Tendencije razvoja savremenih tenkova

158

Tendencije razvoja savremenih tenkova

offline
  • Pridružio: 10 Sep 2009
  • Poruke: 933

Ali opet postavlja se pitanje koliko bi takav sustav bio pouzdan na kratkim relacijama,npr u načinu ratovanja kojim napadaju talibani jos od vremena ratova sssr-a u afghanistanu,iskoci iz spilje i sa 20 metara iznad tebe ispali RPG po tenku,ne vjerujem da bi u tako kratkom vremenu taj sustav bio tako pouzdan,da bi sve uspio proracunat i zaustavit projektil...

Mislim da bi takav sustav bio najdjelotvorniji protiv navodenih raketa sa vece udaljenosti,kao sto su npr eryx



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • sebab 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 19 Dec 2007
  • Poruke: 4234

arena i nestiti od gore.

generalni problem kod svih aktivnih sistema zastite je visoka cena. ali, da je buducnost, jeste, mada treba razbiti neke predrasude oko jednostavnosti za upotrebu i niske cene oklopnih vozila.

da li ce klasicni oklop nestati? nece bar ne tako laki i brzo, jer je i u gradskoj borbi i u "mirovnim" operacijama jako nezgodno ako ti prema glavi rpg-a ili raketi leti projektil koji explodira na 50tak m od vozila, par metara od zemlje. sopstveni vojnici, civili, kolateralna steta bi mogla biti katastrofalna.



offline
  • kNikS 
  • Moderator u penziji
  • Pridružio: 31 Maj 2006
  • Poruke: 4640

sebab ::@kNikS

tesko da ces promasiti bilo koji s 1-2-3 sprata.

uopste ne govorim o spratovima nego o malim nagibima. u ovom slucaju cak samo o telu tenka. i u najboljem slucaju za abramsovu gornju plocu, mali nagib pod kojim stoji tenk (ili elevacija protivnika) i pravac po kom se gadja iz prednjih +-30 stepeni pokazuju da ona nije mnogo manji rizik nego donja ploca t-xx.

sebab ::
sa ostalih slika deluje da je na t64a i t80 deo oko topa jako slican. na t72 je evidentno tanji.

da kazemo da t-64 i t-80 imaju slicnu debljinu kupole neposredno uz blendu topa. moguce je da su t-72 sve do t-72bu/t-90 tu tanji. nisam stekao utisak da je to tako tanko, ali dobro, mozda gresim. harkonen je prvo crtao varene t-90 tako a posle rekao da oslabljena zona nije takva. medjutim, to opet nema puno veze sa t-xx sa varenim kupolama o kojima govorim.



sebab ::
pogledaj:

http://www.fprado.com/armorsite/Abrams_Pics/M1A2-Layout.png

leziste topa je iza abramsove blende. ako je tocak 635 mm, od spica blende do lezista topa je 530 mm. cifra je najmanja 320 mm. na to treba dodati leziste topa od oko, ja dobijam 185 mm. znaci, sve ukupno je 505-715. odmah pored toga je puna debljina cela kupole. blenda je siroka oko 500 mm - nisam merio, ali s obzirom na vojnika, otprilike je toliko, a i cifra u incima se slaze - 20 inca... i jos nesto sa te slike se lepo vidi da je vozac dobrim deom zaklonjen blendom topa.

apsolutna debljina ne znaci mnogo. tu po meni gresi Harkonnen, tendenciozno ili ne. leziste topa je unutar blende na t-xx tenkovima. tek na t90a/s je ovaj problem nesto bolje resen.

rekao bih da ova skica ne govori bas o pravom stanju stvari. pogledaj ove dve fotke - prva prikazuje da je spic blende maska i da je iza njega prava blenda, celom visinom iste debljine. ako je verovati procenama to sve zajedno je oko 460. vrlo moguce da u to ulazi 320 koje si izmerio + leziste. uzgred, nisam ubedjen da leziste topa fizicki odvaja unutrasnjost kupole od blende.



offline
  • Pridružio: 10 Sep 2009
  • Poruke: 933

Nisam čitao cijeli topic i ne znam da li se je spominjao Švedski Stridsvagn 103 mnogo poznatiji pod imenom S-TANK čiji je razvoj započeo dalekih 50-tih godina,Šveđani su ga dizajnirali posebno za nepristupačne i lose prohodne Švedske šume za obranu u slučaju invazije SSSR-a na Švedsku ,više informacije o samom tenku je na slijedećem linku


Svedski tenk STRV 103


Jedan od najzanimljivijih projekata tenkova, koji je dosao do serijske proizvodnje i visegodisnje operativne upotrebe. Poduza je lista osobenosti koje je ovaj tenk imao u odnosu na ostale iz tog perioda:
Top ugradjen malte ne celom duzinom vozila, 2 motora, 2 ili 3 clana posade, cudan i sistem elevacije i depresije topa, taktiku upotrebe...

Svedska armja je zahtevala specifican tenk, koji ce imati ekstremno malu siluetu, dobru oklopnu zastitu i koji ce u svemu biti prilagodjen specificnim potrebama te zemlje. Razvoj ovog vozila zapocet je u Svedskoj sredinom pedesetih, a dva prototipa su dovrsena 1961.god Projekat je relativno brzo napredovao tako da je 1967.god. zapoceta serijska proizvodnja, koja je okoncana 1971.god, nakon 290 prizvedenih vozila. Pun naziv vozila je bio Stridsvagn 103, odnosno STRV 103. Cesto je koriscena i inicijalna oznaka projekta S-tank.

Osnovno orudje tenka je bio 105mm top Bofors L62, ugradjen prakticno celom duzinom vozila, pri cemu se stice utisak da je oko topa projektovano vozilo. Veoma hrabro resenje je i ugradjeni autopunjac, koji je obezbedio smanjenja jednog clana posade. Visak prostora, koji je dobijen na ovaj nacin iskoriscen je za treceg clana posade, ali i to je isto bio vozac, koji je imao potpuno iste komande i ciji j zadatak bio voznja vozila unatrag. Boforsov top je mogao koristiti i standardnu municiju britanskog topa 105mm L7, koja je ranije isporucena uz Centurion tenkove.

Vozilo je pored "zadnjeg" vozaca imalo i komandira i vozaca/nisandziju u prednjem delu. I jedani i drugi su imali udvojene komande i sprave za voznju i gadjanje, te je ovo,verovatno, jedini tenk u istoriji kojim je mogao upravljati bilo koji clan posade, sa svog mesta. Top nije imao mogucnost klasinog pokretanja, vec je po vertikali pomeran tako da je prednji ili zadnji kraj vozila hidraulikom uzdizan ili spustan! Po horizontali pomeranje topa resavano je pokretanjem celog vozila, sto je obavljao, dizel motor. Kranje komplikovano i skupo resenje, gde je i najmanji kvar od ovog tenka cinio nepokretnu metu.

Pogon je takodje bio krajnje specifican i sastojao se od dizel motora i gasne turbine, te je ovo ujedno i prvi tenk sa ovim tipom pogona, a koji je kasnije koriscen kod ruskih T-80 i americkih M1 tenkova. Dizel motor je u prvim serijama bio Rols Rojs K60 snage 240ks, koji je, kao sto receno koriscen u fazi pokretanja cevi topa i za voznju manjim brzinama, a za vece brzine pokretana je gasna turbina Boing 502 snage 300ks.

STRV 103 je imao za to vreme imao odlicnu oklopnu zastitu, jer se mora imati na umu da je vozilo imalo prosecnu masu (40t) tadasnjih sovjetskih, i nekih zapadnih tenkova, ali uz znatno manju oklopljenu zapreminu, i fenomenalan nagib prednje oklopne ploce, a uz sve ovo stoji cinjenica da je koriscen najbolji svedski celik. Dodatna zastita bocnih strana je obezbedjivana masivnim celicnim "suknjicama", koje su montirane samo u slucaju neposredne ratne opasnosti. Takodje ovo vozilo je imalo pune amfibijske sposobnosti, ali tek naon 20-minutne pripreme, pri cemu je podsecalo na cuvene normandijske D-tenkove.

Kako je vozilo imalo relativno malu specificnu snagu, razvijena je verzija STRV 103B, kod koje je Boingova zamenjena turbinom kompanije Catpillar snage 490ks. Godine 1986. pokrenut je program modernizacije, pri cemu je zamenjen sistem za upravljanje vatrom i ugradjen novi laserski merac daljine. Svako vozilo je dobilo ralicu za samoukopavanje, za razliku od ranije prakse kada je to imalo samo jedno vozilo u vodu. Ovom prilikom je promenjen i dizel motor, na sve pimerke je ugradjen moderniji Detroit dizel 6V53T iste snage. Ovako modifikovana vozila su imala oznaku STRV 103C. Takodje radjeno je i na verziji D,kod koje su ugradjene termalne kamere i niz poboljsanja, ali se od projekta odustalo. U svedskoj armiji ovi tenkovi su korisceni sve do 1997 god (u zadnjem periodu korisceni su za obuku vozaca), kada su zamenjeni modernijim Leopardima 2.

Ovaj tenk nije imao vatreno krstenje. Glavni protivnici su mu po procenama Svedjana, trebali biti sovjetski tenkovi, i ceo koncept je prilagodjen ovoj opasnosti. Insistiranje na najnizoj visini, ja dalo male prednosti u odnosu na racimo tenk T-72, jer je visina manja za 9cm, ali je ovo iznedrilo i niz drugih ogranicenja. Kao veoma specificno vozilo STRV 103 je nekako na pola puta izmedju WWII nemackih panzer jagera i savremenih tenkova. Slozena koncepcija je iznudila i taktiku upotrebe. Bilo je planirano da se mahom koristi za padina brda, sto jeste odgovaralo tamosnjem reljefu, ali je i davalo kranju staticnost odbrani i odredjenu uslovljenost i predvidljivost. STRV 103 nije mogao dejstvovati iz pokreta, a za prci hitac mu je trebao vise vremena od proseka. Ovaj tenk bi bio katastrofalan u napadu, kontranapadu ili pri gonjenju neprijatelja, sto je jedan od glavih zadataka OMJ, pa iako su one opredeljena za defanzivu. Takodje, bilo koja upotreba u urbanim uslovima bila bi kranje upitna. Verovatno je u relnoj praksi, niz problema pravila upotreba dva motora i slozena (jako skupa) hidraulika, od koje je direktno bila vezana upotreba celog vozila.
U svakom slucaju jednoa krajnje lokalizovano i specificno resenje.

Tezina 103 B: 39.7 tona
103 C: 42.5 tona
Duzina 9.00 m (sa topom)
Sirina 103 B: 3.60 m
103 C: 3.80 m
Visina 2.14 m
Osnovno orudje 105 mm L/62 oluceni top
Sekundarno dva fiksna mitraljeza 7,62mm i jedan PA 7,62mm
Motor 103 A:

Rolls-Royce K 60 diesel
- 240 hp (179 kW)
i
Boeing GT502 gas turbina
- 300 hp (223 kW)

103 B:
Rolls-Royce K 60 diesel
- 240 hp (179 kW)
i
Caterpillar 553 gas turbina
- 490 hp (365 kW)

103 C:
Detroit diesel 6V53T
- 290 hp (216 kW)
i
Caterpillar 553 gas turbina
- 490 hp (365 kW)
Snaga / tezina 18.3 ks/tona (B i C)
Radijus kretanja 390 km
Max brzina 50 km/h







Maketa kakvu uskoro planiram raditi




http://www.youtube.com/watch?v=Vsz1rSQTAfA


Što mislite o ovom "tenku" ,stavio sam ime tenk pod navodnike zbog toga što ovo vozilo nikada nisam smatrao tenkom u pravom smislu,više mi djeluje kao nešto između bvp-a i tenka ,a upravo zbog toga ga smatram revolucionarnim i iznenađuje me da se danas ne radi više na razvoju ovakvih vozila.
Prije koji mjesec u jednoj emisiji o tenkovima pričalo se o S-tenku kao jednom od TOP 5 najboljih tenkova svih vremena sa čime se ja ne mogu sloziti iz više razloga,prije svega zbog toga što ga kao sto sam gore reko ne smatram tenkom u pravom smislu,nema kupolu,zamjeram i to sto je mogao imati i vecu brzinu,postizao je maksimalno 50 km/h,ako uzmemo u obzir da danasnji teski tenkovi od 60 tona postizu brzinu vise od 70 km/h mislim da je ne moguce usporedivati ovo vozilo sa pravim tenkovima u pravom smislu te rijeci.
Što vi mislite o svemu tome ?

Što mislite o razvoju takvog ,ali daleko modernijeg vozila danas ?

Ja mislim da bi takva stvar na prostorima kakav je balkan bila veoma opasna igračka.Jedno se mora priznati,s obzirom na godine u kojima je koncept ovog vozila razraden,njegov izgled i dizajn su svemirski i u ono vrijeme bili su ispred svog vremena,a o zvuku motora koji mi djeluje luđaki da ne pričam,preko you tubea zvuči gadno,mogu si zamisliti kako je tek bilo u stvarnosti.[/center]

offline
  • Kibo  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Okt 2007
  • Poruke: 7498
  • Gde živiš: gde i mnogi Srbi pre mene

Ja kao laik vidim prvi problem sa ovim tenkom a to je nemogucnost elevacije topa. Ne vidim mogucnost kako bi se to moglo resiti bez kupole.

offline
  • Artiljerac
  • Pridružio: 07 Nov 2009
  • Poruke: 3128

Sviđa mi se S tenk, ali on je čist defanzivni tenk!

offline
  • Pridružio: 06 Feb 2010
  • Poruke: 2389

Kibo ::Ja kao laik vidim prvi problem sa ovim tenkom a to je nemogucnost elevacije topa. Ne vidim mogucnost kako bi se to moglo resiti bez kupole.
хидрауликом Bebee Dol

offline
  • Puch  Male
  • Zaslužni građanin
  • Pridružio: 29 Sep 2008
  • Poruke: 610
  • Gde živiš: Slovenija

Veoma zanimljiv tenk.

Švedjani su se dugo oslanjali na njega.

Otrežnjenje (i hladan tuš) je došlo kada su konačno izveli testiranja zaštite sa pravim sovjetskim T-72.

Tu se pokazalo da je probojna granata sovjetskog topa 125 mm prošla skroz preko strv 103 i izašla na stražnjoj strani.

Tome je usljedio medjunarodni raspis za novi tenk i odabir Leoparda.


Unatoč tome - ovaj me tenk na neki način privlači i interesantan mi je.

offline
  • sebab 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 19 Dec 2007
  • Poruke: 4234

@kNikS

ako cemo da razmatramo tolike nagibe, razmatrajmo i dejstvo na bok...

dimenzije oslabljene zone oko topa kod tenkova t-xx zasnivam na crtezima od harkonnen-a i pisanijama na tank net-u koja se vrte godinama. sa si napisao da joj je sirina koliko - 80 cm? blenda na abramsu je mozda oko 50 cm, odnosno, ako oduzmemo sam top, ispada da je oslabljena zona na t-xx oko 2x veca nego na m1.

kako mislis da leziste topa fizicki ne odvaja blendu od unutrasnjosti kupole? na semi:

http://alternathistory.org.ua/files/Rheinmetall-120-L55-svg-01.png

se vidi da je leziste prilicno siroko, sasvim moguce da prelazi preko blende. jeste na leopardu 2, ali top je isti.

na prvoj slici m1 koju si dao, vidi se koliko je u stvari blenda uska - na desnoj strani mozda ima 15 cm, na levoj prakticno =0. odmah pored ide debeli ceoni oklop kupole.

Dopuna: 22 Feb 2010 10:48

@Jigsaw6

strv-103 je postao zastareo cim je uveden prvi efikasni stabilizator topa.

na gadjanjima posle kraja hladnog rata, t-72 je probijao kosi oklop na strv-103 bez mnogo problema. samo je trebao da ga potrefi pre nego sto bi strv-103 potrefio t-72, sto nije bas bilo jednostavno.

offline
  • kNikS 
  • Moderator u penziji
  • Pridružio: 31 Maj 2006
  • Poruke: 4640

sebab ::@kNikS
ako cemo da razmatramo tolike nagibe, razmatrajmo i dejstvo na bok...

mozemo da razmatramo, ali to nema veze sa tvojom originalnom tvrdjom i mojom primedbom - ako slabom tackom smatras prednju donju plocu kod t-xx, onda iste kriterijume primeni na prednju gornju kod abramsa. tenkovi i oni koji na njih pucaju nisu uvek na istom nivou, i pritom ne mislim na spratove i ekstremne situacije.

sebab ::
dimenzije oslabljene zone oko topa kod tenkova t-xx zasnivam na crtezima od harkonnen-a i pisanijama na tank net-u koja se vrte godinama.

odlicno, i ja koristim iste izvore.

sebab ::
sa si napisao da joj je sirina koliko - 80 cm? blenda na abramsu je mozda oko 50 cm, odnosno, ako oduzmemo sam top, ispada da je oslabljena zona na t-xx oko 2x veca nego na m1.

i isto kao sto ne bivaju pogadjani sa istog nivoa, tako ne bivaju pogadjani samo po svojoj uzduznoj osi - kad se kaze 'spreda' misli se na prednjih 60ak stepeni. i to ruska skola i predvidja i tako distribuira oklop. t-xx imaju oslabljenu zonu na prednjem delu kupole, ali okreni kupolu abramsa 30 stepeni u stranu i dobices oslabljenu zonu koju kupole t-xx iz te perspektive nemaju.





sebab ::
kako mislis da leziste topa fizicki ne odvaja blendu od unutrasnjosti kupole? na semi:

http://alternathistory.org.ua/files/Rheinmetall-120-L55-svg-01.png

se vidi da je leziste prilicno siroko, sasvim moguce da prelazi preko blende. jeste na leopardu 2, ali top je isti.

na prvoj slici m1 koju si dao, vidi se koliko je u stvari blenda uska - na desnoj strani mozda ima 15 cm, na levoj prakticno =0. odmah pored ide debeli ceoni oklop kupole.

evo gde se malo bolje vidi i zasto mislim da je ono sto harkonen (ili ko vec sa njegovog foruma) tvrdi izvesnije - harkonenova slika, kao i one iznad:

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1283 korisnika na forumu :: 38 registrovanih, 4 sakrivenih i 1241 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., Areal84, Bobrock1, bokisha253, Boris BM, Centauro, CikaKURE, Cobi026, dijica, Dorcolac, FOX, GandorCC, hooraay, ikan, Karla, kovinacc, Kriglord, Kubovac, lord sir giga, Magistar78, Marko Marković, mercedesamg, Metanoja, milutin134, nenad81, NoOneEver Dreams, nuke92, Papadubi, procesor, Shinobi, Stanlio, vandrej, Vlada78, vladaa012, voja64, vukdra, Zimbabwe, |_MeD_|