|
Poslao: 17 Nov 2010 13:16
|
offline
- Puch

- Zaslužni građanin
- Pridružio: 29 Sep 2008
- Poruke: 608
- Gde živiš: Slovenija
|
Jednom sam negde pročitao da ovi stari oklopni brodovi predstavljaju problem za moderne protivbrodske rakete, koje se naprosto smažu uz teški oklop.
Naime rakete su dizajnirane za prodor u unutrašnjost modernih brodova, koji su svi lake konstrukcije. U unutrašnjosti trebaju eksplodirati, da nanesu što veču štetu.
A ako ne mogu prodrjeti kroz masivne čelične ploče, od njih nema velike štete.
Ako je neko više upoznat sa tom problematikom, neka napiše, je li to istina i kako zapravo stoje stvari.
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 17 Nov 2010 13:24
|
offline
- Pridružio: 21 Maj 2008
- Poruke: 16111
|
Puch ::Jednom sam negde pročitao da ovi stari oklopni brodovi predstavljaju problem za moderne protivbrodske rakete, koje se naprosto smažu uz teški oklop.
Обзиром да се ББ, нити било који други оклопљени бродови више не користе, тешко да представљају проблем било чему, осим онима који их одржавају.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Nov 2010 13:31
|
offline
- sebab
- Legendarni građanin
- Pridružio: 19 Dec 2007
- Poruke: 4195
|
ne znam da li sam dovoljno upucen, ali raketa v-b martel probija 90 mm celika. posle toga, dejstvuje u unutrasnjosti.
iz malog mozga: harpoon uglavnom napada iz poniranja (moze i horizontalno), pre svega zbog usmerene explozije prema dnu broda. otomat napada horizontalno, ali je bg usmerena prema dole, sto je slican princip ko kod harpoona. nigde se ne pominje probojnost.
martelovih 90 mm, ako moze da se primeni na bojni brod, znaci da ne moze da probije ni palubni oklop, kamoli debeli bocni oklop. sve u svemu, 300-400 mm celika ima svoj kvalitet. jedino resenje bi bile enormne rakete poput sovjetskog granita, sa bg od recimo 800 kg, pa kada bi jos bila kumulativna i kada bi dejstvovala vertikalno, ili kada bi postojala dvodelna bg - prednji deo kumulativni koji pravi dovoljno velik otvor,a zadnji deo razorni za dejstvo u unutrasnjosti. nesto kao bunkerfaust ali vece. kada bi bojni brodovi imali drug sansu, protivbrodske rakete bi morale da idu u tom pravcu. ali, opet bi na takvom bojnom brodu bila i protivraketna odbrana, pa ko ce koga... da dodam - ako bi se sve to desilo, pretpostavljam da bi i oklop bojnog broda bio izradjen i od drugih materijala - arleigh burke ima vitalne delove zasticene kevlarom.
druga varijanta - protivbrodska raketa sa bg tipa torpeda.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Nov 2010 13:45
|
offline
- Pridružio: 21 Maj 2008
- Poruke: 16111
|
10x10 ::Kolko se secam zadnja upotreba B.B. je bila u Vjetnamu kad su Ameri bombardovili obalu Severnog Vjetnama.
Користили их и у Заливу, кад су гађали и топовима и Томахавцима.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 22 Nov 2010 21:51
|
offline
- dejina811
- Počasni građanin
- Pridružio: 06 Okt 2008
- Poruke: 701
- Gde živiš: tu, u kraju
|
posle toga zasluzen penzija posle 45+ godina rada. zavidan staz.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 23 Nov 2010 10:28
|
offline
- sebab
- Legendarni građanin
- Pridružio: 19 Dec 2007
- Poruke: 4195
|
britanci su prilicno zazalili sto su povukli i rashodovali svoje bb vanguard. procenjuju da bi bili od velike koristi pri bombardovanju aerodroma na foklandima. neuporedivo efikasnije i bezbednije od aviona i bombi.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 23 Nov 2010 12:02
|
offline
- Pridružio: 21 Maj 2008
- Poruke: 16111
|
sebab ::britanci su prilicno zazalili sto su povukli i rashodovali svoje bb vanguard. procenjuju da bi bili od velike koristi pri bombardovanju aerodroma na foklandima. neuporedivo efikasnije i bezbednije od aviona i bombi.
Исти посао би могла да заврши и нека крстарица са топовима 6”-8”. На острву није било објеката вредних муниције 15”, а најтеже оружје које су аргентинци имали је био топ од 152мм.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 06 Maj 2011 11:36
|
offline
- sremac983

- Legendarni građanin
- Neimar i savremeni farmer.
- Pridružio: 24 Nov 2010
- Poruke: 12053
- Gde živiš: U sremu voljenome...
|
За то имамо кирове, који би за дорчак појели по америчке флоте. да се ми ратимо на нашег јунакa бизмарка. ишчитао сам пажљиво све постове како не ви поновио нешто што је већ речено о бизмарку.
када се појавио уз јамата је био најбољи бојни брод. имао је невероватан оклоп, веома прецизне топове, све је било аутоматизовано на њему. за један минут пмогао је да испали три гранате по топу, док су остали противнички бродови могли само две. то је можда један од ралога за само два топа по турету. брзина му је била можда и највећи адут. да ли је имао мана. јесте, као и већина ББ у то време. грађен је да удари и побегне свакој потери.
по мени имао је неодличног комаданта, адмирала за кормилом који је један од узрочника бизмаркове трагедије. јер по мени само луд човек може да дозволи да по теби пуцају пар минута, а ти да седиш скрштених руку , а потом није дозволио капетану линдману потеру за принцом од велса. још једна од кобних грешака адмирала јитленса, слање поруке адмиралитету, које је трајало читавих пола сата, а на основу кога су успели енглези да открију позицију Бизмарка. шта би било кад би било
јесте био и остао величанствен бојни брод другог светског рата. а ми о њему само можемо да испредамо приче о томе.
ајове су остале у употреби, боље је рећи враћене су у употребу због киров сипер крстарица. данас је употреба ББ бродова безначајна ма колико они били модеризовани.
током другог светског рата видело се у ствари колико су ББ рањиви услед поготка торпеда и ако се мало више удубимо у ову тематику можемо видети да ни јамато ни принц од велса, па ни остаи ББ нису потопљени од стране другог ББ већ од морнаричке авијације. и управо је та авијациј и запечатила судбину ББ.
|
|
|
|
|
|