Poslao: 01 Nov 2016 09:17
|
offline
- aramis s

- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28814
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
Ko bi ga znao. Verovatno će prve detaljne informacije biti na Partneru. Možda i na nekom sajmu pre toga, ali čisto sumnjam jer se gura Maljutka 2T i F u prodaju, a neki ugovor je već i zaključen.
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 02 Nov 2016 18:48
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5428
|
aramis s ::duxhm ::Pazi, nisam bas neki strucnjak, al mi nekako izgleda da je sklop motora i vodjenje veci problem od BG. Mislim, dzabe BG busi 1500 mm kad nema sta da je donese gde treba. Nesto mi sve "tanko" deluje ta raketa
Vidi, vođenje je po radio snopu koji emituje ona antena. Nema više onih trasera prskalica koje traži operator pri vođenju po metodi tri tačke ili optički koordinator u poluautomatskoj varjanti, pa onda prenošenje komande do rakete. Sada operator vizira cilj i liniju prati kodirani radio signal oko koga se vrti raketa i traži zonu najusmerenijeg zračenja, liniju viziranja.
Ako sam dobro razumeo, brzina je 180-200m/s što je u rangu srednje generacije POVR. Pošto ne razmotava žicu, brzina bi mogla da bude i veća, ali postojeće aerodinamičko rešenje i pored onih kanara ne dozvoljava. Ali to nije ni bitno jer od babe devojka ne biva, a vreme leta na 5km se poklapa sa vremenom leta kod standardne na 3km. Za brzo prevazilaženje nedostataka Maljutke i masovnu modernizaciju dovoljno.
Ekonoski faktor i da ne pominjemo. 70% + komponenti čini standardni Krušikov program, uglavnom dupliran, b/g je sa Pauka i verovatno razvijena iz Bumbarove. Koje je mase možemo da nagađamo.
Ostaje samo sistem navođenja koji je verovatno na nivou 9М17М Фаланга-М, a to danas i nije neka vrhunska tehnologija.
Nešto smo jako brzo prešli preko ovog teksta, to vođenje po radio snopu i usporedba sa falangom mi nisu jasni .
Naime kad sam pravio analizu rasporeda dijelova i motora u novoj maljutki pošao sam od toga da ona ima žicu ili svjetlovod i na bazi toga sam izveo zaključak da je promjer prvog marš motora sa vektoriranjem potiska ostao sti .
E sad kvaka je u tome što se za povećanje brzine sa 115 m/ s na 200 m/ s mora povećati potisak marševskog motora za tri puta , i otuda sam izveo zaključak da su osim osnovnog marš motora dodali još dva bloka goriva koji izgaraju jedan do drugog kao tandem , s tim da imaju 4 zajedničke mlaznice .Ali ta tri bloka goriva nikako da stanu , naime svaki je dugačak po 255mm i ima promjer goriva 65 mm odnosno promjer sa inhibitorom 70 mm. ta skalamerija je samo sa gorivima i mlaznicama marševskih motora dugačka preko 900 mm .
Očito da moja varijanta sa korištenjem tri bloka goriva marševskih motora od maljutke ne pije vode , već su iskorišteni marševski motori nekog većeg promjera . I tu dolazimo do toga da se vjerojatno radi o dva identična bloka goriva od kojih jedan puše kroz mlaznice za vektoriranje , a drugi kroz one četiri manje mlaznice , iznad prvog bustera.
I sad ja ne vidim gdi je tu MAKLJUKA , šta smo zadržali od nje , ona krilca na rasklapanje ???, onaj žiro koji se zaletava sa čeličnom trakicom ... i šta još ????? osim maljutkinog vektoriranja potiskom preko onih naglavaka , ali ni oni nisu ostali isti moraju biti novo projektirani za novo gorivo za novi jači potisak .
|
|
|
|
Poslao: 02 Nov 2016 19:50
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 4937
|
Možda bude od neke pomoći, generalno šta je šta na lanseru.
I još jedna pošto je nišanski blok na paradi bio uredno zatvoren.
|
|
|
|
|
Poslao: 02 Nov 2016 21:33
|
offline
- aramis s

- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28814
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
raketaš ::
E sad kvaka je u tome što se za povećanje brzine sa 115 m/ s na 200 m/ s mora povećati potisak marševskog motora za tri puta , i otuda sam izveo zaključak da su osim osnovnog marš motora dodali još dva bloka goriva koji izgaraju jedan do drugog kao tandem , s tim da imaju 4 zajedničke mlaznice .Ali ta tri bloka goriva nikako da stanu , naime svaki je dugačak po 255mm i ima promjer goriva 65 mm odnosno promjer sa inhibitorom 70 mm. ta skalamerija je samo sa gorivima i mlaznicama marševskih motora dugačka preko 900 mm .
Očito da moja varijanta sa korištenjem tri bloka goriva marševskih motora od maljutke ne pije vode , već su iskorišteni marševski motori nekog većeg promjera . I tu dolazimo do toga da se vjerojatno radi o dva identična bloka goriva od kojih jedan puše kroz mlaznice za vektoriranje , a drugi kroz one četiri manje mlaznice , iznad prvog bustera.
Ajmo da nagađamo kroz pitanja, malo drugačije
Kakav bi uticaj imao odloženi start drugog startnog motora uz normalni start marševskih motora?
Kakav bi uticaj imao drugi marševski motor punog preseka, veće brzine izgaranja i bez ograničenja temperature sa mlaznicama koje nisu od molibdenske legure nego keramičke, koji sinhrono radi sa tinjajućim motorom koji duva kroz stare mlaznice i daje vektorisanje motorom?
|
|
|
|
|
|
Poslao: 03 Nov 2016 07:42
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5428
|
Aramis pita ...Kakav bi uticaj imao odloženi start drugog startnog motora uz normalni start marševskih motora?
Kakav bi uticaj imao drugi marševski motor punog preseka, veće brzine izgaranja i bez ograničenja temperature sa mlaznicama koje nisu od molibdenske legure nego keramičke, koji sinhrono radi sa tinjajućim motorom koji duva kroz stare mlaznice i daje vektorisanje motorom?
Prvo pitanje .
Odloženi ( zakašnjeli ) start drug bustera bi doveo do pada rakete na desetak metara od lansera , Naime buster ima 680 grama goriva koje gori vrlo kratko i on originalnu maljutku nagura na 115m/s za o,3- 0,5 s.
Duplo teža i veća maljutka zato ima dva bustera , e sad zašto su konstruktori to izveli kao dva bustera umjesto jednog jačeg , ne znam mogu samo pretpostaviti. Takva triper rješenja su primjerena onim veseljacima u Siriji ili nama u HV devedesetih godina .
Gorivo za buster motor nije nešto specijalno , to je cijev vanjskog promjera 112,5 mm , sa rupom 91 mm i dužine 80 mm skoro pa da bi se mogla potokariti od nekog otpadnog komada goriva od grada ili ognja. Sa stanovišta unutrašnje balistike raketnog motora skoro da je potpuni svejedno da li bi u tom novom jačem busteru bile dvije cijevi jedna do druge ili jedna duža.
Kad bih radio buster ispočetka onda bih stavio dvije cijevi jednu u drugu tako da optimalno iskoristim prostor odnosno raspoloživi volumen , i stavio bih tu busterćinu na vrh tako da su vektori potiska ispred težišta da vuku raketu sa rampe , to je za tako dugačku i tešku raketu bolje . Uostalom i originalna maljutka ima buster koji ju vuče sa rampe.
Ako zamislimo da je ostao originalni žiroskop onda se on mora zaletiti na punu brzinu potezanjem one trakice , što znači da velika i teška raketa mora poštivati tu dinamiki kako bi se žiro zaletio.
Drugo pitanje.
Naravno da sam odvrtio tu varijantu snažan marševski motor od neke postojeće rakete koji odtžava putnu brzinu , a ona tinjalica odotraga da upravlja sa mlazom , i dobro si to nazvao tinjalica jer taj motor i nema više potiska od stotinjak njutna , ili narodski rečeno deset kila potiska .
Na originalnoj maljitki se tih deset kila potiska još gubilo jer je dio mlaza odnosno vektora potiska bio usmjeren u stranu kako bi se moglo upravljati , onako od oka ostajalo je 8 kila za borbu sa otporom zraka , a dvije kile su išle lijevo- desno gore- dolje .
Za tako dugačku i tešku raketu koja ima jako veliku inerciju te dvije kile potiska za upravljanje nisu dovoljne , ta raketa bi bila jako lijena sa dugim periodima oscilacija , sad lupam ali mislim da bi joj trebalo više od sto metara dužine da se pomakne za 5 metara bočno ili gore. Ta se lijenost može donekle iskompenzirati da autopilot drži raketu visoko i da je tek u zoni cilja počne spuštati na cilj.
Prije bih rekao da su konstruktori pojačavali tu tinjalicu i da su joj potisak digli bar na 150 N , nije to neko drastično povećanje ni potiska ni dimenzija mlaznica odnosno naglavaka mlaznice , da bi imali viziju o dimenzijama to bi značilo da rupu u mlaznici sa 3,5 mm proširimo na 4,3 mm . Skoro pa da se ne osjeti u konstrukciji , ali očito da nije tako .
Naime nakon Maljutke ja se ne sjećam da je netko kod rusa ili bilo gdje u svijetu prošao sa tim rješenjem , rusi su odradili cijeli niz raketa, a da se nisu ni osvrnuli na maljutku sve su to aerodinamićka rješenja , očito da je taj molibden u mlaznicama zadovoljavao kod malih potisaka sa relativno hladnim barutom , a dizanje brzine rakete je tražilo snažniji motor , a to sa molibdenom nije išlo .
Dakle otvara se tu niz pitanja , prije svega ako dolje kod motora nema žiroskopa onda mogu zamisliti neki drugi sklop za upravljanje , skinut sa Bumbara ili neke druge rakete , ali i tu se opet vrtimo oko malih vektora potiska nedovoljnih za upravljnjem sa tom dugačkom mrcinom .
Da su ona krilca u nosu upravljiva rekao bih" dečki svaka vam dala " ovako sam zbunjen , ali raspoložen za raspravu uz jutarnju kafu.
|
|
|
|
Poslao: 03 Nov 2016 10:32
|
offline
- aramis s

- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28814
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
Da su išli na varjantu kanara, onaj projekat Bumbar 3.000 je jednostavno treblo da se završi u laser ili radio vođenoj varjanti. Bio bi približnog dometa i veće probojnosti uz skoro duplo manju masu, kontejnerski smeštaj i kompaktnost.
|
|
|
|
|