Poslao: 10 Maj 2011 09:13
|
offline
- aramis s

- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28907
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
E sada, pošto raketa pravi 20 obrtaja u sekundi, kolika je učestalost premeštanja kormila iz jednog krajnjeg položaja u drugi? sa svakim okretom ili ne? Ako ikako postoji podatak koliki je otklon u tu stranu?
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 10 Maj 2011 10:18
|
offline
- ljubasav

- Super građanin
- Pridružio: 19 Avg 2010
- Poruke: 1361
- Gde živiš: NIŠ
|
aramis s ::E sada, pošto raketa pravi 20 obrtaja u sekundi, kolika je učestalost premeštanja kormila iz jednog krajnjeg položaja u drugi? sa svakim okretom ili ne? Ako ikako postoji podatak koliki je otklon u tu stranu?
Krajnji položaj, dakle otklon krila iznosi 30 stepeni.
U jednoj skundi raketa se oko uzdužne ose okrene 20 puta, a krmila 4 puta promene položaj u toku jednog obrta rakete.
|
|
|
|
Poslao: 10 Maj 2011 10:27
|
offline
- aramis s

- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28907
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
80 otklona krmila u sekundi. Čisto poređenja radi, toliko zamaha u sekundi ima i ptica kolibri
|
|
|
|
Poslao: 10 Maj 2011 11:02
|
offline
- zixo

- Legendarni građanin
- Pridružio: 27 Sep 2006
- Poruke: 23374
- Gde živiš: Beograd
|
Citat:80 otklona krmila u sekundi. Čisto poređenja radi, toliko zamaha u sekundi ima i ptica kolibri Ziveli
Covece koji je to kvalitet materijala i koje su tolerancije pri izradi?
Ali dobro to je pravljeno da traje kratko.
|
|
|
|
Poslao: 10 Maj 2011 11:19
|
offline
- ljubasav

- Super građanin
- Pridružio: 19 Avg 2010
- Poruke: 1361
- Gde živiš: NIŠ
|
Maksimalno do 18 sekundi samolikvidacija se vrši od 14 do 17 sekundi
|
|
|
|
Poslao: 10 Maj 2011 12:32
|
offline
- Pridružio: 21 Avg 2009
- Poruke: 460
|
Nadjoh snimak gde se lepo vidi kolika je mana nedostatak blizinskog upaljaca.
Na kojoj blizini od aviona se aktivira granata 40mm sa blizinskim upaljacem za bofi?
|
|
|
|
Poslao: 10 Maj 2011 14:35
|
offline
- ljubasav

- Super građanin
- Pridružio: 19 Avg 2010
- Poruke: 1361
- Gde živiš: NIŠ
|
Anubis ::
Nadjoh snimak gde se lepo vidi kolika je mana nedostatak blizinskog upaljaca.
Mana ili ne, rus je tako odlučio. Snimak je izvanredan.
Rekli smo, valjda napred negde, da je verovatnoća pogađanja ispod 0,5 (prilikom kupovine sistema odnosno pri uvođenju u operativnu upotrebi srednja verovatnoća pogađanja bila je 0,8), odnosno u ptimalnim uslovima 1,66 raketa za 1 pogodak. Verovatnoća obaranja-uništenja još je manja, a zavisi od:
- verovatnoće otkrivanja cilja,
- borbene gotovosti jedinice, bezotkaznosti rada sistema,
- mogućnosti preživljavanja jedinica.
I sve to umanjuje, ili, povećava verovatnoću uništenja. Sistem je malih gabarita, lak za obuku, za opsluživanje i samim tim je masovan. Ugradnja blizinskog upaljača bi, svakako usložilo neku od ovih kvalitativnih osobina. Napredniji sistem S-1M, je imao taj blizinski upaljač.
Izbacivanje IC mamaca, je znatno umanjilo efikasnost IC GSN, ali, ovaj sistem je ešeloniran od fronta po celoj dubini, a LBA, ne nosi neograničen broj mamaca. Pa kad kažu, "LBA do cilja leti na višoj visini od maksimalne visine pogađanja", pa to je i bio cilja ovog sistema, da se avijacija digne na visinu efikasnosti dejstva teritorijane PVO.
|
|
|
|
Poslao: 10 Maj 2011 16:37
|
offline
- aramis s

- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28907
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
@Anubis
Daljina maximalne osetljivosti blizinskog upaljača za granatu Boforsa je 6,5m za avion i 4,5m za cilj veličine krstareće rakete.Na doplerovom je principu i malih je dimenzija tako da ne bi bio neki problem za ugradnju. Još bolje bi bilo kada bi S-2M/A dobila neki SUV sa daljinomerom koji bi tačno odredio "tunel", tj područje kada upaljač iz pasivnog prelazi u aktivni mod u cilju odbacivanja bilo kakvog "lažnog cilja".
Rusi su inače na svojim kasnijim LPRS primenjivali indukcioni blizinski upaljač koji je reagovao na maximalno 1m od metalnih delova letelice, do laserskog blizinskog na Igli-S.
|
|
|
|
Poslao: 10 Maj 2011 17:05
|
offline
- Pridružio: 21 Avg 2009
- Poruke: 460
|
To bi dosta poskupelo sam sistem, cenom dodatne elektronike. U tom slucaju bi pre upotrebio prekidac i dva moda:
1. gadjanje aviona, gde blizinski upaljac radi svoj posao
2. gadjanje krstarecih raketa i ostalih krstarecih kontejnera, bpl; iskljucen blizinski upaljac, ili mala zadrska od desetak stotinki ne vise, sto bi omogucilo da kontaktni odradi svoje, a ako promasi opet ce odreagovati blizinski
Ili radio raketu samo sa ovim drugim modom
Zbog potrebe masovnosti, cilj je da raketa bude sto jeftinija, a posto je osnova Strela 2M, verovatno bi uz sve izmene bila jeftinija od Igle-S 5-10X
|
|
|
|
Poslao: 10 Maj 2011 17:48
|
offline
- ljubasav

- Super građanin
- Pridružio: 19 Avg 2010
- Poruke: 1361
- Gde živiš: NIŠ
|
Da se uključim.
Blizinski upaljač kod "bofi" granate smanjuje joj efekat dejstva na cilj za oko 66%, odnosno, ono što je mogla jedna granata od Bofors L/60, potrebno je 3-4 granate sa blizinskim upaljačem sa L/70. Normalno da ovde NRG obezbeđuje vići broj pogodka pa se to kompenzira.
Podsećam na vrstu BG kod S-2M - fugasno-kumulativno dejstvo. Da bi parčadno dejstvovala mora imati fragmentisanu košuljicu BG, deblji zidovi, opet manje eksploziva. Sve to za koji % povećanja verovatnoće obaranja.
Tih raketa i nema toliko, koliko ih je bilo, da bi bilo isplativo modernizovati ih, a pitanje je, da li bi nam to dozvolili. Valjda ste informisani zašto su uništene.
|
|
|
|