S-25 Berkut / SA-1 Guild; S-50; S-100; V-400 Dalj

50

S-25 Berkut / SA-1 Guild; S-50; S-100; V-400 Dalj

offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25468

Malji je of al ne zamerite..
Gargantua ::Nezaobilazna alatljika u svakodnevnom radu u davna vremena. Slika je doduše je iz muzeja PRO divizije (sada 9-ta) u Sofrinu, okolina Moskve, ali je primenljva i na Berkuta.


Super RAČUNALJKA i u svakom slučaju bolja od ovog Logaritmara/šibera..

Ja imam negde jedan manji džepni u ovakvoj futroli kupljen svojevremeno od Rusa za Črvenu..

Uz jedan BC-5 i još svašta nešto što im je bilo nepoderivo a vazda zatreba..



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 24 Sep 2013
  • Poruke: 4496

Kada smo kod Feliksa, još par podataka. Ime je dobio po Feliksu Dzeržinskom, da to je onaj iz Čeke. A Koršćenje aritmometra Feliks u nastavi je u SSSR bilo zastupljeno od osnovne škole



offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19102

FED je radila i fotoaparate. Smile

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25611
  • Gde živiš: I ja se pitam...

bojank ::FED je radila i fotoaparate. Smile

Нешто више о ФЕДУ може се прочитати у чувеној књизи ''Педагошка поема'', А. Макаренка. Wink
Крај ОТ.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Ma naravno da sam pogrešio i to u čitanju, sjedi jedan. Malo sam prelistao Krasnova i vidio da to oko težišta u onom svom elementarnom obliku ne može biti komplicirano. I naravno da nije. Cijelo vrijeme koordinate težišta -0,084 i -0,468 povezujem sa prvim stupnjem rakete, a fino piše da je to položaj težišta na početku i na kraju rada marš motora, znači točke III i IV sa crteža.
I svo normaljno, sve se kako i piše odmjerava od srednje aerodinamičke linije krila, od nosa linije CAX.



Ovo je definitivno dijagram položaja fokusa drugog stupnja raketa znači kada se buster odvoji, dijagram težišta uzgona, i u tom najkritičnijem trenutku zapas stabilnosti i nije neki.



Brzina rakete je tada 600m/s znači Xf je 0,06 CAX odnosno 57mm što uz Xt od 80mm čini zapas od 137mm ili 14,4% CAX. Kako se troši gorivo marš motora i pomiče maseno težište zapas stabilnosti raste.

Sve ovo je za raketu bez destabilizatora na spojnom konusu. Kod ove druge je slično, Xt -0,14 CAX u startu drugog stupnja, ali i Xf je -0,025 CAX pa je zapas još manji, 109mm ili 11,5% CAX.



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

Počeli smo ovu priču sa Berkutom , a završili na Nevi , nadam se da će nam ova priča o Nevi pomoći da shvatimo što se sve doađalo sa Daljem.

Pukovniće malo si me zbunio sa tim silnim težištima , ajmo ponoviti lekciju, i nacrtati kompletnu raketu sa otvorenim krilima na busteru i situaciju sa zapasom stabiliteta na početku rada bustera i trenutak na kraju rada bustera .

Istio tako početak rada marš motora i kraj rada marš motora.

Neva je specifična marš motor je skroz odotraga , dosta težak i pun goriva , a Dalj ima rezervoare goriva razvučene duž rakete ,a to bitno popravlja težište.

Niz raketa ima marš motor smješten oko težišta rakete i za to koristi dugačke strujne cijevi ili ima mlaznice sa strane , taj problem sa težištem rakete kod motora skroz odotraga je jako velik i Neva je jedan od rijetkih dobro riješenih slučajeva i zaslužuje našu pažnju.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Da malo jesmo zastranili, ali Neva je nekako sa najviše dokumentacije pa je lakše pratiti, a naravno bitno je i biti točan i precizan jer možda ovo netko i čita tko kuži stvari bolje od nas pa da nam se ne smije.
Jučer sam bio lijen pa nisam docrtao i buster već sam na drugi stupanj nalijepio sva težišta, i prvog i drugog stupnja pa je ispalo kako je ispalo, izvinjavam se za zbunjivanje.

Ovo je konačno (i točno) stanje, svi podaci iz podloga znači ništa preko nekih mojih matematika već baš kako i je. Sada bi trebalo biti pregledno.



Sve u svemu, prema tekstu je iz knjiga gdje opisuju dobro ili dovoljno dobro koncipiranu formu rakete. Naravno sve ove koordinate fokusa su za nula stupnjeva napadnog kuta da ne bude zabune da je to tako cijelo vrijeme leta rakete i da se derivira samo sa vremenom odnosno potrošnjom goriva. Sve utječe, napadni kut, Cy, brzina...prema tome se momenti mjenjaju, a momenti su u direktnoj vezi sa statičkom stabilnošću odnosno tim rastojanjem između težišta mase i fokusa, ili uzgona ili tlaka kako sve nazivaju. Zapas je poluga momenta karikirano rečeno.

Koordinate uzgona prvog stupnja (raketa sa busterom) znatno variraju tih nekoliko sekundi kako se vidi iz dijagrama.



I da, ove koordinate znatno odstupaju od onih dobijenih čistim pozicioniranjem centra težišta na profil lika rakete, i za prvi i za drugi stupanj.

Jesmo zastranili, ali Neva nam je dala puno odgovora i sad kad imam nešta možda uspijem dokučiti raketu 225 (S-50) koja je čini se ipak bila prva, i prije Dalj-a i svakako prije Dvine. Forma nakalemljena umanjena raketa Berkut na buster veličine između Daljovog i Dvininog.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

Pukovniće kod ova prva dva slučaja ( kompletna raketa sa otvorenim krilima ) nema razloga da se mijenja centar uzgona kompletne rakete , jedino ako se jedan podatak odnosi na sklopljena krila ,a drugi na raširena krila , na nekim sam filmovima vidio da se krila ipak ne šire na rampi nego nakon desetak metara od rampe.

To otvaranje krila u letu smatram jednim od najkritičnijih momenata kod te rakete ( slično kao i kod Alasa ) ali želja za malim dimenzijama dok je sve spakirano košta , naravno i u novcima i u pouzdanosti.

Kad sam spominjao dugačke strujne cijevi koje smještaju marševski motor visoko u centar rakete mislio sam na ovo sa jedne od serije nike raketa

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Biće da je dijagram kreiran na osnovu detaljnog proračuna i testova u tunelu gdje se svašta nešta uzima u obzir jer dijagram daje podatke (linearnost) tek od 0,5 M, a tada su stabilizatori već otvoreni. A i bilo bi obrnuto, otvoreni stabilizatori, veća površina pri repu rakete, centar uzgona bliže kraju.





Inače stabilizatori su fiksirani za korpus bustera sajlom koja se mehaničkim putem kida na lanseru i to nakon vrlo kratkog pređenog puta (900mm) i dalje se otvaraju uslijed inercije.



Prvo značajno osciliranje koordinate fokusa je pri brzini 0,8 M što je negdje u sekundi 1,3-1,4 od srednjeg vremena rada bustera koje je oko 3 sekunde. To će biti slično kao sa koeficijentom Cx koji pri brzini prelaska u nadzvučno područje poraste da bi se kasnije smanjivao, tako Cy pada i kasnije raste, a vjerujem da je centar fokusa direktno u vezi sa Cy.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Dalj V-400



Berkut V-300 218M



Volhov V-755



Krug 3M8M



Neva V-601P



Gargantua, kakav si da probaš izvući ove crteže u kompletnoj i velikoj formi sa ove ekstra dobre stranice (www.frms.ru , Federacija raketomodelarskog sporta Rusije). Neće se ljutiti, stavit ćemo link. Moj screenshot kompleta nije dobar, a ne daju Save.

Sad sam u dilemi, da li uzeti Dalj sa poznatom geometrijom, masom ukupnom, masom goriva i masom b/g, i iz ovoga novog, poznatog startnog težišta ili raketu 225 gdje je osim masa sve nekako upitno jer još nisam uspio protumačiti brojeve koji opisuju konstrukciju. Mislim da će Dalj biti bolje, da na samom njemu probamo otkriti gdje je zapelo, a kasnije uspjelo kod Dvine.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1369 korisnika na forumu :: 24 registrovanih, 3 sakrivenih i 1342 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: aramis s, Areal84, bestguarder, cifra, Djokislav, FileFinder, Georgius, hyla, jackreacher011011, Koca Popovic, krkalon, ladro, laki_bb, maCvele, Mi lao shu, Milometer, Oscar, Parker, stegonosa, vathra, Volkhov-M, vukdra, W123, zzapNDjuric99