S-25 Berkut / SA-1 Guild; S-50; S-100; V-400 Dalj

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, Drug pukovnik, raketaš, danijell
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nažalost omladina sve manje poštuje starije. Za neke stvari mi je potreban moj Pantagruel od koga dobijem sve češće: "Da se j.... ti i te te tvoje matore drtine". No i pored svega uz moje duboko izvinjenje svima postavljam treženo:

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovo je odlično, sto puta bolje od mojeg pokušaja. Hvala Pantagruelu i ćaći mu.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Opitna dvostepena ŠB-32, sa prvi put upotrebljenim busterom i mogućnošću lansiranja sa rampe, nije uvedena u operativnu upotrebu. Iz knjige o KB-Fakel.

• 1Ovo se svidja korisniku: Kubovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zanimljiva raketica , u odnosu na monstrume koji su tada rađeni , i zanimljiva je lakoća kojom su tadašnje sovjetske vlasti prebacivale kompletne biroe i prototipne radionice sa laboratorijama i par tisiča radnika iz jednog sektora u drugi.

Naravno netko je na vrhu morao sve to koordinirati i voditi stvar u pravom smjeru, a to je bio ubrzani razvoj sustava S-75 . Stvaranjem neprobojnog prstena oko Moskve i fingiranjem da takav prsten postoji i oko Lenjingrada sovjeti su dobili vremena da se pozabave pravim problemima odbrane vitalnih objekata , kasnija događanja su potvrdila da je taj put za to vrijeme bio ispravan.

Kroz ove naše diskusije polako bistrimo vodu , puno brže od sovjeta koji su zaista našli u mutnoj vodi , da ne kažem u glibu , i vadili se iz njega na sve moguće načine .

Nisu u to vrijeme cvjetale ruže ni na zapadu , i oni su krenuli od Waserfala i zaglibili sa njime i dosta brzo prešli na dvostepene rakete sa kosim startom.

Ovih dana malo ponavljam gradivo i pravim neke paralele sa projektom NIKE u americi uspoređujem tehnološki nivo , rješenja autopilota motora i slično, o radarima nemam pojma pa ne mogu uspoređivati , ali nešto autopilotu i mrdalicama i motorima možemo naći ovdje http://ed-thelen.org/MMS-151-Ch02.pdf

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Samo da se ispravim....htedoh upitati Gargantua da pronađe nešto više o raketi sistema Bomarc....sada sam malo bolje pogledao njegove priloge i naravno da ima i o raketi...i više nego dovoljno..

Izvin`te za off....

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 18 Jul 2018 10:05

Jedan zgodan pogled na jednu od ŠB verzija (naravno da je i tu bilo varijanti i pod varijanti).



A od mene raketa 225, konačno sam uspio dešifrirati brojeve, odnose, pojmove i biti dovoljno blizu da je mogu otprilike vizualizirati i dimenzionirati.



Dopuna: 18 Jul 2018 11:54

Za raketu 225 dijagrami promjene zapasa stabilnosti, za prvi stupanj u funkciji vremena i za drugi stupanj u funkciji brzine.





Prvi stupanj, zapas ide od 241 do 1300mm, a u drugom od 149 do 310mm.
Položaj xT za prvi stupanj nemamo (mogao bi se iz masa približno odrediti), za drugi stupanj imamo dijagram i podatke, od -0,37 CAX do -0,27 CAX, znači od CAX linije 591mm odnosno 431mm prema nosu rakete.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

treba ovu knjigu potražiti na netu http://aeroconsystems.com/cart/literature-software.....ir-force/. tu su dati neki osnovi . knjiga je prevedena i tiskana u Beogradu i trebala bi biti dostupna i u civinim bibliotekama

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::treba ovu knjigu potražiti na netu http://aeroconsystems.com/cart/literature-software.....ir-force/. tu su dati neki osnovi . knjiga je prevedena i tiskana u Beogradu i trebala bi biti dostupna i u civinim bibliotekama

Da...da...hvala na trudu, potražiću je kod nas u specijalizovanim knjižarama....

• 2Ovo se svidja korisnicima: Kubovac, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

To je izdanje iz 1966 godine , možda antikvarijati , fakulteti ili biblioteke po vojnim poštama odnosno domovima armije , kad je general Myers pisao tu knjigu bile su aktuelne te krilate rakete, i ramjeti , čak smo i mi u jugi bili zadojeni time, u srednjoj školi sam radio neke termodinamićke proračune ramjeta i za divno čudo sad vidim da su bili ispravni, i da bi radili , samo ne znam kako bih riješio vatrotporne čelike odnosno hlađenje komore izgaranja.

Taj nesretni BOMARC je jedan tipični primjer kako su ruje zakuhali kašu u americi , ili bolje rečeno kako su dolijevali ulje na vatru. U to doba je u americi bila prava anarhija u podjeli odgovornosti za zračni prostor i za plijen koji iz toga slijedi, nadmetale su se tipično zrakoplovne firme za posao vrijedan desetke milijardi dolara , otuda i raketni motori na tečno gorivo u busteru, vertikalni start i sve te kerefeke koje smo već vidjeli kod rusa sa S-25, otuda i ramjeti . Dotle je Thiokol nudio svoja kruta goriva rađena na bazi amonijevog perklorata i polisulfida , ali nitko za to nije mario .

U tom nadmetanju i podmetanju klipova jedni drugima ameri su gubili vrijeme , a ruje dobijali dragocjene informacije .. to je išlo dotle da je u recepturi za raketno gorivo Neve druge generacije lijepo napisana receptura za gorivo i kao vezivo u kompozitu se navodi tiokol samo napisano ćirilicom. Kasnije su to tiokol zmijenili sa nekom šifrom svog domaćeg proizvođača ( neka firma iz Ukrajine da sad ne kopam po arhivi, budem našao dok naletim na to )

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, raketaš, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Raketas, glavna caka kod Amera je bila sto je mornarica imala panican strah od cvrstog goriva jer su oksidans i gorivo vec pomesani, imali su neka losa iskustva iz 2.s.r.
Zbog toga su dugo insistirali na tecnim gorivima jer sve moze da bude u svojim posebnim tankovima, iako su tecna goriva donosila gomilu novih problema. Ima kod Klarka u "Paljenju" deo koji najvise objasnjava to ludilo - kada generali razmatraju da li ce upad pacova u tank sa vodonik-peroksidom izazvati problem ili nece.
Na kraju su shvatili da od tecnih goriva nema vajde, ali do tada je mnogo vode proteklo.