Prilozi za biografiju JBT

53

Prilozi za biografiju JBT

offline
  • Pridružio: 03 Apr 2008
  • Poruke: 5788

kljift ::Republikanac, ono što je radila Željezara u Japanu sa 700 radnika to isto je radila Željezara u Jugoslaviji sa 7.000 - 8.000 radnika. Smederevska Željezara bila bi profitabilna da se na njen konto nije gradio Sava centar.
Nijedna država nije doživjela takav ekonomski slom kao SFRJ, Poljska uz kompletnu obezglavljjenost. Dobro, Poljska je imala centralizovanu Miliciju i Jaruzelskog mi ni toliko.


Veoma bitna rec, jel sada ta zelezara radi, ipak smo posle trideset i pet godina posle Tita, i dvadeset i pet posle pada komunizma kod nas.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • blake  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 27 Nov 2006
  • Poruke: 976
  • Gde živiš: HR

@kljift:
"Željezara u Sisku imala je čini mi se 20.000 zaposlenih. Čini mi se da je Bakarić, nemajući kud, tamo otišao da maoističkim metodama smjenjuje MASPOK. Manevarskog prostora u Savezu komunista ili bilo gdje u Zagrebu za to nije imao. Totalni kolaps političkog sistema na čitavom jednom dijelu teritorije. "

Ovo si odlično primijetio. (ne ulazeći sad u to da danas ima 150 zaposlenih...)



offline
  • Pridružio: 29 Dec 2011
  • Poruke: 1478
  • Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku

Napisano: 06 Mar 2014 13:08

kljift ::
Nijedna država nije doživjela takav ekonomski slom kao SFRJ, Poljska uz kompletnu obezglavljjenost. Dobro, Poljska je imala centralizovanu Miliciju i Jaruzelskog mi ni toliko.

A ko to kaze? Koji ekonomista? Tvoj deda? Sta je sa Brazilom tih godina?

Dopuna: 06 Mar 2014 13:09

blake ::@kljift:
"Željezara u Sisku imala je čini mi se 20.000 zaposlenih. Čini mi se da je Bakarić, nemajući kud, tamo otišao da maoističkim metodama smjenjuje MASPOK. Manevarskog prostora u Savezu komunista ili bilo gdje u Zagrebu za to nije imao. Totalni kolaps političkog sistema na čitavom jednom dijelu teritorije. "

Ovo si odlično primijetio. (ne ulazeći sad u to da danas ima 150 zaposlenih...)

Koji verovatno cuvaju strazu da se nesto od sirovina ili brave, kapije, sahtovi ne pokradu...

Dopuna: 06 Mar 2014 13:12

Najzad, jeste li se usaglasili? Jel dr Vladimir Bakaric bio "hrvatskom proljecu" "sponzor sa vrha" ili bezlicni komunisticki birokrata koji je surovo ugusio "hrvatsko proljece"? Izgleda da je vazno samo pljuvati, nema veze kako i da li je to sto ste izneli u saglasju ili ne. Isti covek se ne moze napadati za rasipnistvo i skrtost u isto vreme. A vi to upravo radite!

offline
  • blake  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 27 Nov 2006
  • Poruke: 976
  • Gde živiš: HR

@republikanac:
Naravno da me ne veseli sudbina Željezare i na što je na kraju spala. Na kraju krajeva, i sam sam tamo radio.
Referirao sam se na ovo što je kljift ukazao, o masi od dvadesetak tisuća ljudi spremnoj da u trenutku promijeni stanje u državi. Ne pada mi na pamet pljuvati po drugu Bakariću.
Ali u dilemu "Jel dr Vladimir Bakaric bio "hrvatskom proljecu" "sponzor sa vrha" ili bezlicni komunisticki birokrata koji je surovo ugusio "hrvatsko proljece"" savršeno se uklapaju dogadjaji u Željezari Sisak tih godina.

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7049

Zanimljivo je da je u tom istom Sisku postojala - postoji Rafinerija nafte koja je bila "uporišna tačka" Maspokovaca. Kako su se ti likovi iz partije, i jedni i drugi zaklanjali iza sirotinje u neutaživoj želji da sačuvaju fotelje i prošire moć. Ko da željezara ne postoji zbog željeza ili rafinerija zbog nafte nego zbog druga Bakarića i maspokovačke bulumente koja je veoma uspješno plasirala laži i podmetanja da se zaista postavlja pitanje ko im je cio cirkus uopšte i dozvolio. Jedan veoma zao duh te 1971 uspješno je pušten iz boce. Da nije bio u blizini SSSR možda bi se 1991 desila već 1971. Čudno je i to kako je gomila maspokovaca posle "surovog gušenja" normalno nastavila da živi svoje živote.
Što se tiče Brazila ili Meksika ili čak Švedske kod njih kriza u državnim finansijama nije uticala na stanje u privredi koja je servisirala samu sebe uz razvoj novih sektora. Kod SFRJ, Poljske pa i SSSR kriza državnih finansija značila je kraj za privredu uz činjenicu da dobar dio dugova nije uložen ni u infrastrukturu. Slobode da se razviju novi sektori nije bilo, osim u Sloveniji koja je bila država u državi.

offline
  • blake  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 27 Nov 2006
  • Poruke: 976
  • Gde živiš: HR

Napisano: 06 Mar 2014 21:21

Da...Razlika je samo što rukovodstvo rafinerije nije iza sebe moglo mobilizirati toliku masu, koja je djelovala, kao što si sam napisao "maoističkim metodama". A i obje tadašnje struje u hrvatskom rukovodstvu (državnom i partijskom) bile su sigurne u Titovu podršku. Kad se drug Tito opredijelio, bilo je kasno...

Dopuna: 06 Mar 2014 21:38

Da dodam još nešto. Napisao si "surovo gušenje".
Naravno da nije svima bilo isto. Prva linija: državni i partijski vrh koji su samo "zastranili". Druga linija (privrednici, intelektualci, lokalni političari, profesori...). Ostali, naročito ako su djelovali u nacionalističkom krilu pokreta ili im je to prikrpljeno (studentski i omladinski vodje, studenti, obični radnici, službenici...), nisu bili te sreće.

offline
  • Pridružio: 29 Dec 2011
  • Poruke: 1478
  • Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku

kljift ::
Što se tiče Brazila ili Meksika ili čak Švedske kod njih kriza u državnim finansijama nije uticala na stanje u privredi koja je servisirala samu sebe uz razvoj novih sektora. Kod SFRJ, Poljske pa i SSSR kriza državnih finansija značila je kraj za privredu uz činjenicu da dobar dio dugova nije uložen ni u infrastrukturu. Slobode da se razviju novi sektori nije bilo, osim u Sloveniji koja je bila država u državi.

Ajmo ovako, da pisemo samo o onome sto znamo, jel moze? Very Happy
Na osnovu cega ti tvrdis da je kriza javnih finansija drugacije prirode od jugoslovenske krize?

offline
  • kljift 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Okt 2009
  • Poruke: 7049

Republikanac ::kljift ::
Što se tiče Brazila ili Meksika ili čak Švedske kod njih kriza u državnim finansijama nije uticala na stanje u privredi koja je servisirala samu sebe uz razvoj novih sektora. Kod SFRJ, Poljske pa i SSSR kriza državnih finansija značila je kraj za privredu uz činjenicu da dobar dio dugova nije uložen ni u infrastrukturu. Slobode da se razviju novi sektori nije bilo, osim u Sloveniji koja je bila država u državi.

Ajmo ovako, da pisemo samo o onome sto znamo, jel moze? Very Happy
Na osnovu cega ti tvrdis da je kriza javnih finansija drugacije prirode od jugoslovenske krize?


Priroda jugoslovenske krize nije samo u prevelikom zaduživanju već i u ulaganju tog zaduživanja u privredu koja to nije mogla da vraća, a u značajnoj mjeri ni da servisira sebe. To je dovelo do opasnog manjka deviznih prihoda koji su na primjer doveli do nedostatka novca za uvoz nafte što je opet dovelo do par - nepar vožnje, nedostatka deterdženta, plastike, koječega drugog što je opet uzrokovalo slom dinara kao valute za koju ne možeš kupiti ništa i uvođenje ratnog snadbjevanja pa kome šta dopadne. I te stvari su počele s kraja sedamdesetih, ne samo osamdesetih. Sa druge strane, ko je imao deviza (naročito pijačni mešetari) mogao je komisiono da kupi šta god poželi, pa i Mercedes u sred Slovenije. Slovencima je ta klima donekle odgovarala jer su oni među prvima počeli da mešetare kroz jugoslovenski monetarni sistem što im je i omogućilo izgradnju šrafciger - industrije koja je zahvaljujući carinskom sistemu imala osigurano tržište od 24 miliona potrošača. Strašno su se naljutili kad su Babo iz Agrokomerca i Srbija takođe počeli što bi rekli Topalovići da kopaju.
Tako da si imao jednu državnu ekonomiju koja je pojela sopstvenu akumulaciju kapitala, opterećenu prilično velikim rashodovnim stavkama te neisplaćenim dugovima što je dovelo do toga da se na primjer Elektrodistribuciji Beograd 1989 godine duguje 500 miliona DEM. Jad je bio veći i zbog toga što su nad ono malo deviza republike režale jedna na drugu.

Za razliku od SFRJ, privreda Brazila na primjer, nije podpadala pod državnu ekonomiju. Većina fabrika odnosno privrednih kapaciteta bili su u van - državnom vlasništvu. Ne sumnjam u to da su imali problema ali Embraer i gomila drugih preduzeća fleksibilno je odgovarala na sve izazove i uspjevala da preživi krize jer su svojim kapitalom/projektima samostalno upravljali. Naši iseljenici u Argentini na primjer briljirali su u upravljanju svojim imanjima i iako nisu bili latifundisti, tamošnje krize nisu ni osjećali.
Nešto slično poput Arilja u Srbiji. Prostor koji je glupavo proglašen četničkim krajem ostavljen je bez ikakve državne podrške. Umjesto da krepa, Arilje je postalo pojam razvoja ne samo poljoprivrede već i vanredno održive tekstilne industrije.

Nije sporno da je dužnička kriza u Južnoj Americi koja je tinjala sedamdesetih i eruptirala osamdesetih urušila tamošnje državne sisteme uz urnisanje stanovništva vezanog za javne rashode ali privreda to nije osjećala kao u SFRJ na primjer.
A SFRJ, Poljska i SSSR odabrale su najgoru kombinaciju slovenskog zadrugarskog života uz oslanjanje na finansijske predatore sa Zapada.

offline
  • Pridružio: 29 Dec 2011
  • Poruke: 1478
  • Gde živiš: Usce dve Morave u jednu veliku

kljift ::
Nije sporno da je dužnička kriza u Južnoj Americi koja je tinjala sedamdesetih i eruptirala osamdesetih urušila tamošnje državne sisteme uz urnisanje stanovništva vezanog za javne rashode ali privreda to nije osjećala kao u SFRJ na primjer.
A SFRJ, Poljska i SSSR odabrale su najgoru kombinaciju slovenskog zadrugarskog života uz oslanjanje na finansijske predatore sa Zapada.


Majko moja!
Priroda celokupne krize u koju je svet upao pocetkom osamdesetih godina XX veka je ista - MMF i Svetska banka su trideset godina delili zajmove sirom sveta i sakom i kapom. U jednom trenutku napravljen je presek stanja, najpre u Meksiku, i videlo se da te ekonomije ne stoje ni priblizno dobro koliko je to izgledalo oficijelno statisticki.
Nije Poljska propala zbog nekog "slovenskog zadruznog modela" i slicnih stvari vec cinjenice da se njeno rukovodstvo sedamdesetih godina XX veka upustilo u avanturu u kojoj je potraznju za robom siroke potrosnje pospesivalo kreditima od MMF-a. I kada je pocetkom osamdesetih godina XX veka poljska privrede dozivela kolaps, a "Poljak izabran za papu, slucajno" Smile, Zapad je poceo da vitla papirima sa dugovima. Cim je komunizam pao 1989. godine, Zapad je nekud "zaturio" te papire sa dugovima, a kroz par godina su im otpisali dugove. Dakle, osnova poljskog kolapsa je politicke, a ne ekonomske prirode.
Slicno je i sa Jugoslavijom.

offline
  • Pridružio: 05 Jan 2011
  • Poruke: 1037

kljift ::Nije sporno da je dužnička kriza u Južnoj Americi koja je tinjala sedamdesetih i eruptirala osamdesetih urušila tamošnje državne sisteme uz urnisanje stanovništva vezanog za javne rashode ali privreda to nije osjećala kao u SFRJ na primjer.Da parafraziram stare Feničane:
Živeti se ne mora, ali poslovati se mora Very Happy
Jedan od karakterističnih pokazatelja takvih "ekonomija radi ekonomije":
List of countries by intentional homicide rate
Npr za Brazil: total 42,785 (21.8/100.000)

Socijalno raslojavanje, pauperizacija i kreiranje besperspektivnih slojeva s jedne, i koncentracija bogatstva s druge strane, opšta je karakteristika XX veka. Postojala su društva kod kojih je uz raslojavanje došlo i do privrednog napretka, i ona koja su uz sve raslojavanje i pauperizaciju imala još i relativnu stagnaciju.
Društvo u Kraljevini Jugoslaviji pripadalo je ovoj drugoj, goroj vrsti.
Sad smo opet u toj kategoriji.

Situacije u kojima je došlo do istovremenog dinamičnog privrednog i zdravog društvenog razvitka, urbanizacije, emancipacije i obrazovanja odbačenih - do privrednog razvitka bez drastičnog raslojavanja - prilično su retka.

Na primer, društvo u socijalističkoj Jugoslaviji.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1035 korisnika na forumu :: 46 registrovanih, 7 sakrivenih i 982 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, A.R.Chafee.Jr., Asparagus, babaroga, bokisha253, Boris Bosiljčić, BORUTUS, Brana01, Bubili, croato, DENIRO, Dimitrise93, DPera, dragoljub11987, dragon986, dule10savic, FileFinder, GenZee, goxin, ikan, JOntra, Kruger, Kubovac, KUZMAR, Lieutenant, ljuba, Luka Blažević, mercedesamg, Miroljub1979, novator, ostoja, pein, pera bager, prle122, repac, Ripanjac, royst33, sasakrajina, stegonosa, suponik, taz1cl, vathra, VJ, vladulns, VP6919, 125