Osvajanje svemira

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mislim da si u pravu za zelenu boju , nekidan je i pukovnik spomenuo bor , iako mi u ušima zvoni i neki laserski top koji to pali, moram ponovno nažuljati dupe i proučiti sve što je dostupno o Raptoru

• 2Ovo se svidja korisnicima: stalker, darcaud
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ovaj ugao sam tražio u ranijem postu pa da podelim ako nekog zanima

• 4Ovo se svidja korisnicima: nemkea71, sremac983, AF-1, darkangel
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ангара...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Georgius ::Zar ne koriste trietil-bor kao "potpalu" za motore otuda i zeleni plamen ? Mislim na Space-X ne na Angaru
Ukoliko je tako, onda im je najverovatnije procureo taj mix za potpalu u komoru usled nekog kvara.raketaš ::Mislim da si u pravu za zelenu boju , nekidan je i pukovnik spomenuo bor , iako mi u ušima zvoni i neki laserski top koji to pali, moram ponovno nažuljati dupe i proučiti sve što je dostupno o Raptoru

Raptor ne koristi TEA-TEB (triethylaluminium-triethylborane) za paljenje. Koristi: "methox torch igniters". Mesavina CH4/O2 se pali varnicom.

Musk:
Citat:Spark plugs ignite dual blow torches that ignite preburners & main chamber

• 1Ovo se svidja korisniku: bato
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@bato

Хвала на допуни и исправци. Онда Мерлин мотори користе то као припалу јер знам да је SpaceX имао неких проблема око дозвола због токсичности микса ТЕА-ТЕБ.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Nego vratimo se malo na SN 8 .. ja u tom kršu nigdje ne vidim uteg od 100 tona, a očekivao sam ga , ta kanta se tako sporo dizala sa tri Raptora da sam bio siguran da je koristan teret u njoj .

Generalno oni imaju dva slučaja kod slijetanja prvi je kad slijeće prazan tanker , onda je to prazna kanta sa svojim težištem i svojim trimom na krilima , a drugi je slučaj kad se sa orbite vrača međuplanetarna letjelica sa 100 putnika .

Dobro malo pretjerujem sa 100 putnika , da ih je i deset pa je puno.

Zanima me gdi je nestao taj blok betona ???

Pukovniće ništa ne komentiraš zavare , odnosno hrpu limova koji su se razdvojili po šavavima.

Onomad kad smo u Pretisu radili plinske rezervoare za aute, švaba je tražio ispitivanje i razaranje rezervoara eksplozijom, nabijanjem dušika u rezervar dok ne grune. Uvjet je bio da ni na jednom zavaru stvar ne smije popustiti , i nije .

• 5Ovo se svidja korisnicima: raketaš, stegonosa, rovac, bato, Oluj2.1
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo koja riječ o zavarima, s tim odmah da kažem da jasno ne mogu davati dokumentaciju jer to nije baš za dijeljenje pa će te mi morati vjerovati na riječ.

Nažalost ništa nije jednoznačno pa se ne može ni jednoznačno reći ili zaključiti gdje zapravo konstrukcija puca, po zavaru ili po osnovnom materijalu. Zato ću kroz primjere ispitivanja koja se svaki put rade za postupak zavarivanja probati pojasniti varijacije slučajeva. Ispitivanja su raznolika, od kemije do mikro i makro snimaka sve do mehaničkih ispitivanja koja su nama interesantna. I činjenica da epruvete pucaju i po zavaru i po osnovnom materijalu.

Pa recimo prvi primjer je TIG sučeoni zavar tankog inox lima na automatu bez dodatnog materijala. Epruveta je komad izrezan iz zavarene pločevine i puca po osnovnom materijalu.
Drugi primjer je nešto deblji inox (5mm) spoj je odrađen ručno TIG-om sa naravno inox dodatnom žicom i epruveta je glodana. Tu već puca uglavnom po zavaru.
Treći primjer je opet inox lim, ali zavar rađen MAG-om koji ima veći unos topline pa je ZUT izraženiji i pucanja su po osnovnom materijalu.
Četvrti primjer je spoj crno sa crnim, i crno sa bijelim, TIG postupci sa inox žicom i ti spojevi također pucaju po osnovnom materijalu, u crno-bijelom spoju naravno na crnom komadu.

Znači u većini slučajeva laboratorijskih ispitivanja puca po osnovnom materijalu, ali kod ručnog TIG-a bijelo sa bijelim češće puca po zavaru.

Kako objasniti, teško, ali recimo ovako. Šta je zavar. Da li zavar treba biti slabiji od osnovnog materijala? Naravno da ne. Da li treba biti jači? Po teoriji konstrukcije ne treba, treba biti istih svojstava kao osnovni materijal jer preforsirani zavar u slučaju dinamičkih preopterećenja će razvaliti cijelu konstrukciju.
Zašto onda ipak glodana epruveta puca po zavaru. Dodatni materijal uvijek bude jedna klasa iznad osnovnog materijala (recimo zavar lima 304 sa žicom 316), poglodano je tako da nema nadvišenja zavara, korjen je potpuno provaren, znači kao da imamo valjani flah. Ali opet takav spoj osim za naprezanje savijanja ima svoj faktor koncentracije naprezanja zavara pa je recimo za obrađeni V zavar na vlak on 1,09 dok je za smik 1,37 i sa tim koeficijentom se umanjuje vrijednost trajne dinamičke čvrstoće.

Tako da razumijem da na ovoj kanti koja je rađena TIG-om ručno u realno gledano lošim uvjetima puca po zavarima. Sama terorija kaže da će zavar i pored kvalitetne žice i savršene forme ipak biti djelić slabiji od osnovnog materijala i da će posebno pod kombiniranim naprezanjima ( a ovaj pad je baš splet svih naprezanja ) pući po zavaru.

Plinska boca je ipak nešto drugo, to je više kao primjer br.4 i slažem se da tu na rasprskavanju ne smije ni pod točkom razno pući po šavu jer postupak zavarivanja onda očito ne valja.

Znači inox lim 1,5mm automatom zavaren, šav je kao slika, nema dodatnog materijala i puca po limu. Lim inox 5mm ručno TIG-om zavaren, zavar isto kao slika, poglodano...i pukne po zavaru Ima i u tehnici ono što kažu viša sila, pa se doda i struktura valjanog lima i zavara u priču i tako u sumi dođemo da toga da eto ipak puca po zavaru.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Evo izvlačenja dok ne oderu celu stranu u garaži.
Vetar duva, iskrivljnaog i ulupanog lima na sve strane, oštećena krilca, jedva čekam komentare kolega

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ako misliš na SN9 i ovo naginjanje unutar hangara i pomotane limove na krilima , budu oni to skrpali i evo njega za sedam dana na platformi.

Ovo lansiranje sa polupraznim tankovima i sa 3 Raptora je mala beba spram onog što još njih čeka, tako da ne vidim tu nikakav problem.

Sasvim je druga situacija sa koncepcijom prevrtanja zvezdoleta i rasporedom tih tankova , satrah se tražeći po litaraturi neke primjere ponašanja goriva u cisternama i tih hidrauličkih udara koje je Dmitrij spominjao kao problematične .

Stug ti si bio kategoričan sa konstatacijom da ta kanta slijeće sa samo dva motora , daj neki link na to da vidimo. činjenica jeste da su ta dva motora van centralne ose i da još njihovo vektoriranje pomaže kanti da se prevrne ali kad je već kanta prevrnuta nebi bilo loše da radi i treći motor .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::ja u tom kršu nigdje ne vidim uteg od 100 tona, a očekivao sam ga

Iz videa uz pretpostavku da je ciljana visina 12,5 km točna i da je to apogea leta u grubo se po sekundama može procjeniti kolika bi mogla biti masa padajućeg objekta.
Na 04:40 se čini da počinje propadati guzicom dolje i tako sve do 05:00 pri čemu se trebala spustiti na 10,6 km i nabere joj se brzine od 180m/s. Dalje propada na trbuhu junačkom slijedećih 95 sekundi i ponovo se iz pada od 80m/s postavi naguzečke očito vrlo blizu površini (recimo 300-500 metara visine).
Da bi kanta padala tako masa joj treba biti oko 150 tona.