offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5343
|
Sad ste i mene zbunili ha ha , nisam brojao lansere , ali po logici stvari sve je rađeno i kupovano duplo , sve je imalo svog Iračkog klona pa i inžinjeri vodeći projektanti , tako i lanseri.
Vučur govori o prototipovima .. čega ... ja mislim o raketama ne mislim da govori o lanserima , mislim da se u tekstu nije dobro izrazio , ali za taj nivo komunikacije nije ni morao .
Prema pravilu G400-1 imamo atrapu, model , prototipove, prototipsku partiju, nultu seriju, seriju.
Prelazak iz jedne u drugu fazu ne ide dalje sve dok se prethodna ne verificira u TOC u. Bilo bi glupo praviti odmah dva prototipa lansera , pravi se jedan pa onda sa godinu dana zadrške drugi , ali se uradi sve ono što mora biti kamion motor i veliki dio lansera .
Kod borbenih vozila se inakon prototipa išlo na prototipske partije od dva ili tri komada , čisto zato da se natjera tvornicu da napravi dva ista komada , jer se jadnog lako napravi , ali dva ista malo teže. Po toj logici bi mogao biti jedan prototip i dva iz prototipske partije , i 4 iz nulte serije.
U jedenom tako opežnom projektu se sustav mora podijeliti na neke dijelove i moglo se dogoditi da su FAP ovi bili serijski , a lanser prototipski , stoga nije isljučeno da su blatobrane i kutije skidali i stavljali, i morali mijenjati serijski urađen kamion, naravno da se to sve moralo ferificirati u TOC u
Prototip ide kroz alatnicu i njega rade vrhunski majstori često puta je prototip neprimjereno skuplji ( desetak puta ). U takvom poslu se može dogoditi da su komore iz prototipske partije , a mlaznice iz prototipa. Vidjeli smo do sada najmanje dvije varijante mlaznica buster motora.
Moglo se dogoditi da sve na raketi bude iz prototipske partije , a upaljač zbog nečega nije mako od prototipa, a ne smije se preskočiti neka faza . I ako upaljač ima bezkontaktnu komunikaciju onda moraš imati i lanser za to, ali ako ti je odobren razvoj drugog upaljača moraš imati lanser i za njega .
U cijeloj toj zbrci bitna je prototipska partija , ona već ide u izdvojenom pogonu , rade je majstori koji će kasnije u seriji biti neki brigadiri ili voditelji odjela, prototipska već ide na strojevima i tehnologijom koja je definirana i tu više nema nekih velikih iskoraka . Kroz prototipsku partiju se moglo napraviti 12 istih raketa i dati ih na testiranje na Prevlaku , odnosno na Krivolak jer je već imalo smisla pucati rafalno i vidjeti sliku pogodaka.
I ako pogledamo situaciju vidimo da je u fazi prototipa rakete bilo dvije potpuno različite varijante bustera, a do te odluke se nije došlo lako , Vučur kaže da su pritisli rokovi, i da se morao odlučiti za tip lansera, a i njega je kasnije morao modificirati.
Nulta serija mora ići u pogonima fazne proizvodnje na strojevima i tehnologijom koja se kroz nju definira , to je onaj period od 1985 do 87 kada se u PRETIS u , a i kod ostalih kooperanata prestane brljaviti i počinje ozbiljno raditi , i to je period kad se na lanserima vrše zadnje modifikacije vezane za promjenu upaljača i uvođenja kontaktne komunikacije.
Nulta serija cca 500 kom. se sva potrošila na Krivolaku ili u Iraku , i kroz ta ispitivanja je verificirano oruđe i uvedeno u naoružanje , a to znači da je spremno za serijsku proizvodnju.
Prototipovi lansera i raketa ostaju u muzeju , školi ili slično ali ako su u školi moraju biti identični onom iz serije.
Serija Iračkih lansera 4 komada i 1000 komada raketa je isporučena i trebalo je nastaviti tim tempom 4 serije po 4 lansera i 4000 raketa ukupno za Irak, da li bi oni sami nešto proizvodili to je upitno , da li bi JNA što od toga kupila , mislim da ne bi , a uveli smo ga u naoružanje čisto forme radi.
Ovdje možemo raspravljati i raspravljamo o sudbini druge serije vozila i reketa , oni koji imaju informacije iz nekih razloga šute , a ja sam davno sve pozaboravljao , a davno sam i napustio PRETIS, puno prije nulte serije.
No vratimo se drugoj seriji koja je ostala na teritoriji Juge , o sudbini vozila manje više znamo sve , o sudbini raketa kako tako naslučujemo, jel tako .
U drugoj seriji je trebalo biti opet 1000 raketa , serija nije smjela biti veća jer ako na ispitivanjima jedna raketa ( od 50 ) omane po bilo kom osnovu pada cijela serija. Uvijek se puca 7 grupa raketa po 7 komada i onda ganja neka matematika. Tvornica nastoji optimalizirati troškove ispitivanja serije , jer su isti i za 1000 komada i za 5000 komada , sa troškovima revizije ako padne serija .
1000 komada je dobra serija za tako veliku raketu , za Vitez je to značilo cca 200 tona jake smješe baruta i to je bilo u okvirima tehnologije razumno. Jaka smješa je nešto dosta specifično, mješavina nitroglicerina i nitroceluloze i mora se sva proizvesti u jednom ciklusu , znači svaki dan recimo deset tona i tako dvadeset dana za redom , ukupna količina se mora dobro izmješati , znači i ona od prvog dana ciklusa i ona od zadnjeg dana na taj način budu iste. Jaka smješa se ne prerađuje odmah mora odstajati recimo pola godine , i tek nakon toga se ulazi u proces prerade ekstrudiranjem. Velike tvornice , a SPS je bio svjetska tvornica, znaju imati po 1000 tona jake smješe u skladištima , koja čeka svoj red ili negdje zaglavi na ispitivanju .
U tim datim ekonomskim uvjetima ( Milka Planinc) SPS je optimalizirao količine , a nastojalo se barem za nekoliko glavnih raketa imati isti barut ( istu jaku smješu ) , znači tvornica odnosno UNIS je mogao do neke mjere reskirati i zalediti svoju lovu u 200 tona jake smješe jer bi taj barut mogao preraditi za neku drugu raketu i time se namiriti. U svakom slučaju se nije radilo na ekstruderima ako nije bilo sigurno plaćanje, i dogodilo se već što se dogodilo sa Irakom i Jugom , elem jaka smješa je ostala u Vitezu.
Od te jake smješe ( i od ostalih zaliha ) je tijekom onih ludih godina rađen barut za HV , a ne barut za Orkana , tko bi to platio... Ante Marković , ili Kadijević ????, tako da se u skladištima Pretisa nije moglo naći baš neka količina gotovih barutnih punjenja za Orkana, i kod izvlačenja nakon Dejtona se nije moglo bog zna što izvući.
U ladici imam blok raketnog baruta rađenog od iste smješe od koje su rađeni i blokovi za Orkana i znam u kom je stanju taj barut, a paušalna konstatacija da VS ima raketa i da je sve ok sa njima mi je u najmanju ruku smiješna.
Zašto sam napravio ovako dugačak uvod.... pa zbog onog nesretnog ZIL -Orkana 2 i jednog neozbiljnog pristupa njemu , ma netko tko zna da u skladištu ima 1000 ispravnih raketa pristupa ozbiljnije tom poslu ne montira oruđe sudnjeg dana na kamion koji po specifikaciji ne može brže od 60 na sat , a i do te brzine ima dvije zone brzina koje su rezonantne i hoće se raspasti.
Da netko u VS ima u skladištu bar 100 ispravnih raketa ugradio bi onda bilo koji sustav za komunikaciju upaljača sa lanserom , Krušik je proizvodio oba upaljača sa Orkana , znači mogao je u ovih 20 godina napraviti tih 100 upaljača , i moglo se postaviti bilo kakva kutija na lanser , makar i kutija za sapun , samo da liči na nešto , ovako sam se otego tražeći tragove neke komunikacije , jer bez toga se iz ZILa raketa R 262 ne može lansirati, da li je to jasno , to je ključni zajeb u pokušaju plašenja komšiluka.
Hajdemo malo o tome prodiskutirati , o Košavi koja se puca iz Lansera Orkan 2 , ili o raketi Oganj ili Grad, da sad ne spominjem onog malog Plamička. U svakom slučaju je i takav ZIL sa Košavom i 4 cijevi bolji od Lune, kojih nema jer im je istekao resurs , po dometu su tu negdje , po efikasnosti su 4 bombe bolje od jedne.
I nemojte sad staru priču komšo je zavidan , ili ovakav ili onakav .
|
Logicnije je da su bila 2 kom, ne znam ??
