Protivtenkovski top T-12 (2A19) - početak koncepta glatkocijevne artiljerije

18

Protivtenkovski top T-12 (2A19) - početak koncepta glatkocijevne artiljerije

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Biće da ih jeb... onih D na kvadrat * PI kroz 4, sa strane 45. Zatvarač od D-48 sa soljenkom na vrhu cijevi to očito nije mogao progutati.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Čačkali su sovjeti i sa glatkostijenom osamdesetpeticom.
Mali fini topčić 2A55...




Kasnije na bazi ovog topa su sve to zbubali na BTR i postade samohodka 2S14.



https://ru.wikipedia.org/wiki/2%D0%A114

Poznato ime se spominje kao glavni konstruktor, Valeriji Emanuilovič Serebrjanjin. To je onaj isti inžinjer iz novinskog članka koji sam kačio, koji je došao u Jurgu i radio na T-12.
U tom kalibru 85mm su sklepali i podkalibarnu i kumulativnu i parčadno-fugasnu. Nema baš slika, nije ni čudo jer projekt nije zaživio.
Jedna rijetka slika te kumulativne...



Ista u ovom nizu (druga sa desno)



Ovo skroz desno mi je nepoznato, mislio sam da je možda ta parčadna od 85mm, ali onda bi bila jedna jedina parčadna među kumulativkama. I treća sa lijevo mi je nepoznata, skroz nešto čudno.

1 ) 125mm BK12
2 ) 115mm BK15
3 ) ?
4 ) 100mm BK16
5 ) 122mm BK13
6 ) 115mm BK4
7 ) 122mm BK6
8 ) 100mm BK3
9 ) 85mm BK ?
10 ) ?

Ne garantiram za točnost, ako ima grešaka ispravite me.



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

Ova treća bi mogla biti neka školska , a opet bojeva, naime sve radi i puca na cilju samo ne leti daleko tako da se može pucati i na malom poligonu.

Ima u kalibru 120 mm podkalibarna bez krilaca sa konusom i rupama pa to stabilizira projektil , ali i koći .

Ona zadnja bi mogla biti u kalibru 76 mm imao sam je u kolekciji , ali se sad više ne sjećam za koji top da li je to za ZIS a ili za nešto kasnije iskemijano.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Tako je, nisam ni pretpostavljao da ih i u ovom kalibru ima. BK-354 je oznaka.


offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19102

Napisano: 23 Mar 2017 15:52

76mm je radjena pre svega za top D-56 na PT-76, kao usputnu posledicu mogli su je koristiti topovi 76mm ZiS-3. Probojnost je bila oko 240mm (BK-354M) odnostno 180mm (BK-354), sto je za BK-354M barem u teoriji dalo sansu PT-76/ZiS-3 da se bori protiv T-54/55/M48. Uvedena je u naoruzanje (kod Sovjeta) 1955 (BK-354) i 1961 (BK-354M).
Radjena je licencno u SFRJ, u izvedbi za 76mm D-56/ZiS-3/M48B1 kao i za 76mm M1A1 top na SO-76 M-18 (Hellcat). Projektil se prakticno nije razlikovao samo je bio upasovan u drugaciju cauru.

Dopuna: 23 Mar 2017 16:40

Spisak sovjetskih kumulativnih projektila posle 2.s.r. po topovima:

57mm ZiS-2/Ch-51:
- BK-271/BK-271M - celik/bakar - 1960, nije uvedena - 130/180mm

76mm ZiS-3/D-56:
- BP-353M - 1945 - celik - 100mm
- BK-354 - 1955 - celik - 180mm
- BK-354M - 1961 - bakar - 240mm

85mm ZiS-S-53/D-5/D-44:
BK-367/BK-367M - 1953 - celik/bakar - 130/180mm
BK-2/BK-2M - 1961 - celik/bakar - 220/300mm

85mm D-48:
BK-7/BK-7M - 1961 - celik/bakar - 220/300mm

100mm BS-3/D-10:
BK-5/BK-5M - 1961 - celik/bakar - 280?/380mm (po JNA prirucniku 275 i 375mm)
BK-17/BK-17M - 1975/1978 - celik/bakar - 390/440mm

100mm D-54/U-8TS:
BK-1 - 1959 - celik - 280mm

100mm 2A19/2A29:
BK-3/BK-3M - 1961 - celik/bakar - 350mm/420mm
BK-16/BK-16M - 1975/1978 celik/bakar - c400/480 mm

115mm 2A20:
BK-4/BK-4M - 1961 - celil/bakar - 360/450мм
BK-15/BK-15M - 1975-1978 - celik/bakar - 420/500мм

115mm D-68:
BK-8/BK-8M - 1966 - celik/bakar - 360/450mm (prakticno ista konstrukcija kao BK-4/BK-4M)

120mm 2A51/2B16:
BK-19 - 1989 - bakar - 600mm - ojacan vrh projektila kao protivmera protiv ERO-a

122mm M-30 obr. 1938:
BK-463/BK-463M - celik/bakar - 1945 - 120/160mm
BK-463U/BK- 463UM - 1955 - celik/bakar - 180/240mm

122mm D-30/2A18/2A31:
BP-1 - 1963 - celik - 180mm
BK-6/BK-6M - 1968 - celik/bakar - 400/460mm
BK-13/BK-13M - 1981 - celik/bakar - 440/500mm

122mm D-25/A-19:
BK-10/BK-10M - 1963 - celik/bakar - 400/460mm

122mm D-74/M-62/M-66:
BK-9/BK-9M - 1961 - celik/bakar - 400/460mm

125mm 2A26, 2A46, 2A46M, 2A45, 2A75
BK-12/BK-12M - 1962 - celik/bakar - 420/460mm
BK-14/BK-14M - 1968 - celik/bakar - 450/490mm
BK-18/BK-18M - 1975/1978 - celik/bakar - 500/550mm
BK-21 - 1980 - bakar - 550mm - 10 % bolja efikasnost protiv kompozita od BK-18M
BK-21B - 1982 - OU - 520mm - 25% povecana efikasnost protiv kompozita u odnosu na BK-21
BK-25 - 1985 - nepoznat materijal levka - 600mm
BK-29 - 1988 - nepoznat materijal levka - 650mm - tandem
BK-29M - 1998 - nepoznat materijal levka - 750mm - tandem
BK-31 - 1999? - nepoznat materijal levka - 800mm - 3 BG:


130mm M-46/M-65
BK-?? - 1958 - celik - ???mm - nije usvojen


152mm D-1:
BP-540 - 1945 - celik - 200mm

152mm D-20/2A33:
BP-540 - 1945 - celik - 200mm - od starih haubica

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

Da održimo neku ravnotežu između čahure i projektila vratimo se na tablicu koju je napravio pukovnik


Ja bih tu dodao još nekoliko komada .. čahuru za njemački protuavionski top KS-30 u kalibru 127 mm i ruski zenitni top u kalibru 130 mm .i britanski top 105 mm Sve je to u biti ista čahura , odnosno ista je u prvih 80 -90 % tehnoloških operacija .

Pokušavam naći nešto pametno o tim fazama izrade i tehnologijama , ali je sve to dosta tanko , osim ovog filmića

https://www.youtube.com/watch?v=Z0L9BO02cZs

u 33 sekundi vidimo rondele od lima , to je prethodno izrezano na nekoj velikoj i jakoj štanci ili je po novom izrezano laserom , lim s e mora oćistiti od šmrklji i hrđe .

na 40 imamo pranje u nekoj kupki , obično tu ide i fosfatiranje kako bi se površina lima malo učinila poroznom i kako bi se u nju upilo malo ulja radio lakšeg izvlačenja.

na 52 vidimo grotlo " mlaznicu " kroz koju treba protjerati rondelu. Ta krivulja, se zove traktrisa , i računa prema dimenzijama lonca i debljini lima , u toj fazi se od okrugle rondele pravi de fakto lonac koji ima na dnu i na bokovima istu debljinu mesa.

na 1,20 vidim pogled odozdol i gotov lonac.

nakon pranja . žarenja i kontrole te ponovnog fosfatiranja imamo prvo izvlačenje čahure iz lonca

na 1,37 vidimo proces izvlačenja , na snimku je preskočeno prvo izvlačenja . Kod izvlačenja lonaca ili konkretno boce za zrak, na filmu, nema stanjivanja stjenka , dok se kod izvlačenja čahure početna debljina lima sa nekih 20 mm stanji na 2 mm ili čak manje.

Nakon niza ponavljanja tog ciklusa pranje ,. žarenje i fosfatiranje te izvlačenje imamo prvu operaciju utiskivanja dna , neku pravi sliku nemam ali može poslužiti i prikaz kovanja dna boce za kisik , slično samo puno robusnije je i kod raskivanja dna čahure, vidimo to na 1. 50 i gotovo dno na 2,04.

Nakon raskivanja dna i širenja materijala za rand ide strojna obrada samog randa i čela čahure te narezivanje navoja za kapislu , u toj fazi je čahura još otvorena kao čaša .

Tek se nakon toga krati na mjeru i sužava na kalibar projketila

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Dok smo u šnjuri čaura i tehnološkog procesa izrade, par stranica između ostalog i dimenzionalne faze izrade mesingane 120mm za PAT M1.












offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5235

Bravo pukovniče , samo da malo korigiram u pitanju je opis izrede klasične mesingane čahure , zatim klasične čelične čahure , pa onda dvije varijante čelićne rađene zavarivanjem i na kraju jedna sa milion rupica od bestrzajca.

U svakom slučaju vrlo detaljan i korektan opis sa svim bitnim dimenzijama i potrebnom tonažom preša, malo su na brzinu prešli sa dubokog izvlačenja na raskivanje dna i sužavanje usta čahure , ali se lijepo vidi da se za raskivanje dna mora ići sa barem dvije operacije , sa dva različita alata i silom od 2700 tona .

Kod čelične čahure sa naše teme ima još jedno ili dva izvlačenja sa tanjenjem stjenke , kod raskivanja dna ima još jedan udarac preše , a kod sužavanja usta čahure nastaju problemi sa izrazito dugačkim cilindričnim dijelom .

Mi tu čahuru nismo nikad napravili u seriji , ali smo razvijali tehnologije zlu netrebalo , u jednoj od tehnoloških varijanti je bilo da se svi potrebni alati ubace u čahuru dok je široka , a onda se usta suze klasičnom tehnikom guranja čahure u alat sa konusom koji formira usta , a onda se onaj dugački cilindrični dio dobije naknadnim izvlačenjem alata iz čahure , i još jednim klaibriranjem usta .

Nakon svega dolazi tokarenje randa i narezivanje navoja za kapislu , što je isto tako grdan problem jer se čahura mora staviti u vreteno stroja i vrtiti sve zajedno sa cca 2500 okretaja , Strojevi koje smno koristili za tu operaciju su već osamdesetih godina prošlog stoljeća imali keramičke lagere i podmazivanje uljnom maglom .

Nakon svih tih peripetija i ,među žarenja , pranja i konačnog cinćanja , čahure završe u jednom ovakvom skladištu


Slika dobro pokazuje ruski koncept rada sa municijom , u skladištu su prazne čahure , bez kapisli , znači gomila mrtvog željeza , a barut i kapisle se čuvaju odvojeno i lako se zanavljaju nakon što im istekne resurs, a samo neka manja količina municije se čuva kompletno laborisana i spremna za uporabu.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5373

Nek sam ja preko slika ''mjerio'' dužine i promjere randa, a knjige već napisane.




https://www.mycity.rs/must-login.png

Potvrda da je rand istog promjera, dužine za 85 i 100mm sam u milimetar, jedino sam ofulao kod 122mm - ta je 785mm dužine.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19102

Zato sto sve tri caure vuku korene od austro-ugarskih Skodinih 10cm K10/K11 mornarickih topova, ciju su italijansku varijantu ("Minizini") Sovjeti kupili 1920ih. Municija za iste je imala dance 147mm, i odatle je taj precnik dosao do 122mm A-19, 100mm D-10, 85mm D-48 i 100mm T-12.

Nije ni jedini primer, isto je kod valjda 130mm, "deli" precnik danca caure sa nekim prastarim mornarickim topom, valjda 152mm Canet.

Sta ti je nasledje Smile

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1364 korisnika na forumu :: 23 registrovanih, 4 sakrivenih i 1337 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: aramis s, Areal84, bestguarder, cifra, Djokislav, FileFinder, Georgius, hyla, jackreacher011011, krkalon, ladro, laki_bb, maCvele, Mi lao shu, Milometer, Oscar, Parker, stegonosa, vathra, Volkhov-M, vukdra, W123, zzapNDjuric99