Bojni brod Bismarck, Kriegsmarine

1

Bojni brod Bismarck, Kriegsmarine

offline
  • Pridružio: 26 Dec 2005
  • Poruke: 4710

Nakon potpisivanja anglo-nemačkog pomorskog sporazuma, i zvanično je naručen bojni brod klase „F“ (kasnije klasa „Bismarck“), ugovorom kji je potpisan 16. novembra 1935. godine izmedju brodogradilišta „Blohm & Voss“ i nemačke mornarice.
Konstruisan od strane Dr Hermana Burkharta (Hermann Burkhardt), bojni brodovi „F“ i „G“ (Bizmark i Tirpic) su u osnovi bile unapredjene verzije bojnih brodova „D“ i „E“ (Šarnhorst i Gnajzenau), i kao takvi imali su dosta sličnih detalja. Zvanično „izmerenom“ težinom od 35000 tona (kako bi se uklopio u Sporazum), njegov pravi deplasman je bio nekih 7000 tona veći. Medjutim, uklapao se u Sporazum iz 1937. godine. Kako bilo, niti jedan bojni brod izgradjen pod Londonskim sporazumom iz 1936. godine (italijanski Vitorio Veneto, francuski Rišelje, britanski King Džordž V i američka Severna Karolina) su prelazili dat limt.

Kobilica za brod Bizmark je položena 1. jula 1936. godine u hamburškom brodogradilištu pod oznakom BV 509, na doku 9. Do septembra 1938. godine, trup je izgradjen do nivoa gornje palube. Ceremonija porinuća je održana u 1300 časova 14. februara1939. godine. ceremoniji je prisustvovalo više od 60 hiljada ljudi. Fotografisanje i snimanje nije bilo dozvoljenom, sem novinskim agencijama. Adolf Hitler i pratnja iz njegove političke partije su stigli u brodogradilište jahtom Hamburg. Nakon kraćeg govora, brod je krstila unuka kancelara Bizmarka (Otto von Bismarck).

To je bio poslednji kapitalni brod porinut u hamburškom brodogradilištu. Kobilica za prvi bojni brod klase „H“ je položena 15. jula 1939. godine ali je izgradnja zaustavljena za manje od tri meseca gradnje, da bi konačno otkazana avgusta 1941. godine. nakon toga, u skladu sa nemačkom politikokm vodjenja podmorničarskog rata, svi radni efektivi brodogradilišta su bili usmereni na izgradnju podmornica.
Nakon porinuća, Bizmark je privezan u delu luke gde je vršeno opremanje broda, gde su već čekali kotlovi, topovske kupole i ostali delovi nadgradja. Tu je izvršena i jedna manja izmena u izgledu trupa. Naime, ravan pramac je zamenjen „atlantskim“ koji je imao bolja maritimna svojstva.
Rat je započeo u septembru 1939. godine, ali uprkos njemu i oštroj zimi, radovi su se odvijali prema planu i raasporedu...
Prvi članovi buduće posade pristižu u Hamburg aprila 1940. godine. U to vreme dolazi i komandant broda, 46-godišnji kapetan bojnog broda Ernst Lindeman (Ernst Lindemann). Bizmark je još uvek bio u fazi opremanja te su članovi posade započeli prvu fazu obuke, upoznavanje sa ratnom tehnikom i sredstvima na brodu. 23. juna Bizmark ulazi na suvi dok kako bi mu ugradili propelere i sistem za smanjenje brodskog magnetizma. Takodje je prefarban podvodni deo broda. Iz doka izlazi 14. jula i vraća se na stari gat. U narednim danima obavljaju se još neki testovi... Posada, sastavljena od 103 oficira i 1962 podoficira i mornara još uvek nije bila kompletna, te su novi članovi još uvek pristizali.
Brod je konačno bio spreman „za borbu i plovljenje“ i ulazak u operativnu upotrebu, što je i ozvaničeno 24. avgusta 1940. godine.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 25 Dec 2008
  • Poruke: 131
  • Gde živiš: kuca putujuca

E-kakav je to brod bio-takvi se danas više ne rade



offline
  • Pridružio: 08 Sep 2005
  • Poruke: 5746

Imao je ODLIČNOG komandanta i posadu.
pošto Britanci nisu uspevalid a ga potobe proglasili su ga nepotopivim, nenadmašnim i veličanstvenim.
Bio je osrednji brod sa osrednjim naoružanjem.

offline
  • Pridružio: 12 Feb 2007
  • Poruke: 8633

Malo o njemu, na sledećem linku:

http://www.kbismarck.com/

online
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14764

Khaless ::Bio je osrednji brod sa osrednjim naoružanjem.
U vreme kad se pojavio bio je vrhunski!
Imao je svoje mane (koje su se pokazale očigledne u zadnjoj akciji, ali ni drugi brodovi nisu bili bez mana, još se nije znalo kako će izgledati rat na moru)
Tek posle u ratu su se pojavili bolji dizajni.

Inače, englezima je predstavljao problem jer od svoje flote od 15 bb, svega nekoliko jedinica je moglo da stigne Bizmarka (ostali brodovi su bili 10-ak čvorova sporiji, što je i bila najveća prednost modernih nemačkih kapitalnih brodova). Paradoksalno je da je najveća flota na svetu u tom trenutku praktično u svom dvorištu mogla da pošalje nezavršen bojni brod i slabo oklopljen bojni krstaš da napadne protivnika...

offline
  • Pridružio: 26 Dec 2005
  • Poruke: 4710

Wisdomseeker ::Malo o njemu, na sledećem linku:

http://www.kbismarck.com/


Ili isto to, ali na srpskom:
http://www.paluba.info/smf/slavna-oruzja-orudja-av.....egsmarine/

offline
  • Pridružio: 08 Sep 2005
  • Poruke: 5746

vathra ::Khaless ::Bio je osrednji brod sa osrednjim naoružanjem.
U vreme kad se pojavio bio je vrhunski!
Imao je svoje mane (koje su se pokazale očigledne u zadnjoj akciji, ali ni drugi brodovi nisu bili bez mana, još se nije znalo kako će izgledati rat na moru)
Tek posle u ratu su se pojavili bolji dizajni.

Inače, englezima je predstavljao problem jer od svoje flote od 15 bb, svega nekoliko jedinica je moglo da stigne Bizmarka (ostali brodovi su bili 10-ak čvorova sporiji, što je i bila najveća prednost modernih nemačkih kapitalnih brodova). Paradoksalno je da je najveća flota na svetu u tom trenutku praktično u svom dvorištu mogla da pošalje nezavršen bojni brod i slabo oklopljen bojni krstaš da napadne protivnika...


Već sam na jednoj temi napisao o vrhunskim brodovima koje je imala Francuska, klase "Rišelje".
Dakle u isto vreme su otprilike građeni sa tim da je "Rišelje" bio tata za Bizmarka.

Bizmark je bio ograničen u mnogo pogleda, po tonaži i kalibru i broju topova shodno odredbama Versajskog mira. Ali i nešto stariji "Dankerk"

Dakle pogledajmo prvo "Rišelje"



Displacement: 48,950 tonnes
Length: 248 m
Beam: 35 m
Draught: 9.60 m
Propulsion: four Parsons geared turbines, 150,000 hp (112 MW)
Speed: 32 knots (59 km/h)
Range: 7,671 nautical miles (14,207 km) at 20 knots (37 km/h); 3181 nautical miles (5,891 km) at 30 knots (56 km/h)
Complement:
911 men in 1950 (incomplete)
1,280 men during the Suez affair.
Armament:
8 x 380mm/45 Modèle 1935 guns in quadruple mounts at bow
9 × 152 mm AA in 3 triple turrets at the aft
24 × 100 mm AA in 12 twin turrets
8 × 40 mm AA
28 × 57 mm AA in 14 twin turrets
20 × 20 mm AA.
Armour:
belt: 330 mm
upper armoured deck: 150 mm
lower armoured deck: 40 mm

A za njim i "Dankerk"




Class and type: Dunkerque class battleship
Displacement: 26,500 tonnes
Length: 215.1 m
Beam: 31.1 m
Draught: 8.7 m
Propulsion:
6 Indret boilers
4Rateaugearedturbines
135,585hp
Speed: 31 knots
Range: 13,900 km
Complement: 1381
Armament:
8 330mm/50 Modèle 1931 guns in quadruple turrets
3xquadrupleand2xdouble130mmAAturrets
5xdouble37mmAAturrets
4xdoublemmAAturrets
Armour:
225 mm (side belt)
30mm(anti-torpedobulkheads)
125-115mm(deck)
330-310mm(turrets)
Aircraft carried:
4 hydroplanes
1catapult

online
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14764

Khales,
Ne znam što misliš da je Rišelje bio "tata" za Bizmarka?
Ta dva broda, kao i britanski KGV i italijanski Vitorio Veneto, su bili vrlo sličnih karakteristika. (američki i japanski brodovi iz tog perioda su bili nešto sporiji)

Tek su se posle pojavili Ajova i Jamato, za koje bih rekao da su bili bolji od Bizmarka.

offline
  • Pridružio: 23 Dec 2006
  • Poruke: 12559

Rišelje je imao prednji oklop glavne baterije od 430mm dok je Bizmark imao svega 360mm. Brzina vatre na Rišelje je bila znatno veća, raspored baterija je bio idealan

Primer klasicnih bojnih brodova



Naravno uvek je bitna i sreca.

Dopuna: 16 Feb 2009 20:57

vathra ::Khaless ::Bio je osrednji brod sa osrednjim naoružanjem.
U vreme kad se pojavio bio je vrhunski!
Imao je svoje mane (koje su se pokazale očigledne u zadnjoj akciji, ali ni drugi brodovi nisu bili bez mana, još se nije znalo kako će izgledati rat na moru)
Tek posle u ratu su se pojavili bolji dizajni.

Inače, englezima je predstavljao problem jer od svoje flote od 15 bb, svega nekoliko jedinica je moglo da stigne Bizmarka (ostali brodovi su bili 10-ak čvorova sporiji, što je i bila najveća prednost modernih nemačkih kapitalnih brodova). Paradoksalno je da je najveća flota na svetu u tom trenutku praktično u svom dvorištu mogla da pošalje nezavršen bojni brod i slabo oklopljen bojni krstaš da napadne protivnika...


Pa jbg plemstvo kosta Mr. Green

online
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14764

Mean Machine,
Raspored glavne baterije ispred komandnog mosta se pojavio posle Vašingtonskog sporazuma, npr na BB Nelson, i najviše je doprineo da se smanji težina broda (zbog oklopa).
U nekim slučajevima može biti bolji (kao u "Crossing the T" koji si ilustrovao, ali ostaje velika mana da u zadnjoj polusferi ima veliki netučen prostor. U slučaju da mora da beži od jačeg protivnika, može da se uzda samo u brzinu.

Ipak, kao što si rekao, da bi u sukobu ovih brodova dosta zavisilo od slučaja.

Ali oni su znatno bolji od svojih prethodnika - i po oklopu, i po brzini (ponekad i po naoružanju)

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1322 korisnika na forumu :: 47 registrovanih, 3 sakrivenih i 1272 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, A.R.Chafee.Jr., Acivi, amaterSRB, aramis s, babaroga, bankulen, bojankrstc, Botovac, Bubimir, danilopu, darcaud, DENIRO, dule10savic, GandorCC, Georgius, HogarStrashni, HrcAk47, Ivan Campo, Ivan001, kalens021, Kubovac, kunktator, kybonacci, Luka Blažević, milanovic, milenko crazy north, milutin134, Mixelotti, Motocar, mrvica78, nenooo, Panonsky, Panter, robertino, ruma, S2M, Shinobi, slonic_tonic, Smajser, Sumadija34, suton, theNedjeljko, vathra, VJ, Vladko, vukovi