Prilozi za biografiju JBT

54

Prilozi za biografiju JBT

offline
  • Pridružio: 19 Jan 2012
  • Poruke: 1994

gorran
Citat:Situacije u kojima je došlo do istovremenog dinamičnog privrednog i zdravog društvenog razvitka, urbanizacije, emancipacije i obrazovanja odbačenih - do privrednog razvitka bez drastičnog raslojavanja - prilično su retka.

Na primer, društvo u socijalističkoj Jugoslaviji.




Niko ne može osporiti brz privredni i društveni razvitak od kraja pedesetuh godina ali . . . nekoliko meseci nakon Titove smrti su počele drastične restrikcije el.energije,nestašice osnovnih životnih namirnica(ulje,šećer i sl.),oštra nestašica goriva(ko se seća vožnje po sistemu par-nepar ?) itd.
To pokazuje da gore pomenuti razvoj ipak nije imao realnu ekonomsku podlogu.
P.S.
Zenička željezara je bila gigant(četvrta željezara po veličini u Evropi) ali je de facto bankrotirala još 1978-79 pa su joj omogućene određene knjigovodstvene "čarolije" da bi barem na papiru i dalje bila likvidna.Takvh slučajeva je bilo u svim republikama ali je to gurano pod tepih kao i mnogo toga drugog u ekonomskoj,političkoj i bezbedonosnoj sferi.
Broz je pravio SFRJ po sistemu da "drži bure vodu dok majstor(i) ne odu ".Tako se i desilo.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 06 Mar 2014
  • Poruke: 88

Pozdrav!

Jedan od fenomena na koji treba podsetiti je drzavno stimulisanje odlaska na "privremeni rad" u inostranstvo. Na taj način iz zemlje je do polovine '70-tih otišlo preko 700.000 ljudi (prema popisu iz ' 71). Tako je država rešavala hronični problem nezaposlenosti s jedne strane, i finansiranje putem doznaka sa druge. Većina radnika se zadržalo doživotno na "privremenom radu".
Drugi hronični problem je gomilanje gubitaških preduzeća odnosno njihovo knjigovodstveno održavanje u životu. Veliki gubitaši su učestvovali u BDP i do 15%. Paradoks je da su najveći gubitaši ostvarivali veće dohotke po zaposlenom u odnosu na privredni prosek.
Treći problem je finansiranje potrošnje investicionim kreditima i fondovima za akumulaciju i amortizaciju - te je ovaj faktor uticao na kako-tako pristojan život pojedinca.



offline
  • Pridružio: 05 Jan 2011
  • Poruke: 1037

Napisano: 07 Mar 2014 21:46

victoria ::To pokazuje da gore pomenuti razvoj ipak nije imao realnu ekonomsku podlogu.Pričaš o svetskoj privredi do 2008?victoria :: de facto bankrotirala još 1978-79 pa su joj omogućene određene knjigovodstvene "čarolije" da bi barem na papiru i dalje bila likvidna.Da, definitivno pričaš o svetskom finansijskom sistemu, samo si promašio godinu.

Dopuna: 07 Mar 2014 21:51

Indigenous ::Jedan od fenomena na koji treba podsetiti je drzavno stimulisanje odlaska na "privremeni rad" u inostranstvo. Na taj način iz zemlje je do polovine '70-tih otišlo preko 700.000 ljudi (prema popisu iz ' 71). Tako je država rešavala hronični problem nezaposlenosti s jedne strane, i finansiranje putem doznaka sa druge. Većina radnika se zadržalo doživotno na "privremenom radu".1939. je zaposlenost bila 100%. Useljavali se ljudi iz Amerike da bi radili u čeličanama u Lici (Perušić), Dalmaciji (Kistanje) i Crnoj Gori (Vilusi).
A onda došao Tito i socijalizam, i sve upropastili!

offline
  • Pridružio: 29 Dec 2011
  • Poruke: 1478
  • Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku

gorran ::Napisano: 07 Mar 2014 21:46

victoria ::To pokazuje da gore pomenuti razvoj ipak nije imao realnu ekonomsku podlogu.Pričaš o svetskoj privredi do 2008?victoria :: de facto bankrotirala još 1978-79 pa su joj omogućene određene knjigovodstvene "čarolije" da bi barem na papiru i dalje bila likvidna.Da, definitivno pričaš o svetskom finansijskom sistemu, samo si promašio godinu.

Dopuna: 07 Mar 2014 21:51

Indigenous ::Jedan od fenomena na koji treba podsetiti je drzavno stimulisanje odlaska na "privremeni rad" u inostranstvo. Na taj način iz zemlje je do polovine '70-tih otišlo preko 700.000 ljudi (prema popisu iz ' 71). Tako je država rešavala hronični problem nezaposlenosti s jedne strane, i finansiranje putem doznaka sa druge. Većina radnika se zadržalo doživotno na "privremenom radu".1939. je zaposlenost bila 100%. Useljavali se ljudi iz Amerike da bi radili u čeličanama u Lici (Perušić), Dalmaciji (Kistanje) i Crnoj Gori (Vilusi).
A onda došao Tito i socijalizam, i sve upropastili!

Da, da, Vilusi! GUZ - Glavom U Zid GUZ - Glavom U Zid GUZ - Glavom U Zid
Sto se tice svetske ekonomske krize 2008. godine, ona je morala da se desi i da nije socijalisticki svet pao na kolena pocetkom devdesetih godina XX veka, pao bi zapadni. Reganizam je sistem koji je na velika vrata blagoslovio zaduzivanje, kako na drzavnom nivou, tako i na privatnom. Amerikanci bi muku mucili da SSSR nije pukao. A onda su dobili jeftinu radnu snagu i u isto vreme trziste "gladno" za njihovu robu. Onda se desio 11. septembar 2011. gopine i kratkotrajni ratni stimulans americkoj privredi, kao neki drugi momenat odlaganja "pucanja mehura". Medjutim, taj dobitak bio kratkortrajan, a dugorocno su ostali ogromni troskovi da SAD nisu bile u stanju da izmisle jos neki rat. I onda je 2007. godine pukao "mehur" i pkkazalo se svo "zdravlje" (belo)svetske privrede!

offline
  • Pridružio: 06 Mar 2014
  • Poruke: 88

gorran ::
Indigenous ::Jedan od fenomena na koji treba podsetiti je drzavno stimulisanje odlaska na "privremeni rad" u inostranstvo. Na taj način iz zemlje je do polovine '70-tih otišlo preko 700.000 ljudi (prema popisu iz ' 71). Tako je država rešavala hronični problem nezaposlenosti s jedne strane, i finansiranje putem doznaka sa druge. Većina radnika se zadržalo doživotno na "privremenom radu".1939. je zaposlenost bila 100%. Useljavali se ljudi iz Amerike da bi radili u čeličanama u Lici (Perušić), Dalmaciji (Kistanje) i Crnoj Gori (Vilusi).
A onda došao Tito i socijalizam, i sve upropastili!


Zaposlenost 100% je teorijska kategorija, bar za nase prilike Very Happy
Ovo sto sam postavio su cinjenice a neka tumaci kako ko hoce.

offline
  • Pridružio: 05 Jan 2011
  • Poruke: 1037

Napisano: 08 Mar 2014 0:22

Par činjenica o Kraljevini Jugoslaviji iz Petranovićeve knjge ISTORIJA JUGOSLAVIJE, knjiga I - KRALJEVINA JUGOSLAVIJA:Citat:1921. poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom bavilo se 78,87% celokupnog stanovništva, a 1931. godine 76,58%, što znači da je taj procenat opao za više od 2% u razdoblju od jedne decenije. U apsolutnim brojkama, od poljoprivrede, šumarstva i ribarstva živelo je 1921. godine 9.215.514 stanovnika, a 1931. godine 10.670.565; od industrije i zanatstva 1.157.758, odnosno 1.533.052; od trgovine, kredita i saobraćaja 508.779, odnosno 675.966; u javnim službama, slobodnim zanimanjima i u vojsci bilo je 443.530, odnosno 567.836 stanovnika. U celoj državi je od industrije i zanatstva 1921. živelo 9,91%, a potkraj života Kraljevine 11% stanovnika — dakle, neznatno više.

Dopuna: 08 Mar 2014 0:27

Citat:Jugoslovenske pokrajine su se uveliko razlikovale po ekonomskoj snazi i njihovi prihodi poticali su iz različitih osnova. Hrvatska, Slovenija, Vojvodina i Beograd sa Zemunom i Pančevom su bili industrijski najrazvijeniji... Srbija je 1919. raspolagala sa svega oko 70 fabrika za razliku od Hrvatske i Slovenije koje su zajedno imale oko 960 fabrika...
Između dva rata industrija se najviše razvijala u onim krajevima gde je i u vreme ujedinjenja bila najrazvijenija, u severnim i severozapadnim predelima države, te u Beogradu, Zemunu i Pančevu. Od 1918. do 1938. izgrađene su u Sloveniji 403 fabrike, u Hrvatskoj i Slavoniji 635, Dalmaciji 97, Bosni i Hercegovini 129, Vojvodini bez Srema 390, Srbiji 428, Makedoniji 99, Crnoj Gori 12 — ukupno 2.193. S obzirom na usitnjenu industriju, industrijska i zanatska preduzeća nisu bila oštro razgraničena. Najbrži industrijski razvitak ostvaren je od 1920. do 1923, kada je nastupio zastoj i pad, naročito upadljiv za vreme ekonomske krize. Nerazvijena industrija nije mogla da unapređuje druge privredne grane — saobraćaj, građevinarstvo, poljoprivredu. Kako je teška industrija bila tek u povoju, najveći broj kapaciteta otpadao je na prehrambenu i poljoprivrednu, drvnu i elektroindustriju, uključujući elektroprivredu. Teška industrija je 1939. proizvela svega 1.954.000 tona. Više od 2/3 preduzeća imalo je do 250 radnika. Godine 1941. u Kraljevini je bilo samo 55 preduzeća s preko 1.000 radnika. Za industriju su, pored neravnomerne raspoređenosti, bili karakteristični i nejednak razvitak pojedinih grana, primitivna tehnologija rada, male izvozne mogućnosti. Uz to, ona se razvijala ekstenzivno. Koliko je industrija malo značila u Kraljevini SHS pokazuje da je ona sa svega 9,6% učestvovala u formiranju nacionalnog dohotka, za razliku od poljoprivrede, koja je u uslovima agrarnog društva davala oko 3/5 (58,1%) nacionalnog dohotka.


Dopuna: 08 Mar 2014 0:30

Citat:Kraljevina je uzimala zajmove od Francuske, SAD i drugih zemalja, koji nisu trošeni u svrhe industrijalizacije i saobraćaja već za opšte potrebe države. Korišćeni su za naoružanje vojske, za stabilizaciju dinara, pokriće rashoda uprave itd. Tzv. Blerov zajam uzet od SAD 1922. godine u nominalnom iznosu od 100 miliona dolara (nepotpuno iskorišćen) zaključen je za finansijske potrebe Kraljevine, gradnju Jadranske železnice i pristaništa Bar, ali zajam nije utrošen u saobraćajne svrhe. Investicioni zajam 1921. služio je da se pokrije deficit države 1921, 1922. i 1923. godine.

Dopuna: 08 Mar 2014 0:31

Citat:Kraljevina SHS je posle Grčke bila najzaduženija zemlja u Evropi, što se vidi iz njenog javnog duga od 25 milijardi dinara 1925. godine. Ovaj dug se 1937. popeo na 45 milijardi dinara.

offline
  • Pridružio: 29 Dec 2011
  • Poruke: 1478
  • Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku

Ako se dobro secam, u knjizi Branka Petranovica Istorija Jugoslavije , I izdanje, zelen korice, jednotomna knjiga i zavrsava se 1978. godinom, postoji interesantno poredjenje prinosa poljoprivrednih proizvoda po hektaru u Danskoj i Kraljevini Jugoslaviji. Ponavljam, ako se dobro secam. Titova Jugoslavija je umanjila taj zaostatak za vise od pola!

offline
  • Pridružio: 05 Jan 2011
  • Poruke: 1037

Citat:Kraljevina je bila zemlja s 1.985.000 sitnih seljačkih gazdinstava. Prema posedovnoj strukturi, 67,8% od ukupnog broja domaćinstava živelo je na gazdinstvima do 5ha, ali posedovalo svega 28% od ukupne zemljišne površine; 29,3% na imanjima od 5 do 20ha, posedujući 49,3% zemljišne površine; na imanjima preko 20ha živelo je 2,9% domaćinstava, s tim što su ova posedovala 22,7% zemljišne površine.

offline
  • Pridružio: 29 Dec 2011
  • Poruke: 1478
  • Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku

gorran ::
Citat:Kraljevina SHS je posle Grčke bila najzaduženija zemlja u Evropi, što se vidi iz njenog javnog duga od 25 milijardi dinara 1925. godine. Ovaj dug se 1937. popeo na 45 milijardi dinara.

Ovo sam pisao mali milion puta!
A, uz Bugarsku i Albaniju, stanovnistvo Kraljevine Jugoslavije bilo je najnepismenije u Evropi. Neki delovi prevazilizili su u tom segmentu cak i prosek u dve najzaostalije evropske drzave. Makedonija i Kosovo i Metohija, na primer.

offline
  • Pridružio: 05 Jan 2011
  • Poruke: 1037

Napisano: 08 Mar 2014 0:35

Citat:Suvišna radna snaga odlivala se sa sela van granica, otprilike 30.000 ljudi godišnje; 445.000 ljudi služilo je ili nadničilo na poljoprivrednim dobrima bogatijih seljaka, naročito u poljoprivredno jačim krajevima, a uzima se da je oko tri miliona tražilo posao, predstavljajući tzv. fluktuirajuću radnu snagu. Dugovi privatnim licima, zadrugama i bankama, umnogome su opterećivali selo na kraju velike ekonomske krize.

Dopuna: 08 Mar 2014 0:46

Citat:Seljak je propadao i zbog otvaranja pomenutih „makaza cena": dok je kupovao jedan plug 1920. za 700 dinara ili 360 kg pšenice, dotle je 1934. isti plug nabavljao za 920 dinara ili 868,8 kg pšenice. Zakonom o zaštiti zemljoradnika iz 1932. proglašen je moratorium na plaćanje dugova; kamata je svedena na 10% i zabranjena je javna prinuda prodaje seljačke pokretne i nepokretne imovine za naplatu dugova. Do 1932 je izbrojano 709.525 seoskih dužnika, a ukupan iznos duga procenjen na 6.982 miliona dinara (45,17% privatnim licima, a 32,18% privatnim novčanim zavodima).

Dopuna: 08 Mar 2014 0:49

Citat:Zakonom o zaštiti zemljoradnika vlada je aprila 1932. stavila moratorium na seljačke dugove, koji nije uspeo da poboljša ekonomski položaj prezaduženog sela. Zaštićen na jednoj strani od prodaje imanja i prinudne naplate dugova, seljak je na drugoj izlaz tražio u novom zaduživanju kod seoskih i varoških bogataša da bi uspeo da se prehrani. Začarani krug siromašnog seljaštva se ponovo zatvorio. Tako da je pitanje rešavanja seljačkih dugova bilo popularna parola i na sledećim izborima...

Dopuna: 08 Mar 2014 0:51

Citat:Nesposobna da otplaćuje strane zajmove, Kraljevina Jugoslavija je 1932. pribegla nekoj vrsti moratorijuma.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 689 korisnika na forumu :: 14 registrovanih, 3 sakrivenih i 672 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 9k38, ALBION101, bobomicek, drimer, esx66, Kruger, Lazarus, minmatar34957, mrav pesadinac, nick79, suton, vasa.93, VP6919, 125