straže, njezini brodovi i zrakoplovi mogli bi ih progoniti, pa i upotrijebiti
vatreno oružje, pri čemu su dužni čuvati živote posade progonjenoga plovila.
Italija je u svibnju 2004. proglasila svoj arheološki pojas širok 12 Nm izvan teritorijalnog mora, a talijanski je parlament 31. siječnja 2006. prihvatio Zakon o zaštitno-ekološkoj zoni u Jadranskomu moru. Granice te zone poklapaju se s granicama epikontinentalnog pojasa, jer, kako stoji u navedenom Zakonu, zona obuhvaća područje od vanjskih granica talijanskoga teritorijalnog mora do crte sredine, to jest do crte koja će biti određena sporazumima sa susjednim državama, Hrvatskom i
Slovenijom. Time se talijanska jurisdikcija proširila na područje dotad otvorenoga mora, u kojemu će za strane državljane i strane brodove vrijediti zakoni Italije i Europske unije te međunarodni sporazumi za sprječavanje onečišćenja mora, za zaštitu morskih organizama, biološke raznovrsnosti i arheološkog blaga na morskom dnu. Međutim, kako stoji u zadnjem članku toga zakona, on se ne odnosi na ribolovnu djelatnost. Nakon što je Hrvatska na Jadranu proglasila ZERP, i susjedna je Slovenija donijela Zakon o proglašenju zaštićene ekološke zone i epikontinentalnog pojasa („Zakon o razglasitvi zaščitne ekološke cone in epikontinentalnem pasu Republike Slovenije“ - „Uradni list RS“, br. 93/05.). Taj slovenski ekološki pojas dijelom se preklapa s našim ZERP-om. Prema autorovu
mišljenju Slovenija svojim teritorijalnim vodama ne izlazi na otvoreno more, tako da prema međunarodnom pravu nema svoj epikontinentalni pojas, pa sukladno tomu nema ni pravo
na gospodarski ili bilo koji drugi pojas. Posljedica talijanskog proglašenja zaštićenoga ekološkog
pojasa ogleda se, u prvom redu, u činjenici potpunog nestanka otvorenog mora kao instituta međunarodnog prava u Jadranu jer se od granice našeg ZERP-a, to jest od crte sredine, više ne
proteže prostor otvorenog mora, nego talijanski ekološki pojas. Zbog te činjenice postavlja se pitanje može li se progon stranog broda započet u hrvatskom teritorijalnomu moru, nastaviti u talijanskomu zaštićenom ekološkom pojasu, koji počinje od crte sredine na Jadranskomu moru, to jest od granice hrvatskog ZERP-a. Progon stranog plovnog objekta može se poduzeti samo zbog povrede carinskih, fiskalnih, useljeničkih i iseljeničkih te zdravstvenih propisa obalne države. Kršenje tih propisa mora
biti počinjeno na kopnenom području, u unutarnjim morskim vodama, arhipelaškim vodama ili teritorijalnom moru obalne
OVLAŠTENOSTI PREMA ZAKONU O OBALNOJ
STRAŽI /
Donošenjem Zakona o Obalnoj straži omogućuje se njezino ustrojavanje u okviru HRM-a, čime Hrvatska dobiva odgovarajući subjekt koji će moći učinkovito nadzirati i štititi hrvatske nacionalne interese u ZERP-u i pružati potporu svim drugim tijelima za nadzor i zaštitu prava i interesa
u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama. Na taj način HRM dobiva novu ulogu u kojoj svoje resurse stavlja u službu kompletnog društva, kao što to rade i ratne mornarice mnogih drugih država. Osim toga, donošenjem Zakona o Obalnoj straži stvara se zakonodavni okvir za učinkovit nadzor i provedbu hrvatskoga suvereniteta, suverenih prava i jurisdikcije u različitim režimima mora. Obalna straža ustrojena u okviru Hrvatske ratne mornarice bit će u mogućnosti kvalitetno
zaštititi hrvatski dio Jadrana i nacionalne interese na moru koordinacijom svih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava (prvenstveno plovnih objekata i prikladnih zrakoplova), satelitskim i radarskim nadzorom te suradnjom s jadranskim i ostalim zainteresiranim sredozemnim državama i međunarodnim organizacijama. Radi zaštite suverenosti, suverenih prava i jurisdikcije Republike Hrvatske na moru, u skladu s međunarodnim pravom i hrvatskim propisima, Obalna straža ima pravo
nadzora plovila prema posebnim ovlastima koje utvrđuju mjerodavna ministarstva, a to može obuhvaćati nadzor: dokumentacije plovila, njegova tereta, opreme, ribarskog ulova, ribarskog alata i osoba koje se nalaze na njemu.
- u ZERP-u obavlja nadzor i zaštitu morskog ribarstva,
morskog okoliša, prirode i kulturne baštine,
- u epikontinentalnom pojasu u suradnji s mjerodavnim
tijelima nadzire gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka,
uređaja i naprava na moru i u podmorju,
- u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru pruža
potporu ovlaštenima za nadzor morskog ribarstva u
skladu s međunarodnim pravom i propisima Republike
Hrvatske o morskom ribarstvu, pruža potporu
zaduženima za nadzor i zaštitu morskog okoliša, prirode i
kulturne baštine, kontrolira i nadzire ugroženost biološke
i krajobrazne raznolikosti u zaštićenom području i izvan
njega te opasnosti od onečišćenja mora,
- nadzire znanstvena i tehnološka istraživanja, ispitivanja,
fotografiranja i mjerenja mora i podmorja,
- nadzire arheološka istraživanja,
- kontrolira i nadzire zaštitu, iskorištavanje i očuvanje živoga
i neživog prirodnog bogatstva u moru i podmorju.
Proglašenjem ZERP-a do epikontinentalne granice između Hrvatske i Italije na sredini Jadrana, Hrvatska je stekla određena suverena prava pretežno gospodarske
naravi. Naime, time je stekla sva prava kao i da je proglasila i gospodarski pojas, osim što neće moći graditi umjetne otoke i koristiti se energijom valova, vjetra i morskih struja. Kako teritorijalno more Republike Hrvatske obuhvaća površinu od 34 tisuće četvornih kilometara, ZERP je donio Hrvatskoj dodatnu 21 tisuću četvornih kilometara mora, pa je proglašenje ovog pojasa u Jadranu nedvojbeno bilo u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima. Pritom to područje Jadranskog mora nije postalo dio hrvatskoga državnog teritorija, pa samim tim ni carinskog područja Republike Hrvatske.
PRAVO PROGONA / The Right of Persecution
Pravo progona, kao međunarodnopravni institut prava mora,
nastao je da bi se zaštitila prava i interesi obalnih država.
Naime, u prostorima u kojima obalne države imaju određena
prava, strani su brodovi dužni poštovati propise što su ih
donijele obalne države. Za kršenje tih propisa i pokušaj
izbjegavanja odgovornosti bijegom iz tih morskih prostora na
otvoreno more ili u teritorijalne vode drugih zemalja, praksa je
ustanovila pravo progona.
Progon stranog broda mora započeti dok se on ili jedna od
njegovih brodica nalaze u unutarnjim vodama, u arhipelaškim
vodama, u teritorijalnom moru ili vanjskom pojasu države koja
progoni, i može se nastaviti izvan teritorijalnog mora ili vanjskog
pojasa (na otvorenomu moru), i to samo pod uvjetom da
nije bio prekinut. Pravo progona prestaje čim progonjeni
brod uplovi u teritorijalno more vlastite države ili neke treće
države. Sukladno tomu, dosad su ovlašteni brodovi i brodice
Republike Hrvatske mogli progon stranog broda započet u
hrvatskim teritorijalnim vodama nastaviti na otvorenomu moru
sve do granice talijanskoga teritorijalnog mora.
Ja do sad još nisam vidio strani vojni brod ili borbeni zrakoplov da plovi ili leti hrvatskim dijelom ZERP-a , a da to nije bilo najavljeno Hrvatskoj ili da to nije bilo u sklopu međunarodne vojne vježbe. Strani vojni brod , citiram npr Ruski koji bi u ZERP stigao bez najave riskira da bude uništen i hrvatska na to ima legitimno pravo tako braneći svoje nacionalne interese i sfere utjecaj na tom dijelu Jadrana. Jedno su tkz međunarodna pravila, drugo je praksa. Da to nije tako, vjeruj mi, odavno bi Ruski avioni i brodovi plovili i letili po tom području kako im se prohtje. Zato teritorij od 113 680km2 itekako treba shvatiti kao sferu utjecaja , djelovanja i kontrole HRZ-a i HRM-a u ulozi patrole na tom teritorijalnom području. A to što on formalno ne spada u međunarodno priznati teritorij Hrvatske , odnosno u naše teritorijalne vode je greška Hrvatske, a i Italije koje bi se u vezi toga trebale dogovoriti da podjele taj dio Jadrana i da se tu uredi na način da se Hrvatski dio ZERP-a uvrsti u Hrvatski teritorij, a Talijanski u teritorij Italije. Ali ja vjerujem da će se to desiti i da se na tome radi. To je u interesu obje države koje imaju kontrolu nad 90% tog djela Jadrana. Ovako samo "formalno" to nije hrvatski teritorij, ali u praksi zapravo jest jer mi tamo imamo apsolutnu kontrolu i pravo na to.
Zato uskoro u punu operativu stižu ove igračke dometa 70 km:
Pa ko hoće, neka se igra "međunarodnog prostora" u ZERP-u koliko mu volja...
|
