Samohodni višecevni raketni sistem 262mm M-87 "Orkan"

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketaš

Kad se sve ta situacija oko nabavke materijala i sirovina potrebnih za izradu lansera i rakete ( komora) za Orkan sagleda on je onda zaista bio onaj `Feniks` kako su ga i Iracani nazvali .Ispada tako ... nikao ajd ne iz nicega ali eto` iz praha i pepela` ... hocu reci vrlo malo se tehnologija imalo ,znanja jeste ali tih masina i ostale opreme .Doduse nesto je doslo kroz licencu za 84- ku valjda ,nesto ovako ili onako i eto skupilo se dosta toga .

Rekoste jos tamo 1987/88 nije bas u PRETIS blilo sve spremno za velike serije komora , motora za R-262 .. a trebalo je ispuniti kvotu ( ugovor ) sa finansijerima i to 4000kom iz serije ,nije ni malo .Pa jos kad banuse Kuvajcani i to sa daleko vecom narudzbom .. Bilo je tu posla i posla da se uradi ..

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketas

Kolega mislim da opet pogresno tumacite skicu iako ste je vise puta do sada sigurno razgledali.

Prvo da razjasnimo da je ovo što vidimo na slici nije problem usled nedostatka materijala i sankcija ovo je dizajn nastao posle 2000 godine. Kvalitetne cevi nije problem danas kupiti i uvesti evo par dobavljaca:
baosteel.com/group_en/contents/2910/40088.html
dzst.com.ua/ru/

Ovaj drugi proizvodjac na primer ima cevke kvlaiteta ako hocemo da se lansiramo u svemir.

Dalje jasno se vidi da je u pitanju porilično debeo materijal cevi negde oko 12mm na najdebljem delu ugrubo bih rekao i to nakon obrade. Isto tako jasno se vidi da je cev prilagodjena postojećoj komori a ne obrnuto. Nema nikakvih razloga da na krajevima cevi nije mogla biti zadržana ista debljina sem onih koje sam naveo. Zašto bi bio skidan materijal u delu gde je komora po celoj dužini a na krajevima bila veća širina da je problem kvaliteta materijala i sigurnosti? Što bi toliko tanjio materijal ako me boli glava da li je debljina dovoljna zbog toga što je slabog kvaliteta? Očigledno je da su krajevi ostavljeni na način da služe kao okvir za jednostavniju montažu "poklopaca" tj mlaznice i stabilizatora sa jedne i bojeve glave sa druge strane a to je moglo biti izvedeno i drugačije da je samo to u pitanju. Višak materijala je skinut da nebi raketa vukla za sobom nepotrebnu težinu. Vidi se da postoji prsten koji drzi mlaznicu(jedan od poklopaca) i oslonac na zidu cevi na koji se ona naslanja. Taj oslonac je mogao biti izveden i drugacije bez potrebe za ostavljanjem proširenja koje dovodi do povećanja kalibra. Otuda i moja prethodna zapažanja mislim da i dalje stoje.

Da bi malo ilustrovao o čemu mislim pogledajte dve skice:


Ovde se vidi max debljina cevi na preseku:

Kako bi izgledalo sve to bez povećanja kalibra tj. proširenja na krajevima cevi:

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

peruni ::Naši i Irački stručnjaci su se definitivno viđali u periodu 1991-2003 tako da nema sumnje da su razmenjivali tehnička i tehnološka rešenja sa samim time i ovo što kolega Ray isitče i zaključuje je nesumnjivo jer je ta tehnologija kao i nastavak razvoja orkana u Iraku posledica našeg upliva te da je taj motor dužeg dometa za Orkan an bazi kompozita već davno testiran o čemu se pričalo i sa naše strane.

Evo samo nekih detalja sa jednog linka ,hm dovoljno je bilo samo ukucati `Ababeel` ( Ababil )

Ovo su inace informacije iz onog UNMOVIC dokumenta ,no vredni paznje ..

Citat:Consequently, by the end of 1980, Iraq signed a contract with a foreign company on the joint development and production of a 262 mm 12-barrel rocket system, known as Ababil-50.
The work on the Ababil-50 rocket system was an important step towards the development of Iraq's indigenous missile capabilities. However, it received a number of Ababil-50 systems produced by the foreign partner.Although Iraq received the technical documentation and necessary equipment for production of Ababil-50, it was unable to produce the systems indigenously.
Upon their arrival, at 0900 hours, the inspectors tagged Fath missiles and removed tags from some Ababil-50 missiles.
The group included engineers who were previously involved in the development of the Ababil-50 rocket system.

http://mymemory.translated.net/en/English/Arabic/ababil

• 4Ovo se svidja korisnicima: babaroga, Gargantua, Vl veliki, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Peruni kaže .....Isto tako jasno se vidi da je cev prilagodjena postojećoj komori a ne obrnuto. Nema nikakvih razloga da na krajevima cevi nije mogla biti zadržana ista debljina sem onih koje sam naveo.

Ovo postojećoj komori mi nije jasno ??? kakvoj komori , daj to pojasni .

Vjerojatno nisi pratio ovu temu ili nisi bio dovoljno pažljiv , a sve je već napisano , ali jasno je 400 stranica je previše ...

Dotičemo se jako kompleksnog problema , i to dosta lakonski , odeš u dućan i kupiš cevku kakva ti treba ... ha ha , a mi smo bili tutleki zajedno sa generalom Vučurovićem i potrošili brat bratu 6 miliona dolara na opremu i to samo zbog tog jebenog zadebljanja na navojima .

General jednostavno nije želio to zadebljanje, već sam napisao da je on bio "bolestan" od perfekcionizma zreo za psihijatriju , odnosno znao je nas dovesti do psihijatrije i suicidalnih stanja, ustalom meni se prvi suradnik upucao zbog problema sa Orkanom i etanolom.

U tom perfekcionizmu i dokazivanju da je moguće složiti plotun raketa na nogometni stadion udaljen pedesetak kilometara Vučur je ućinio sve , ali zaista sve da to napravi i napravio je.

Vratimo se na to zadebljanje na krajevima komore raketnog motora ...ono ne valja iz nekoliko razloga

1. diže kalibar rakete , a sa kvadratom promjera raste površina poprečnog presjeka i time pada domet
2 . povećava rasturanje rakete na cilju jer se raketa vrlo rano oslobađa jedne , prednje vodilice , i počinje nosom šarati po nebu .

Na ovih par slika sam to već ranije objasnio... prvo iz one poznate teorije Gantmahera




Dok je raketa sa oba klizača na rampi sve je ok zadržava stabilan pravac lansiranja.





U slijedećem trenutku kad raketa ode par metar dalje i jedan klizać se skine sa rampe , nos rakete obično počinje padati ka zemlji , ali to ne mora biti jer nikad ne znamo u koju stranu motor puše malo jače , pa se raketa može propeti i prema gore , a može zaroniti nosom i prema dolje ili skrenuti lijevo desno.

U svakom slučaju se to sve događa dok raketa nema neku ozbiljnu brzinu , većina raketa silazi sa rampe brzinom od 30m/s , a to znači da većina raketa koje imaju zadebljanje komore motora na krajevima , u zoni navoja , izgubi kontakt sa lanserom već kod brzine od 10m/s , a kako je u tom trenutku krila ne stabiliziraju ona mora početi padati, u trenutku kad napusti lanser i još par metara od lansera dok se krila otvore i razviju potrebni moment da savladaju propinjanje raketa je već ozbiljno promašila cilj za koji kilometar.

Rakete koje imaju tri zadebljanja ( jedno po sredini ) kao Grad, Uragan , Smerč , ili turski Taros ostaju u kontaktu s lanserom sve dok su barem dva zadebljanja u lanseru .

Ova bojanka to dobro pokazuje trenutak kad je raketa Uragan sišla sa srednjeg prstena i postala slobodna



Za razliku od prethodnih Vučur je Orkana nagurao skoro do 100 m/ s , a budući je raketa izvana glatka bez tih zadebljanja ona de fakto ostaje u kontaktu sa lanserom sve dok se nosač krila ne skine sa prednjeg prstena .




E sad vratimo se tom zadebljanju u zoni navoja .. zašto je ono potrebno kod komore raketnog motora rakete 267 mm ... zbog efekta kraja cijevi . U sredini cijevi je materijal u tro osno napregnutom stanju od čega je ono naprezanje uzduž cijevi dva put manje od onog koje nastoji razvaliti cijev , ono treće opterećenje na smicanje u ovom slučaju i nije toliko bitno .

Na samom kraju cijevi nedostaje materijala , mesa, i cijev se voli raširiti te jednostavno ispljune dance ili mlaznicu , tim prije što je zbog narezivanja navoja tu meso najtanje .

Mi smo zbog toga preduzimali niz mjera , prije svega smo koristili visoko legirane čelike poboljšane do najvećih mogućih granica , pod uvjetom da zadržimo žilavost čelika zbog rada na -30 C. i drugo tehnologijom valjanja na hladno smo sabili strukturu materijala , ali ni to nije bilo dovoljno .

Na ovoj fotki koju je kolega Gargantua malo kontrastirao se lijepo vidi kako je Vučur na Ognju još pojačao čvrstoću komore .. konusom na kraju komore koji zaklini komoru u dance motora


A konstrukcija Edepro motora je dosta komotna konstrukcija , tako se radi na prvoj godini studija strojarstva , a pravi macani to sve naguraju u kalibar 262 mm ha ha .

• 1Ovo se svidja korisniku: peruni
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sa foruma `EOD -timova` u Iraku ...

Citat:Marcello, did you see any info for the Ababil-50 ( M87 Orkan ) supposedly used and fielded by Iraq sometime in the 80's and 90's or was this one of the phantom WMD ?
Don

It may have been put in limited service.
I have recently seen footage of truck mounted six tubes launchers being paraded and there are references to 262mm rockets being disposed by EOD technicians, components being used for others missile/rockets programs etc.
That being said there were probably not a lot of them and I would have to research further for dates etc.

I was doing the search for standard 262mm rockets instead of 400mm rocket mines

I suspect that it refers to, or it may have been confused with, the Ababil-100 which was supposed to be 400mm diameter according to some sources.
Albeit at least a prototype of a four tubes laucher was made it was overall closer to a FROG-7 style weapon than a typical MRLS and as such its inclusion in the game might be questioned.
The Ababil-50 on the other hand was closer to a conventional MRLS and there is some, albeit thin, evidence it was actually used to deploy scatterable mines.
It is of course hard to make 100% accurate statements on such matters.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ray ban11 ::
Albeit at least a prototype of a four tubes laucher was made it was overall closer to a FROG-7 style weapon than a typical MRLS and as such its inclusion in the game might be questioned.

• 1Ovo se svidja korisniku: ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketaš


Kolega vi ste čas u prošlosti čas u budućnosti u vašem pisanju. Ne možemo pričati o sankcijama i nemogućnosti nabavke repromaterijala kada sankcija nema i kada na tržištu ima proizvođača koji ga prodaju.

Pretpostavljam da se zna kako nabavka ide barem bi ja znao da je obavim a da je opišemo ukratko: počinje nakon definisanja potreba kroz interna dokumenta, preko traženja ponuda od različitih proizvđača ili dobavljača, zatim porudžbine sa obično uplatom avansa u celini ili delimično ako postoji neka duža saradnaj ili garancija pa preko procesa uvoza i carinjena do dolaska repromaterijala u fabriku ako se direktno kupuje od proizvođača a može se kupovati i od veleprodaja. Ako je roba na posebnom režimu kontrole tada se moraju obezbediti i adekvatne dozvole što opet nije nikakav problem.

Čak i da ima sankcija postoje načini kako se može doći do koječega za snalažljivije ide oružije preko granica a da ne idu cevi međutim to je druga tema i nije povezana sa sadašnjom situacijom u kojoj nema sankcija.

Prosto rečeno SFRJ i tadašnje funkcionisanje privrede i način trgovine uključujući i cene i situaciju pod sankcijama nastalu kasnije posle 1991 do 2000 ne možete stavljati u današnji kontekst. Nema neke genijalnosti oko kupovine cevi zna se postupanje a danas broj dobavljača i izbor u zavisnosti od materijala i prečnika je sigurno veći nego nekada pre 25 i kusur godina.

I da ne zaboravimo da se mnogo toga može nabaviti od drugih dobavljača i proizvođača pa na kraju krajeva jedna firma koja radi dizajn ne mora da recimo da pravi sve repromaterijale za svoje proizvode a opet može i da ih sklapa u finalni oblik. To kažem da bi se razumele sve mogućnosti te da ne mora sve da postoji na jednom mestu d abi prozvod u finalnom obliku izašao na tržište. Edepro na primer može sve da dizajnira a manji deo sam da proizvede i ostalo da kupi od drugih koji će praviti prema specifikacijama za njega a na kraju opet da sklopi finalni proiyvod u svojoj režiji.

Pisali ste u osvrtu na ovaj 267mm:

Citat:Već sam jednom prilikom pisao o tome , po mom mišljenju je to gorivo razvijeno za Iračkog Orkana , odnosno koncipirano je tako da stane u komore raketnog motora rađenog u PRETIS u , promjer goriva od 249,2 mm zaokruženo na 250 mm i dužina od 2075 mm upućuju na to, ali kako komora iz PRETIS a nema , a Irak nije osvojio proizvodnju komora postopkom metal spining , nije bilo druge već postojeće gorivo ugurati u neku naftašku cevku i tako se došlo do promjera od 267 mm .

Bilo bi suludo da netko proizvodi raketu kalibra 267 mm , a da mu je gorivo promjera 250 mm ... po tome ispada da ima mesa 8,5 mm po boku , a kod R 262 je to bilo manje od 6 mm po boku.
Sve je to uzrokovano navojnim spojevima ...EDEPRO zbog toga što nema razvijenu tehnologiju valjanja komora ne može napraviti cijev dovoljno tanku , a čvrstu i dovoljno kvalitetnu da izdrži taj navojni spoj. Zbog tih komora i tih navoja smo mi krv pišali , ali smo riješili probleme , iako i sada smatram da su ti navoji bolna točka rakete R 262.

Zatim ste pisali i:
Citat:Na ovom nacrtu se vidi zašto je Edepro digao motor na promjer 267 mm , ja se u prethodnom postu nisam dobro izrazio kad sam govorio o debljini mesa odnosno stjenke , naravno da nisam mislio da je ta cijev cijelom dužinom tako debela , već samo na krajevima zbog čvrstoče navoja .

U vrijeme kad je taj motor rađen ( prije dvadesetak godina ) Edepro ni nitko u Srbiji nije imao razvijenu tehnologiju za valjanje ciievi , a strojevi iz PRETISA su bili negdje na livadi u Mokrom pod ceradom. Naknadno je direktor posleratnog PRETIS a iz Vogošće sa koferom punim zelembaća otkupio Leifelde od lokalnih mafijaša sa Pala, sad se više ne sjećam koliko je tih strojeva otkupljeno , mislim da su svi kupljeni ali nisu svi prebačeni sa PRETIS a Pale u PRETIS Vogošča , tako da je vjerojatno dva komada ostalo na Palama iako su bili PRETIS ovi pa ukradeni pa otkupljeni . Nije isključeno da je jedan od tih strojeva sada instaliran u Srbiji i to vjerojatno onaj potpuno novi koji je došao u PRETIS neposredno pred rat, i trebao je biti nakon obuke Iračana biti isporučen njima.

Dakle u tom trenutku više nije bilo starih PRETIS ovih komora ni u Srbiji ni u Iraku , tu ne govorim o komorama za R 262 , koje su rađene iz dva dijela dužine cca metar i spajane sa navojem po sredini , već o komorama iz jednog komada dužine nešto malo više od dva metra . Takve dugačke komore su rađene i za GRAD velikog dometa za egipatski SAKR , i na bazi njih je Edepro napravio svoj Grad veliokog dometa, ali još nitko nije proizveo takvu komoru sada ovih dana ili godina .


Kada kažem postojećoj komori mislim na prečnik od 250mm tj. na raketni motor koji je Edepro uradio u tom prečniku a zatim uradio model u kalibaru 267mm sa prosirenjima na način na koji je prikazan na slikama koje diskutujemo i o kojima pričamo.

Zadebljanje ne mora da bude spolja već ako ima potreba može da bude iznutra kako se obično i radi za slične rakete a što sam i skicirao a može i bez zadebljnaja sve zavisi od konkretne konstrukcije i konkrente rakete.

Pitanje je zašto je urađen ovakav model koji ima usput i interesantu aerodinamiku i koji ako se kreće kroz cev u momentu lansiranja neće biti oslonjen svuda jednako nakon izlaska dela gde mu je bojeva glava a u letu kroz vazduh će pak imati neka druga svojstva od raketa koje telo imaju celom dužinom jednakih dimezija bez proširenja na krajevima.

To zadebljanje ima u svom delu prudužetak i ta tačka gde se produžetak nastavlja je najosetljivija i tu može najpre doći do nekog da tako kažem loma ako bi do njega uopšte i došlo:



Kada pričate o navojima u kontekstu Edepro Orkan 267 i to poredite sa Ognjem očigledno je da imlicirate da se bojeva glava napred i mlaznica sa krilcima šrafe na telo cevi u delu zadebljanja te da su zadebljanja nužna zbog toga što nije tačno.

Citat:E sad vratimo se tom zadebljanju u zoni navoja .. zašto je ono potrebno kod komore raketnog motora rakete 267 mm ... zbog efekta kraja cijevi . U sredini cijevi je materijal u tro osno napregnutom stanju od čega je ono naprezanje uzduž cijevi dva put manje od onog koje nastoji razvaliti cijev , ono treće opterećenje na smicanje u ovom slučaju i nije toliko bitno .

Na samom kraju cijevi nedostaje materijala , mesa, i cijev se voli raširiti te jednostavno ispljune dance ili mlaznicu , tim prije što je zbog narezivanja navoja tu meso najtanje .


Navoji ne postoje na cevi i pominjanom zadebljanju već postoji prsten(prethodno sam ga spomenuo) koji na sebi ima na untrašnjem delu po sredini 8 ravnomerno raspoređenih navoja ili šrafova koji štrče na koje se stavlja bojeva glava što se vidi i sa ove slike

a i sa preseka kao i da on drži poklopac u kome se vidi da postoji nacrtan obruč - deo bez šrafure ispunjen tamno plavom bojom koji dihtuje ako tako mogu d akažem poklopac za zid cevi.

Sa slike gore gde se vidi prsten sa 8 navoja deluje mi da iako nisam 100% siguran jer je slika malo zamućena da je na jednom mestu zavaren za zidove cevi sa desne strane ili je nešto drugo urađeno da ga drži čvrsto za zidove cevi, mada je to možda neka prljavština ili odblesak. Evo sličica pa pogledajte zaokruženi detalj gde se vide kao neke 2 tačkice:



Macani kako ih vi zovete odnosno Edepro su ranije imali urađenu raketu u kalibru 262 bez ovih proširenja na krajevima:
R262 edepro:

R262 stari i R267 zajedno na štandu:


Ima i nekog pisanija na RM-u koje upućuje da je na modelu u kalibru 267 ugrađen motor razvijen ranije za 262 kalibar:


I za kraj jedna ilustracija koju sam napravio na bazi modela rakete 267mm u lansirnoj cevi i u toku leta sa koje se mogu sagledati neki aspekti o kojima pričamo uključujući ponašanje rakete u cevi u trenutku lansiranja kao i uticaj oblika sa proširenjem na krajevima na aerodinamička svojstva rakete u letu što je sve zajedno čini različitom od prethodnog koncepta 262mm rakete(stabilizatore nisam crtao a podrazumevam da i oni imaju svoj uticaj na let):



Ovo je prototip koji je kao i neki drugi prototipovi dobio proširenja u fazi razvoja do finalnog oblika mislim da proširenja neće biti a da će prečnik komore RM-a narasti sa 250mm na nešto malo veći kao što sam već pisao.

Sve zajedno da još jednom napomenem nema puno veze sa dostupnim materijalima na tržištu jer nismo pod sankcijama i nema restrikcija. A kao jedna možda zanimljivost ovakav koncept sa proširenjima može se videti i na cevima koje je Inhrom radio za lansirne cevi koje se ugrađuju u kontejnere za lansiranje raketa što direktno neme neke veze ali indirektno možda ima neke povezanosti u pogledu načina pravljenja i oblika cevi.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ova R262 od EDePro



mi mnogo lici na one SMB prefarbane ( korpus rakete )

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Liče se ali koliko ja barem vidim nisu iste te to nije farba na edepro primeru.

Što više razmišljam oko ovih proširenja na R-267 sve ih više povezujem sa aerodinamikom leta a sve manje sa svim ostalim faktorima. Nikakav tu problem ne postoji u vezi sa materijalima i mnoge druge savremene konstrukcije raketa imaju takva proširenja i to kod firmi koje imaju daleko veće mogućnosti od Edeproa a ono što mi se muva po glavi je i moguće buduće pravljenje vođenje rakete od ovakve nevođene što mi daje jedan puniji smisao ovakvog rešenja što znči da ne mora doći do povećanja prečnika tela i komre na preko 250mm.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Mozda i jeste cilj izraditi ne samo dalekometniju raketu vec i takvu da ce imati aktivnu korekciju putanje ( zavrsna faza leta ) ..