Ruski radari

5

Ruski radari

offline
  • vrabac 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2010
  • Poruke: 4963

Berkute ajd lepo pokreni temu Kosmička vojska:
Oružni sitemi: Gazela ,Gorgonj, kako se zove onaj sa MiG-31 ene ga opet ispaljuju po satelitima SP-2?
zatim sitem Bajkal kao vojni, Obnavljanje starog sitema sa velikim anitlsatelitskim raketama odnosno kakav je bio stari
OTH radri: Voronjež, Darja....
Sredstva na orbiti: sateliti za izviđanje, borbeni brodovi, sateliti ubice
Specijalna zemaljska srdstva: uređji z a praćenje na orbiti, Krona, Laseri, mikrotalsni topovi



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 02 Jan 2010
  • Poruke: 1469

Georgius ::То што си болдовао значи : Даљина откривања циља је 4500км а постоји техничка могућност повећања те даљине на 6000км.

Пошто волиш руски, прочитај добро ово што је у тексту написано : "для контроля космического пространства с целью получение информации предупреждения о ракетном нападении" а то значи : за контролу космичког пространства с циљем добијања информација и упозорење о ракетном нападу


Знам шта значи због тога сам и болдовао,6000км са овом потрошњом енергије феноменалан успех. Основни циљ и приоритет му је космичка одбрана,а кад већ знаш руски онда,прочитај и ово"а также за самолетами и вертолетами в своей зоне ответственности."



online
  • alchemy
  • Pridružio: 06 Jul 2009
  • Poruke: 4880
  • Gde živiš: Novi Sad

Тај радар треба да јави јел нешто лансирано (ICBM) и да ли се нешто креће према територији Русије. То је само осматрачки радар који нема могућност навођења. Резолуција тих радара је таква да они могу само да примете да се нешто налази у ваздуху и да приближно одреде даљину (грешке се мере у десетинама километара)

offline
  • Pridružio: 23 Dec 2006
  • Poruke: 12559

Napisano: 23 Okt 2011 15:59

@berkute

Ma okej je taj radar cak je i odlican ali nema mesta u ovoj temi za takve radare. Prica se o radarima koji idu uz PVO sisteme. Koliko je meni poznato rakete koje taj radar bi navodio nose nuklearnu glavu a to danas se ne moze smatrati PVO raketama kojima ces gadjati avione.

Dopuna: 23 Okt 2011 16:03

Imas slicnih radara i kod drugih. Npr. senzori koje koristi americka agencija za odbranu od raketa:
http://www.mda.mil/system/sensors.html

Konkretno ovaj radar http://www.mda.mil/global/documents/pdf/uewr1.pdf ima domet od 3000milja i 240 ili 360stepeni pokrivenost.

offline
  • gloyer  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 23 Feb 2007
  • Poruke: 3787
  • Gde živiš: Banat

@vrabac
Nastavi sa temom, ima nas koji čitamo.

offline
  • vrabac 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2010
  • Poruke: 4963

Napisano: 25 Okt 2011 9:30

Nastavljam, nego i meni malo nije toliko dosadilo koliko sam kopao i otkrio neke nove stvari. A moj prijatelj Dr. (matematike) S.A. i ja ovih dana testiramo (koji smo mi nedozreli klinci na pragu starosti) Panzer General Forever.

Dopuna: 26 Okt 2011 3:15

Skarvjatnik

Radar 64N6 poznat je pod nadimkom iz NATO koda kao Velika Ptica. Nisam nikada čuo kako ga Rusi nazivaju. Rusi često imaju običaj da uopšte ne imenuju svoja oruđa i to ide toliko daleko, da ponekad, kasnije, prihvate nadimak iz NATO koda. Zbog specifičnog izgleda, lično ga uvek zovem Skarvjatnik, što na ruskom znači lešinar. Realizovan je u takozvanoj janusovskoj formi, odnosno radar ima dve antenske rešetke koje leže jedna drugoj u leđa. U doba kada je projektovan, moderne konstrukcije su bile po pravilu FAR i to tzv. prohodnog tipa. Ovde su se projektanti odlučili za reflektorski tip FAR, koji se smatra zastarelijim. To je bilo uslovljeno unapred planiranim smeštajem na jednoj kabini, odnosno, janusovskim izgledom i velikim zahtevima naručioca u pogledu funkcija, a nivo računara u Rusiji je tada bio još uvek nizak. Međutim, takav elegantan smeštaj i janusovska konfiguracija, dali su ovom radaru osobine skoro revolucionarne za vreme svoje pojave, a održale su ga u upotrebi i proizvodnji do dana današnjeg. Zapravo, takva konfiguracija je praktično i danas nužna za janusovske radare ove veličine antene, a uz to tako potpunu pokretljivost. U nekoj budućnosti će AFAR sitemi sa 4 ili 6 rešetki, verovatno zameniti ovakvu konfiguraciju, ali taj dan nije tako blizu, jer takve rešetke još uvek igraju u nižim ligama i po veličini antene i po snazi, odnosno, za ove performanse, antene takvog tipa bi još uvek bile prevelike i glomazne. Ipak to je budućnost. No, vratimo se mi na ovaj elegatni primerak, koji usled nedostataka, već nabrojanih futurizama, skeniranje po azimutu mora da vrši mehaničkim okretanjem u horizontalnoj ravni, kako smo svi mi navikli, da ne kažem od detinjstva.
Šta je to suštinski dobro kod ovog radara, što ga uglavnom izdvaja od drugih? Pre svega, neverovatna pokretljivost, koja je za to vreme bila nezamisliva, a i danas je teško dostižna. Kako ovaj radar obavlja funkciju glavnog pukovskog radara, ta osobina je od krucijalnog značaja. Naravno, sama pokretljivost bi bio samo potreban, a nikako i dovoljan uslov. Dovoljan uslov je, veliki broj funkcija koje radar izvršava u svojoj osnovnoj nameni. Naime, dok se jedna strana antene ponaša, i obavlja funkcije, koje su manje više uobičajene za ovakve radare, odnosno vrši klasičnu primarnu obradu, druga strana obavlja sve one druge zadatke, koji su vrlo važni za borbena dejstva. Osmatranje u drugom režimu, praćenje u sektoru, zapravo, neka vrsta vrlo proširene i raznovrsnije sekundarne obrade. I sve to, u jednom okretu antene. Dakle, ovakav radar u jednom krugu, izvrši ne samo primarnu, već i više od sekundarne obrade, i čak i dan danas mu je pandan po kvalitetu osmatranja jedino AEGIS sitem američke mornarice. Zapravo prvu (delimičnu) sekundarnu obradu radi još prva antena, druga to ponavlja po potrebi ili vrši funkcije specijanih pretraga i praćenja u sektorima. Funkcije raznih praćenja u pojedinim sektorima (i po pravdu i po visini), na različitim režimima, mogu biti od presudnog značaja u procesu raspodele ciljeva na gađanje. Zato nije ni malo čudno što se pukovsko komandno mesto, koje je na drugom vozilu, zapravo nikad ne odvaja od ovog radara. Ovi radari, koji su izvezeni u strane zemlje, izgleda svi rade na samom početku centimetarskog područja, ali radari u korišćenju Ruske Armije su izgleda svi malo ispod 1,875 GHz. Kako je ovo već stara konstrukcija, moguće je tokom vremena primetiti četiri modernizacije na njemu. Nisu poznate njegove karakteristike pod ometanjima, ali je poznato da se na legendarnim vežbama Oborona-2000, na kojima je imitirano ometanje NATO pakta protiv SR Jugoslavije držao izvanredno dobro. Procena autora je da je uspevao da deluje u najmanje 75% slučajeva. Poslednji model je još otporniji. Naravno, osetljivost na dejstvo protivradarskim raketama nije isprobana, i može se eventualno proceniti da je na njih, on osrednje osetljiv. Ipak, taj problem danas je jako umanjen specijalizovanim sistemima odbrane radara od takvih projektila. Poslednji model ima i nešto povećan domet, ali svako ne na 600 km kako se netaktično navodi u pojedinoj literaturi. Istina je da radar uopšte nema neki posebno veliki domet, i on je objektivno negde oko 400 km kod poslednjeg modela a kod starijih čak i nešto manje. Veliko je pitanje da li se domet radara može ozbiljno povećati iznad granice od 450 km, ali je i veliko pitanje šta toliki domet uopšte znači u savremenoj PVO. U supersavremnoj PVO, prava borba se odvija na mnogo manjim daljinama, a samo neki ekstremni njeni oblici mogu doseći do 200 km, i za te daljine (čak do 250 km zapravo) su sve komponente sitema S-300 odavno sposobne, a svakako i ovaj radar. Radar se inače ne može podizati na stubove, kao ostale komponente nižeg ranga, u sistemu S-300, jer je ipak previše veliki, težak i osetljiv, za tako grubu operaciju. Naravno da je ovaj radar i relativno skup. Ruski ASURI sistem ne koristi ovaj radar, jer je previše specijalizovan, akvizicioni a ne osmatrački radar, ali zato je praktično zaštitni znak svih sistema S-300 a evo i S-400. Što je vrlo važno, vrlo lepo radi u zajednici sa 96L6 Lirom (Marsom). Međutim, biće diskutabilno da li će postati i deo sistema S-500. Ta odluka je već donesena ali je mi trenutno ne znamo. Ukoliko su Rusi odlučili da S-500 nosi više antibalističkih osobina nego S-300V od koga potiče, moguće je da Skarvjatnik ne uđe u njegov sastav, već da ulogu glavnog radara u S-500 preuzme ili nova konstrukcija (što je verovatnije) ili neki drugi radar. Na papiru gledano, radar tipa Protivnik bi bio za nijansu adekvatniji, mada bi za tu ulogu (možda) morala da bude razvijena potpuno samohodna verzija. Međutim, ukoliko se S-500 razvije kao direktan naslednik sistema S-300V Antej, odnosno sa balansiranim i protivavionskim i protivraketnim osobinama, možda ćemo da vidimo Skarvatnika i u tom sistemu, bar u početnim modelima, jer je on svakako više nego adekvatna zamena za radare tipa Obzor, u ovakvoj novoj, manje prohodnoj koncepciji, koja se tenutno kod Rusa forsira. U krajnjoj liniji, problem otkrivanja balističkih ciljeva će na kraju morati da rešavaju sektorski radari. Lično mišljenje autora je da se ovaj radar neće pojaviti u okviru S-500.






offline
  • boyce 
  • Super građanin
  • Pridružio: 05 Nov 2007
  • Poruke: 1072

Sad ne znam da li baš spada pod ovu temu, ali mislim da može da prođe!

Čitam monografiju 204. lap, i tamo piše u dešavanjima 1999, da su naše 29 poljetale na neprijatelja , odnosno da su navođene sa zemlje na ciljeve kojih nije bilo, odnosno da su se na radarima (zemaljskim i od 29-ke) uočavali lažni ciljevi koji bi u jednom trenutku jednostvno nestajali!

Jel može neko malo stručniji da ,,objasni''?

Ziveli

offline
  • vrabac 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2010
  • Poruke: 4963

Napisano: 27 Okt 2011 14:30

A el piše koji radari su osmatrali, koji tip?Verovo ili ne janisma radarista
ali taj opisi liči na havatanje stabilne koherencije u režimu SPC i prelazak u
zone slepih brzina, sledća pretpostvaka da je korišćen P-15.
Najbolje Cezar da ti kaže.

Dopuna: 28 Okt 2011 16:35

Protivnik

Pretpostavljam da vam je svima ovaj radar dovoljno poznat. Možda bi ste se iznenadili da je u samoj Rusiji on relativno manje poznat. Razlog tome je vrlo mali broj proizvedenih primeraka iako je radar projektovan pre više decenija. Da je konstrukcija već stara vidi se i po korišćenju starih furgona, mada i na najnovijim primercima imamo isti manir, sa malo promena, verovatno usled smanjenja troškova. Sam radar se koristiu u okviru jedinica ASURI sistema i smatra se jednim od nekoliko najboljih i najmodernijih radara. Interesantno je da je najviše primedbi na njegov račun bilo zapravo na vrlo mali broj primeraka. Protivnik je jedan je od samo tri radara u ASURI sistemu koji se direktno može uvezati sa komandnim mestima diviziona i pukova raketnih sistema. Kao potpuni 3D osmatrački radar ocenjuje se kao jedan od najoboljih u svetu, pre svega u kategoriji do 350 km. Ono što je manje poznato je da postoji skoro od samog početka podverzija radara koja je specijalizovana samo za ciljeve na granici dometa. Nikad nije javno izložena i sva je prilika da je ona nešto glomaznija, ne samo po anteni nego i po broju pratećih furgona a verovatno joj je i cena mnogo veća. To što se ne spominje i ne nudi na prodaju govori o njenim možda dobrim karateristikama. Ima indicija da se upravo ona koristi za urgentno navođenje borbene avijacije, ali osim poneke, poredno izložene fotografije, ova verzija zapravo još nije viđena javno i očigledno je da je ostala na nekoliko proizvedenih prototipova. Vrlo je verovatno da se značajno razlikuje od osnovne i istovremeno izvozne verzije, možda recimo po načinu kompresije impulsa za rad na velikim daljinama, etc.
Kako bilo, uobičajena verzija Protivnika sa dometom do 400 km je mnogo češća, mada ne i dovoljno po rečima samih Rusa. To jedan krajnje zanimljiv i po mnogočemu dobar radar. Po svim klasičnim parametrima radara ove klase, on je jedan od najboljih, ako ne i najbolji radar uz jedan izvanredan poljski radar TRD-1211. Pokretljivost mu je skoro savršena jer se može razviti i sviti za 15 minuta što je bolje od bilo kog drugog radara iste klase a i sasvim dovoljno za svaku moguću ulogu unutar PVO sustava. Rešetka mu pripada grupi FAR ali kao ispomenuti poljski radar on radi sa velikim brojem kosekans kvadrat grupa snopova za razliku od uobičajenih grupa penkalo snopova. U elektronskom smislu, možda jedino fenomenalni italijanski RAT-31DL, ima nešto bolje performanse, zahvaljujući svom unikatnom isijavanju, ali se ne može sa njim meriti po elastičnosti upotrebe. Slične karakteristike (nešto su bolji po maksimalnom dometu ali ne i drugim osobinama) u L području uopšte, imaju samo još najnoviji Martelo i Lokid radari ali svaki sa svojim osobenostima i svi manje pokretljivi. Sam radar je već dosta star, pojavio se pre dve decenije ali je zapravo usavršavan više od pola tog vremena bez prave serijske proizvodnje u koju je ušao ozbiljnije tek poslednjih godina. Jedan od razloga male proizvodnje (glavni je bio raspad SSSR) je bila ipak direktna konkurencija sa radarom Gama-D, u kojoj je lošije prošao. Od skoro se radar agresivno i slobodno nudi na prodaju u dosta usavršenoj verziji. Verovatno je jedan od najboljih izbora za pukovski radar sistema Buk, ali sasvim sigurno je dobrodošao u oviru svakog S-300 sistema, jer su njegovi integralni radari ipak značajno većih frekvencija. Osim izvanredne pokretljivosti i korišćenja kosekans kvadrat snopova (18 simultanih) ima mogućnost osmatranja vrlo visokih ciljeva odnosno na vrlo velikim visinama. Poseduje i sve ostale uobičane metode za izbegavanje elektronskih kontramera (od kojih su neke unikatno ruske) i vrlo dobru kontolu bočnih lepeza i njihove problematike. Posebno je interesantno njegovo uvođenje na brigadni nivo pri Bajkal-1E KISAR. Novostvorena mogućnost Bajkala da komanduje i manjom grupom lovaca, već na brigadnom nivou, veoma potražuje upravo ovakav radar sa kosekans snopovima. Verovatn će radar tek sada doživeti bolju sudbinu, pogotovu u izvoznim varijantama i u samoj borbenoj avijaciji, jer je skoro idealan za popunjavanje osnovnih niša u KUBA sistemima, gde može vrlo kvalitetno da sarađuje sa centrimetrašem Gama-S.

offline
  • Oscar  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 06 Maj 2010
  • Poruke: 806

Da li je ovo ta podverzija za ciljeve na granici dometa?



A ovo je ta osnovna, ili je samo u pitanju noviji/stariji model?

offline
  • vrabac 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2010
  • Poruke: 4963

Ne znam ni ja mozda prva fotka ona je ovde najstarija a ovo su novije i verovatno izvozne verzije....
Jednostavno teshko je inidetifikovati tu dugodometnu verziju, nepoznate su mi razlike na anteni...

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1290 korisnika na forumu :: 38 registrovanih, 7 sakrivenih i 1245 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., Ageofloneliness, babaroga, bagor10, bigfoot, Dimitrise93, Dorcolac, draganl, Georgius, ikan, ILGromovnik, kikisp, kuntalo, Leonov, lord sir giga, LUDI, M1los, Marko Marković, Mcdado, mercedesamg, Mi lao shu, milimoj, Milos ZA, milos.cbr, Mixelotti, nikola990, pein, repac, S2M, sasa87, Skywhaler, suton, t84dar, Toper, Vlada78, YugoSlav, zlaya011, Zoca