Auto-moto industrija ex-juge

79

Auto-moto industrija ex-juge

offline
  • povjesničar, pedagog
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 2269
  • Gde živiš: Rijeka



Prvi električni auto na Balkanu je proizveden još 1980. godine

https://www.index.hr/auto/clanak/kako-je-nastao-pr.....ica_auto_d

offline
  • Pridružio: 13 Avg 2011
  • Poruke: 1296
  • Gde živiš: Zajecar

Ja bih rekao da su električni automobili pravljeni i ranije.

Dovoljno je pročitati početak teksta članka:

"...Iako se već 1970-ih na prostoru bivše Jugoslavije moglo naći prerada pogonjenih strujom iz teških akumulatora, ovo je bio prvi pokušaj da se izradi elektromobil od nule. Istini za pravo, ne skroz od nule jer je osnova ovog inovativnog vozila bio Renault 4. "

Čini mi se da je u časopisu "SAM svoj majstor" tamo krajem sedamdesetih bio članak o jednom takvom.

online
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19103

1900. 1/3 vozila u Njujorku su bila elekticna.
Interesantan clanak o ranim elektricnim automobilima:
https://archive.curbed.com/2017/9/22/16346892/electric-car-history-fritchle

offline
  • Pridružio: 30 Mar 2017
  • Poruke: 77
  • Gde živiš: Budva - Crna Gora

robertino ::

Prvi električni auto na Balkanu je proizveden još 1980. godine

index.hr/auto/clanak/kako-je-nastao-pr.....ica_auto_d


Ako mogu dvije-tri na temu?

Uticaj globalnih dešavanja se itekako osjetio u Jugoslaviji, sukobi na bliskom istoku, naftne krize,… treženje alternative nafti… Bilo je toga i u Jugoslaviji

1973 god. – Da počnemo sa globalnom politikom. U oktobru se desio tzv. Jokimpurski rat sa Egiptom, Sirijom i Irakom na jednoj strani i Izraelom na drugoj. Poslije dvadeset dana posredstvom UN postignut je prekid rata. Ipak, zbog odnosa država koje kupuju sirovu naftu prema tom ratu zemlje izvoznici su odlučile da smanje proizvodnju za 5%. To su uradile sledeće države: Alžir, Irak, Katar, Kuvajt, Libija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Šta se dešava? Nafte nema dovoljno na tržištu i ista poskupljuje do 70%. Desila se prva naftna kriza. Ona je podstakla mnoge da razmišljaju o alternativnim izvorima energije. Naravno, i Jugoslavija je bila pogođena naftnom krizom pa je u Institutu tehničkih nauka u Beogradu počeo rad na projektu ,,Istraživanje i razvoj na području autonomnih električnih vozila". Prvi rezultat je studija ,,Perspektive i problemi razvoja elektromobila i elektromobilskog saobraćaja" koja je poslužila kao osnova za dalja istraživanja.

1976 god. - osnovan je Biro za autonomna električna vozila i pod rukovodstvom Aleksandra Despića napravljeno je Dostavno autonomno električno vozilo (DAEV). Za osnovu je poslužio rashodovani TAM 2001 za razvoz hljeba koje je Mlinsko-pekarska industrija poklonila. U kamionu je zamjenjeno oko 90% opreme, no najvažnije, za pogon je korišćen jednosmjerni motor snage 27 kW gdje se regulacija brzine vrši preko tiristorskih čopera, a napajanje je preko olovnih akumulatorskih baterija kapaciteta 350 Ah pri naponu od 108 V. Time je DAEV mogao da dosegne 42 km/h dok je autonomija bila 48 km. Za 4 tone teško vozilo to i nisu tako loši podaci. Spoljni izgled vozila nije mjenjan tako da DAEV izgledao kao bilo koji drugi TAM 2001. U noći 1. decembra beogradske ulice Knez Danilova, Dalmatinska i Stanoja Glavaša se zatvaraju za saobraćaj. Razlog je prva vožnja DAEV-a van poligona. Uz temperaturu od dva stepena ispod nule te provejavanje snijega DAEV je oko 23 časa izašao na ulicu. Poslije pređenih 5,3 km dolazi do pregorevanja tiristorskih osigurača. Time se završava prva vožnja prvog električnog vozila u Jugoslaviji. Na vozilu je urađeno još nekoliko testova na poligonu. Karijera DAEV-a se završila, ali je podstakao dalji razvoj vozila električni pogon.

1978 god. – kada smo već oko globalnih zbivanja ajde da pomenemo i Iransku revoluciju koja je počela u januaru sa velikim protestima, a nastavili su se štrajkovima i daljnim protestima. Rezultat je toga je da je u januaru 1979 god. šah Mohamed Reza Pahlavi napustio zemlju, u februaru Ruholah Homeini dolazi u Iran, te u aprilu Iran i zvanično prestaje da bude kraljevina i postaje islamska republika. Dobro, zanimljivo (ili možda nije, svejedno), ali kakve to veze ima sa nama, odnosno sa automobilima? Iran ima nalazišta nafte, a goreopisani događaji su uslovili da se svjetska proizvodnja nafte smanji za 4%. Cjena nafte ponovo skače i imamo tzv. drugu naftnu krizu. U Jugoslaviji se osjećaju posljedice toga preko nedostatka goriva na pumpama (uvođenje bonova za gorivo, dozvoljeno kretanje automobilima u zavisnosti da li je zadnja cifra na tablici parna ili neparna, gorivo poskupljuje,…), preko toga da mnogi proizvođači vozila i komponenata zapadaju u krizu zbog ugovora sa stranim partnerima, a na koje su naftne krize uticale, to je još jedan od razloga rasta inflacije u Jugoslaviji jer je ista dosta zavisna od uvoznih energenata.

1979 god. - Institut za hemijske izvore struje (IHIS) u Beogradu posjeduje prvi električni automobil koji je registrovan i koji učestvuje u saobraćaju, a koji je razvijen pod rukovodstvom Bojana Kragića u saradnji sa Zoranom Stoiljkovićem, iz Centra za multidisciplinarne studije i docentom Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. U pitanju je Trabant koji umjesto dvotaktnog motora pogoni elektromotor od 4 kW, a koji se napaja iz nikl-kadijumskih akumulatora kapaciteta 240 Ah pri naponu od 54 V. To 850 kg teško vozilo moglo je da dosegne 60 km/h uz radijus od 70 km. Zadati cilj razvoja je brzina od 80 km/h i autonomija od 100 km. Da bi se to ostvarilo trebalo je razviti nikl-cinkove akumulatore. Po zamisli, električna vozila bi se u početku koristila kao gradska (dostava ili taksi). Pomenimo da je registracija bila BG - 119-379, te da ga je Zoran Stoiljković vozio skoro svaki dan na relaciji Zemun Polje - Blok 45 te da je u nepune četri godine sa električnim Trabantom napravio oko 20.000 km. Zadate ciljeve nisu postigli. Bilo je još pokušaja, IHIS je 1980 godine uzeo kombi Zastavu 435 F koju je pretvorio u autonomno električno vozilo koje su isto kao i Trabant registrovali i koje je učestvovalo u saobraćaju. Bio je i prototip Zastave 101. U Somboru su razvijali dostavna autonomna električna vozila za primjenu u poljoprivredi. Prvi Partizan iz Subotice pravi prototip bicikla koje ima za pogon električni motor. Zlatko Šafranko je jednu Fiću 1982 godine u Zagrebu prepravio u električno vozilo koje je prošlo sve ateste i registrovano je. Bilo je još pokušaja, manje i više uspješnih prototipova, no ovo je bio kratki osvrt na prve pokušaje traženja alternative nafti u Jugoslaviji.

Eto, i taj iz Kovilja je jedan od tih individualnih majstorija (a bilo ih je na desetke u Jugoslaviji), ali osim tih individalaca ovim sam probao da pokažem da su se i ozbiljne institucije bavile ovim problemom.

offline
  • povjesničar, pedagog
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 2269
  • Gde živiš: Rijeka

Video: Zaboravljeni prvi hrvatski auto iz 1990-ih, Kwađi CR3 nakon 30 godina ponovo na cesti!
Projekt Ivice Đukeca i Vladimira Kruh-Vuka započet 1980-ih dugo je bio zagubljen, a sada ga je iz zaborava izvadio Tomislav Sekulić https://www.jutarnji.hr/autoklub/video/video-zabor.....amp;pid=39


offline
  • Pridružio: 30 Mar 2017
  • Poruke: 77
  • Gde živiš: Budva - Crna Gora

Može jedno poređenje FAP-a i TAM-a?

1963 god. su imali kamion u istoj klasi:
kamion: FAP 4GE-L ---- TAM 4500 (1963 god.)
motor: Famos E ---- TAM F4 L 514
zapremina: 5.322 ccm ---- 5.322 ccm
snaga: 90 KS ---- 85 KS
momenat: 333 NM ---- 304 Nm
nosivost: 5.000 kg ---- 4.500 kg
ukupna težina: 9.650 kg ----
međuosovinski razmak: 4.200 mm ---- 4.200 mm
dužina: 6.824 mm ---- 7.015 mm
brzina: 69 km/h ---- 73 km/h

Evo cijenovnik iz 1968 god., interesantan zbog odnosa cijena pojedinih modela:

FAP 10B (motor IMR 036/V, 88 KS) - 90.000 novih dinara
FAP 10B (motor IMR 6354, 120 KS) - 95.000 novih dinara

FAP 13 (motor Famos F, 130 KS) - 95.904 novih dinara
FAP 13 (motor Famos FF, 145 KS) - 102.000 novih dinara
FAP 13K (motor Famos F, 130 KS) - 112.320 novih dinara
FAP 13K (motor Famos FF, 145 KS) - 115.000 novih dinara
FAP 13T (motor Famos FF, 145 KS) - 102.000 novih dinara
FAP 13TK (motor Famos FF, 145 KS) - 113.830 novih dinara
FAP 13/S (motor Famos F, 130 KS) - 117.720 novih dinara
FAP 13/SA (motor Famos F, 130 KS) - 136.177 novih dinara
FAP 13/SK (motor Famos F, 130 KS) - 135.000 novih dinara
FAP 13/SKA (motor Famos F, 130 KS) - 144.180 novih dinara

FAP 15B (motor Famos 2F/9, 160 KS) - 149.500 novih dinara
FAP 15BT (motor Famos 2F/9, 160 KS) - 149.000 novih dinara

FAP 18B (motor Famos 2F/4, 200 KS) - 172.000 novih dinara
FAP 18BK (motor Famos 2F/4, 200 KS) - 195.000 novih dinara
FAP 18BT (motor Famos 2F/4, 200 KS) - 171.000 novih dinara

FAP 22B (motor Famos 2F/4, 200 KS) - 186.000 novih dinara

FAP Dubrava D6 (motor Famos F, 130 KS) - 181.675 novih dinara
FAP Dubrava D6 prigradska (motor Famos F, 130 KS) - 175.825 novih dinara
FAP Dubrava D7 (motor Famos FF, 145 KS) - 198.000 novih dinara
FAP Dubrava D8 (motor Famos 2F/3, 160 KS) - 191.250 novih dinara
FAP Dubrava D9 (motor Famos FF, 145 KS) - 203.500 novih dinara

FAP A-10 Sanos (motor Famos F, 135 KS) - 177.200 novih dinara
FAP A-11 Sanos (motor Famos FF, 145 KS) - 199.600 novih dinara
FAP A-12 Sanos (motor Famos 2F, 160 KS) - 223.000 novih dinara
FAP A-12 Sanos-P (motor Famos 2F, 160 KS) - 222.600 novih dinara
FAP A-13 Sanos (motor Famos 2F, 160 KS) - 213.560 novih dinara

FAP G-80 (motor Famos F, 130 KS) - 151.200 novih dinara
FAP G-80/P (motor Famos 2F/3, 160 KS) - 190.000 novih dinara

FAP G-100 (motor Famos 2FU/6, 160 KS) - cca 230.000 novih dinara
FAP G-160 (motor Famos 2FU/9, 200 KS) - cca 430.000 novih dinara

TAM 2000 (motor IMR IM-034/V, 56 KS) - 39.600 novih dinara
TAM 2000 sa arnjevima i ceradom (motor IMR IM-034/V, 56 KS) - 40.250 novih dinara
TAM 2000 K (motor IMR IM-034/V, 56 KS) - 51.500 novih dinara
TAM 2000 CF (motor IMR IM-034/V, 56 KS) - 48.000 novih dinara
TAM 2000 HS (motor IMR IM-034/V, 56 KS) - 52.500 novih dinara
TAM 2000 N (motor IMR IM-034/V, 56 KS) - 52.200 novih dinara
TAM 2000 CB (motor IMR IM-034/V, 56 KS) - 55.000 novih dinara

TAM 5000 (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 66.040 novih dinara
TAM 5000 sa arnjevima i ceradom (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 66.800 novih dinara
TAM 5000 K (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 79.800 novih dinara
TAM 5000 D (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 83.370 novih dinara
TAM 5000 DK (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 92.500 novih dinara
TAM 5000 DV (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 92.870 novih dinara
TAM 5000 F (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 84.500 novih dinara
TAM 5000 P (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 91.800 novih dinara
TAM 5000 HS (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 94.000 novih dinara
TAM 5000 BSM (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 118.500 novih dinara

TAM 5500 (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 81.900 novih dinara
TAM 5500 G (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 132.200 novih dinara
TAM 5500 DG (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 147.400 novih dinara

TAM 6500 BVL sa poluprikolicom (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 139.500 novih dinara
TAM 6500 BVL sa poluprikolicom TIR (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 145.080 novih dinara

TAM A 3000 (motor TAM F 4 L 514, 85 KS) - 124.230 novih dinara

TAM A 3500 standardni (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 162.900 novih dinara
TAM A 3500 turistički (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 166.000 novih dinara
TAM A 3500 gran turistički (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 174.000 novih dinara
TAM A 3500 C standardni (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 167.280 novih dinara
TAM A 3500 C turistički (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 170.600 novih dinara
TAM A 3500 C gran turistički (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 175.100 novih dinara
TAM A 3500 C de lux izrada (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 192.740 novih dinara
TAM A 3500 M gradski (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 144.000 novih dinara
TAM A 3500 M prigradski (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 147.000 novih dinara
TAM A 3500 CM gradski (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 146.000 novih dinara
TAM A 3500 CM prigradski (motor TAM F 6 L 614, 125 KS) - 151.400 novih dinara

offline
  • Pridružio: 13 Avg 2011
  • Poruke: 1296
  • Gde živiš: Zajecar

Odakle je taj cenovnik?
U SFRJ su se cene razlikovale od republike do republike zbog različitih poreza.
A postojale su razlike u ceni i među samim prodavcima, mada ne toliko.

offline
  • Pridružio: 30 Mar 2017
  • Poruke: 77
  • Gde živiš: Budva - Crna Gora

Ima fabrička cijena, a na nju su išle razne dažbine (državne, republičke, pokrajnske, pa čak i gradske) i marža. Ovo je, mislim, fabrička cijena jer su objavljene u pamfletima (FAP i TAM) za sajmove.
U principu je nebitno koja je cijena (fabrička ili sa svim dodacima) jer je meni lično interesantan odnos cijena pojedinih modela.

online
  • Pridružio: 08 Avg 2019
  • Poruke: 5377

robertino ::Video: Zaboravljeni prvi hrvatski auto iz 1990-ih, Kwađi CR3 nakon 30 godina ponovo na cesti!
Projekt Ivice Đukeca i Vladimira Kruh-Vuka započet 1980-ih dugo je bio zagubljen, a sada ga je iz zaborava izvadio Tomislav Sekulić https://www.jutarnji.hr/autoklub/video/video-zabor.....amp;pid=39




offline
  • Pridružio: 30 Mar 2017
  • Poruke: 77
  • Gde živiš: Budva - Crna Gora

Ajmo jedan kratak podsjetnik na jednu fabriku šumskih mašina iz Bijelog Polja (Crna Gora):

1960 god. - osnovano preduzeće za proizvodnju mentalne galanterije i pružanje bravarskih usluga ,,Metalopres".

1963 god. - mijenjaju ime u ,,Metalopred". Počinju sa proizvodnjom hangara, montažnih objekata i malih prodajnih metalnih objekata (poznato u narodu kao trafika).

1971 god. - postaju dio kompanije ,,Radoje Dakić", te mijenjaju ime u ,,Pogon Bijelo Polje".

1973 god. - promjenom zakona o privrednim društvima postaju OOUR ,,3. januar" u okviru RO ,,Radoje Dakić". Proizvode hidraulične dizalice. Kasnije se kupuje licenca od čehoslovačke firme (ZTS Martin) te proizvode razne mašine za šumu.

1989 god. - reorganizacija u RO ,,Radoje Dakić" koje se dijeli na tri preduzeća. Tada OOUR ,,3. januar" postaje samostalno preduzeće i mjenja ime u IMAKO (Industrija Mašina i Konstrukcija). Uspio sam da nađem i neke modele koji su se radili u Bijelom Polju:
- Radoje Dakić RD LKT81 zts - šumski zglobni traktor
- Radoje Dakić RDF-81 Turbo - mašina za transport trupaca
- Radoje Dakić RDS-81 - tegljač
- Radoje Dakić RDS-120A - tegljač
- Imako S-81 Turbo - tegljač

1995 god. - IMAKO postaje akcionarsko društvo

2003 god. - IMAKO prodaje dio imovine da isplati radnicima plate (oko 3 milona eura). Procjenjeno je da zemljište od 17 hektara vredi oko 24 miliona eura.

2006 god. - uvodi se stečaj zbog dugovanja od 2,5 miliona eura uz dodatnih 900.000 eura prema radnicima. Prodaje se dio imovine za 3,1 milion eura, ali se niko ne javlja. U ponovljenom postupku ta imovina se prodaje za 1,7 miliona eura (kupac d.o.o. ,,Imperijal") te se tim sredstvima isplaćuju radnici.

2008 god. - prodaje se dodatna imovina za 0,8 miliona eura (kupac d.o.o. ,,Imperijal").

2009 god. - na berzi kupljene akcije (27,58%) preduzeća za 217 hiljada eura.

2012 god. - otpisuju se dugovanja za električnu energiju i vodu.

2022 god. - ostaje kod ponekog sjećanje na neku fabriku jer je na poziciji negdašnje fabrike izgrađen tržni centar

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1307 korisnika na forumu :: 34 registrovanih, 11 sakrivenih i 1262 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Rade, amaterSRB, bojank, BORUTUS, Botovac, Brana01, cikadeda, CikaKURE, DeerHunter, DPera, dragoljub11987, Fog of War, Georgius, ILGromovnik, Ivica1102, janbo, JOntra, Još malo pa deda, Kubovac, ladro, Leonov, lord sir giga, Lucije Kvint, Mcdado, mercedesamg, Milos ZA, raptorsi, ruma, Srle993, Trpe Grozni, vathra, voja64, Volkhov-M, Zandar