|
|
|
Poslao: 26 Apr 2019 06:47
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5241
|
Kubovac ::Drug pukovnik ::
Najbolje zaboraviti sve i maknut se od 1G5 i 8Š18 što dalje.
Pa evo ja već nekoliko puta otvaram pitanje releja visine koji generiše komandu za skidanje druge faze zaštite bojeve glave kada raketa "siđe" sa 5000 na 3000 metara visine leta....ali nešto mi "ne ide od ruke".... 
ja nemam podataka kako su to konkretno izveli na raketi ali se to radi sa Aneroidom- barometarskim visinimjerom, slično kao i na avionima Tlak zraka na 5 km je 0,538 bara , a na 3 km 0,698 , dovoljno je to velika razlika sile ili pomaka na osjetljivom elementu aneroida da se može staviti mikro prekidać, ili neki mehanički sklop koji če prebaciti mehanizam upaljača na arme.
o avionskim visinjerima ima dosta dobro opisno ovdje
http://repozitorij.fsb.hr/4758/1/Bo%C5%BEan_2015__zavrsni_preddiplomski.pdf
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 26 Apr 2019 07:39
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5391
|
Ovo je taj ključni barametarski visinomjer odnosno sklopka preko koje su svi upaljači pospajani. Dok je ona hladna i upaljači su hladni. Jedino što je baždar tlak 385 hPa, ispod toga su kontakti razmaknuti i upaljači otpojeni, a taj tlak je malo iznad spomenutih 3-5 km. To je tlak na nekih 7-8 km.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 26 Apr 2019 07:40
|
offline
- Kubovac
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 5130
|
@raketaš
Pa mislim da si već odgovorio na to pitanje. Tako sam i pretpostavio. Dakle imamo veoma sličan princip kao od određivanja daljine.
Kod određivanja daljine, nakon što koračni elektromagnet odradi svoj predviđen broj "koraka", zaustavi se dalje napajanje koračnog elektromagneta. Od toga trenutka (27. sekunda), mehanizam Sistema upravljanja aktivira patronu ventila za zatvaranje koji, aktivirajući se, zaustavlja punjenje rezervoara za gorivo.
Ubuduće, potreban pritisak na ulazu u turbo pumpe za gorivo obezbeđuje ekspanzija vazdušnog jastuka rezervoara i hidrostatički pritisak.
Kada se dostigne brzina vazduha koja je potrebna za dostizanje određene daljine gađanja, integrator uzdužnih ubrzanja Sistema za upravljanje izdaje naredbu za zaustavljanje motora.
Ta naredba se sastoji u aktiviranju električnim impulsima ukupno 5 patrona za zaustavljanje rada motora.
Dakle i ovde se radi o dostizanju odgovarajućeg vadzušnog pritiska radi konačnog generisanja komande za zaustavljanje rada motora.
Pretpostavljam da je tako i kod naoružavanja bojeve glave i kod prve i kod druge faze zaštite.
Po isteku 4 sekunde nakon što integrator uzdužnih ubrzanja 1SB12 preda naredbu za isključivanje motora, izdaje se naredba za uklanjanje prve faze zaštite.
I dalje bi išlo slično tvom opisu, preko aneroida - barometarskih visinomera. Kada raketa dostigne pritisak vazduha koji odgovara pritisku na 5000 metara visine, skida se prva faza zaštite.....kada se spusti na 3000 metara visine i kada se izmeri pritisak za tu visinu, skida se druga faza zaštite, opet verovatno aktiviranjem odgovarajućih patrona (releja).... 
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 26 Apr 2019 17:16
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5241
|
kubovac daj postavi link za taj motor i te faze gašenja motora , nešto mi taj tvoj trnslator za ruski zapinje isto ko onaj za grubu navodku zriteljne trube na spec teodolitu 
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 27 Apr 2019 07:21
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5241
|
Ma progres je evidentan da bi a reko.
U jednom trenutku mi se učinilo da je Isajev možda smanjio potisak motora nakon 27 sekunde rada jer tamo nešto petljaju sa tim tlakom zraka , ali ništa od toga. Gase ga kod punog potiska , a ta šuma piropatrona i ventila služi da se komprimiranim zrakom što prije izbaci gorivo iz motora u atmosferu kako nebi tih par litara goriva i oksidansa nekontrolirano izgarali u komori motora.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 28 Apr 2019 14:15
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5391
|
Zaintrigirali ste me sa svim tim teodolitima, specijalnim ovakvim onakvim, autokolimatorskim teleskopima, ili običnim, uglomjerima i ostalim čudesima.
Niste me baš uvjerili u stavove, o autokolimaciji govorim, niti za niti protiv. Pa sam malo kopao, tražio, čitao, trebali bi ipak završiti sa nekim zaključkom, ali baziranim na nepobitnim činjenicama.
Prvo iz dokumentacije žirokompasa zvanog jednostavno artiljerijski žirokompas. Opći pogled, žirokompas na svom stalku i veha (kad nemamo pravog naziva) na svom.
Veha, optička šema i osnovno
Optička šema kutomjera, teleskop i mikroskop
Optička šema autokolimatorskog teleskopa
Sve zajedno
Osnovni dio žirokompasa, žiromotor u svom sklopu
Sklop kutomjera
Mikroskop i vidno polje
Teleskop i vidno polje
Autokolimator i njegovo vidno polje. Za ovaj teleskop navode da služi za fiksiranje točaka povrata (reversa) cilindra žiroa.
Kao dodatne elemente žirokompasa imamo busolu za grubo pozicioniranje i azimutni dodatak koji bi mogao biti back-up ako funkcija žiroa nije na raspolaganju pa se orijentacija vrši po zvjezdama.
E sad iz druge dokumentacije, 8Š18 i žirokompas koji bi trebao imati oznaku 1G5. Tu imamo nekih nedoumica u terminologiji.
Ovo nedvosmisleno nazivaju specijalni teodolit, ali očito nije to isto kao specijalni teodolit koji imamo od ranije. To je teodolit koji se koristi zajedno sa žirom pa možda od toga ide naziv specijalni.
Mikroskop nemamo u slici, imamo teleskop, autokolimatorski teleskop, azimutni nastavak i uglomjer. Znači trokut bi bio žirokompas-veha-uglomjer.
Koplju su se lomila po pitanju teleskopa, zriteljnaja truba. Da li ima ili nema autokolimatorsku mogućnost. Odgovora ja nemam, ali ću preneti neka razmišljanja. Na više mjesta navode da lampa (obična lampa sa žarnom niti) služi za osvjetljavanje končanice za nišanjenje u uvjetima slabe vidljivosti, noću. Kad se lampa upali oko kroz okular vidi osvjetljenju končanicu na tamnoj pozadini (tamni fon). I onda se teleskop usmjerava na drugu osvjetljenju površinu, kvadratne marke. Ima mi smisla.
Ali isto tako sam se malo educirao o autokolimatorskim okularima, Abbe, Gaussova prizma, kub-prizma i ostala rješenja. Ovaj drugi autokolimatorski teleskop je sa klasičnom Abbe prizmom. Ali isto tako postoje i autokolimatorski okulari gdje se setka, končanica osvjetljava sa boka, nešto kao što vidimo na sva tri teleskopa (prethodni ruski i ova dva nova) i na uglomjeru. Najmanji nazovimo domet bacanja projekcije, što u ovom slučaju nije ni bitno. Konstrukcija ovih petolećnih okulara je komplicirana, ali i to možda daje neki smjer kako se, ako se, slika končanice projicira.
Da u crtežima prizmi imamo bilo gdje makar šematski naznačeno nešto kao neku poluprozračnu razdjelnu površinu sumnji nebi bilo. Ovako moram priznati da crv sumnje postoji. Iako za uglomjer navode autokolimatorsku mogućnost i iako je princip identičan teleskopu žirokompasa ili specijalnog teodolita, zaista mi je čudno da se nisu malo podrobnije posvetili tom opisu pa makar ta preciznost za nišanjenje Scuda nije potrebna.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 28 Apr 2019 15:14
|
offline
- Kubovac
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 12 Jul 2016
- Poruke: 5130
|
@Drug Pukovnik
A ti si se time bavio nekoliko dana? A već sam se zabrinuo....
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 28 Apr 2019 15:25
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5241
|
Ni je jedini , i ekipa u Zagrebu se bavi time 
Recimo za početak nove diskusije na tu temu da ti durbini koji imaju osvijetljenu končanicu mogu biti autokolimatori ili samo kolimatori , ali da za proces nišanjenja sa ovom raketom to svojstvo nije bitno.
Na nekoliko mjesta sam pročitao da u svrhu provjere ispravnosti durbina u poljskim( frontovskim ) uvjetima postoji zrcalo koje služi za provjeru i podešavanje optičke ose durbina što se radi autokolimacijom .
Autokolimator na žirokompasu onaj donji služi za očitavanje kuta u kom se položaju smirio žiroskop i on dalje ne učestvuje u procesu nišanjenja.
Znači ponavljam još jednom postoji ta mogučnost ali se prema pravilu službe koje je nama dostupno ne koristi autokolimacija i zbog toga imamo onih 1,5 minuta greške u kutevima tokom pripreme početnih elemenata.
Ja bih počeo od tih 1,5 minuta dozvoljene greške i na to koliko ona utiče na preciznost rakete , rekao bih da je više od pola rasturanja na cilju izazvano upravo sa tih 1,5 minute , znaći sav trud oko motora oko impulsa , sva ona zavrzlama sa girohorizontom i onom krivuljom koja određuje nagib rakete od 45 stupnjeva i sva ona jebada sa PIGA integratorom uzdužnih ubrzanj , je pola od rasturanja , a druga polovica je zbog tih 1,5 minuta.
Nešto tu gadno smrdi , odnosno ne valja .
Pokušali smo na osnovu dostupnih informacija napraviti reversni inžinjering cijelog sustava i približiti ga onome što je uobičajeno u ariljeriji .
Tu se nekako najbolje slažu spec teodolit i Veha tu nema neke velike mudrosti oni se mogu vrlo točno i jednostavno dovesti pomoču vertikalnih durbina iznad markera kji su na na betonskim piramirdama , mogu se iznivelirati i zahvaljujući osvjetljenom konusu na vehi može se taj pravac vrlo točno odrediti , desetak sekundi i manje . Znači da imamo pravac meridijana u desetak sekundi prenešen na spec teodolit .
Dalje smo pokušali shvatiti strukturu onih rombova iznad i ispod ose drbina oni su od plexi stakla sa dodatkom da luminisciraju , ia ko su brušeni pod nekom kutem moguče je su u dubini u tim prizmama pojavi tanka linija končanica i zrcalo kao na meti moje Leice
Zanmljivo da se u dubini te mete vide obrisi rupe na futroli mog mobitela i jasno se vide linije , dakle nešto takvo bi moglo biti tretirano kao linija na koju se nišani sa spec teodolitom i uglomerom
|
|
|
|
|
|
