Nije to baš tako jednostavno , nema tu nikakvog nabijanja baruta , nije to trešnjev top ili prangija , to je raketa na svjetskom nivou, nije svjetski prvak, ali je još u vrhu. Odvrtio sam ja na računalu par varijanti kako bi u tom gabaritu smjestio drugo pogonsko punjenje , a da zadržim iste otkivke i krilca , da zadržim postojeće tehnologije iz Krušika ( mrdalice i tragać od Strele ) .
Kad malo o svemu razmislim , sad nakon 24 sata od kad sam to sve vidio na Vojinim slikama iz Zrenjanina rekao bih da je to Atrapa .. model .. tako bi to nekako moglo izgledati za jedno 5 godina istraživanja.
Jazbar, da li si ti ikad vidio kako izgleda raketno gorivo za raketu M79 ili M80? Ili recimo kako izgleda barut u izbacnom punjenju, a kako u marševskom motoru rakete PG7?
Evo još par slika onih budževina iđenih u Zrenjaninu a okačenih na PEGAZu,
Prvo ova na desnom krilu a levo gledano iz smera nas običnih smrtnika koja po meni jako liči na OSU sa dodatkom GSN.
I ova na levom krilu a nama desno prikazana..koja po meni neodoljivo liči na Stršljena sa GSN.
Ne da liči na Osu ili Stršljen to jesu motori od tih raketa , a ona krilca ne da liče na Strelu to jesu krilca od Strele. Tu smo kombinaciju već vidjeli na raketi DRUG , buster od Stršljena , marš motor od Maljutke i krilca os Strele .
EOD ::Jazbar, da li si ti ikad vidio kako izgleda raketno gorivo za raketu M79 ili M80? Ili recimo kako izgleda barut u izbacnom punjenju, a kako u marševskom motoru rakete PG7?
Misliš na punjenje marševskog motora iz t.z. špageta. Bezdimni barut u obliku cevčica. I tu se nabijanjem odnosno smanjivanjem promera i odstojanja cevčica (granulacije) postiže sporije gorenje. Nema izbacnog motora samo barutni iniciator koji aktiviše marševski motor. Dvostepeni pogon bi poremetio preciznost. Dvostepeni pogon se koristi kod navodljivih sistema. Neznam od čega je iniciator verovatno od crnog baruta?
raketaš ::
Bilo je pitanje oko ubrzanja , Osin i Stršljenov motor rade jako kratko par milisekundi i ubrzavaju projektil poput topa, kod ove malo teže bojeve glave su to ubrzanja reda 2000 g , to trga sve živo , a po svemu sudeći je tu mehanizam sa mrdalicama kao na raketi Strela. Čisto sumnjam da njen mehanizam pogotovo tragač može izdržati i 20 g ubrzanja, budem negdje iskopao taj podatak .
Da li je moguće da se izvede varjanta sa kompozitnim RG manjeg početnog impulsa i dužeg vremena rada? To bi i rešilo problem negativnog uticaja ubrzanja na GSN.
Naravno da bi to bilo dobro rješenje . Kad bi se stavile malo deblje cjevčice od nekog normalnog dvobaznog baruta ili extrudirani kompozit kao na slici , moglo bi se vrijeme rada motora produžiti bar na 0,2-0,3 sekunde i biti u granicama ubrzanja startnog motora od Strele.
Da sad ne kopam po arhivi ovo je ekipa iz VTI a i SPS napravila 1985-6 godine sa ciljem da se digne brzina Ose, štos je u tome da se gorivo extruzijom napravi kao ravni komad kao češalj , a onda se smota u krug i ugura u komoru , stvar je super zamišljena i radi dobro , samo tada nije bilo snage ni volje da se to izgura kao OSA-3.
Osim tog rješenja sa kompozitom , i naravno onog koje je uvedeno u naoružanje , bila je i varijanta Ose sa marševskim motorom , nikako da napravim skice i da nagovorim nekog mlađeg da to nacrta , ali budem .
Taj marševski motor bi tu bio super , buster bi mogao biti slabiji , i ne bi tako sa ubrzanjem opterećivao konstrukciju i mrdalice , a ako bi radio 2-3 sekunde održavao bi raketu na visokoj podzvućnoj brzini i moglo bi se gađati na kilometar dva daljine.
Ova na fotkama ja doživljavam više kao modele sa željom da se pokaže što bi se moglo raditi na bazi postojećih tehnologija i znanja, da se privuče pažnja kupca.... i to je ok . Totalno je nebitno da li će na kraju ta mlaznica u grlu biti tri centimetra , i da li će krilca biti veća , a budu Bitna je ideja , a ona je potpuno ispravna .
Tih pedesetak metara u sekundi koliko raketa dobije od Pegaza je dobro ali nije nešto presudno . Konstruktor računa kao da nema te brzine , ali mora računati i na nju, naime nije dobro da raketa jednom probije zvučni zid , a drugi put ne probije . Kod tako velikih i teških raketa originalni motor ne može to nagurati preko brzine zvuka čak i kad bi Pegaz letio 500km/h , tako da je ta zamka izbjegnuta.