POVR 9M14 Maljutka

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ne vidim nigdje podatke o temperaturi naglavka.
Brzina strujanja od 2110 m/s je OK, ali moram priznati da je max statički pritisak od 0,658 MPa puno manje nego što bih očekivao.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Evo za početak neko opće stanje strujanja kroz mlaznicu











Naglavak ubija suma svih efekata ...brzina odnosno skretanje mlaza ...puta tlak . i temperatura . a vrijeme je katastrofa

• 3Ovo se svidja korisnicima: jazbar, Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Evo još jedno istraživanje na tu temu ali od strane ekipe iz Edepro-a i profesora Jojića sa MF.

Prilog istraživanju spojlera i kupole deflektora sustava vektora potiska u porivu rakete

Ustrojen je fizički model spojlera i kupolastog deflektora u sustavu upravljanja vektorom potiska (UVP) razmatrajući zaključke prethodnih i sadašnjih ispitivanja. Prema logici fizičkog modela razvijen je matematički model. Algoritam modela i rezultati su analizirani i objašnjeni. Konačno, rezultati modela su potvrđeni testovima realnog motora.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 1Ovo se svidja korisniku: ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ovaj sklop mlaznice i naglavka na maljutki je malo specifičan. Tri su sektora:
Poz.19-klasična molibdenska mlaznica
Poz.20-cilindrična cijev
Poz.23-molibdenski umetak naglavka

Da li bi ovo mogao biti skroz pojednostavljeni prikaz promjena stanja (bez zakretanja naglavka)? Iako mislim da bi u sektoru 3 sve tri krivulje trebale divljati i to bez zakretanja naglavka, znači os mlaznice i naglavka ista.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukoviće kako se meni čini naglavak je na najužem mjestu malo šiti od izlaznog otvora mlaznice , a to bi znači da se ekspanzija nastavlja , to jest brzina još malo raste temperatura još malo pada i tlak još malo pada , ali kako taj naglavak stalno mlati lijevo desno dolazimo do toga da molekule tog užarenog plina velikom brzinom udaraju u stjenke naglavka , to je ona crvena zona na slici , Znači na tom mjestu uslijed sudara i promjene smjera molekula vrelih plinova dolazi do dopunskog zagrijavanja naglavka i njegove erozije.

• 1Ovo se svidja korisniku: ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

U pravu ste, oko me prevarilo. A i nije normalno da se na kraju ciklusa diže tlak i temperatura na uštrb brzine.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Da li ovako nešto može funkcionirati ?



Ako je postojeći naglavak rotirajući da se raketa može upravljati i ako isto tako služi za dodatnu ekspanziju, ali ga mlaz ubija i konstrukcija je takva da povećanja potiska nisu moguća, možda se može sa komadom koji bi bio i usmjerivač i mlaznica osigurati jači potisak. Možda bi ''odziv'' rakete bio kilaviji, ali jači motor (naravno povećanje mase odmaže) bi značio i veći domet pa ima vremena i prostora za korekciju.

Naravno, mlaznica može imati umetak od molibdena, a ostalo klasika materijal koji god već je.

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, ruma, Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Načeli smo temu upravljanja potiskom i to j dobro da na jednom mjestu to sve skupimo mislim da ima smisla to obraditi na maljutki kao tipičnom primjeru . Ovo što ti predlažeš ima jedan nedostatak, nemaš kritični otvor mlaznice kao jedan izraziti detalj , kao jedno izrazito suženje . Ovako kako je nacrtano ne znamo da li ti je unutar strujne cijevi strujanje kritično ( pa je cijela strujna cijev nešto kao kritični otvor , što nije dobro ) ili imaš mlaznicu na lijevoj strani slike pa je unutar strujne cijevi strujanje nadzvučno , a onda se u naglavku još poveća brzina.

Konstruktori izbjegavaju nadzvućno strujanje unutar cijevi , manji su gubici , i sve radi stabilnije , dobar primjer za to je R 262 Orkan . Vučur je tu morao staviti strujnu cijev jer je oko nje formirao buster motor
.

Grafitno grlo kritičnog otvora je neznatno manjeg promjera , ali dovoljno da je iza toga strujanje nadzvućno.

Jedan dobar primjer je i raketa Nike njen marševski motor ima izraženo dugu strujnu cijev , kako bii oko nje smjestili sve one mrdalice za krila


Kod maljutke su konstruktori bili prisiljeni na dugu strujnu cijev kako bi smjestili mrdalice za naglavke , e sad zašto su je izveli kao nadzvučnu mogu samo nagađati , iz dijagrama vidimo da je temparatura plinova znatno niža u nadzvučnoj struju , pa može biti neki inox materijal , a ne molibden , Rusi su očito čuvali molibden za mlaznicu i naglavak.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ideja je bila bez mlaznice na ulaznoj strani, strujna cijev kao kritični otvor i rotirajuća mlaznica čisto ekspanziona i usmjerivačka.
Nije dobro jer je kritični otvor predugačak?

Vodilo me to da kritični otvor bude stacionaran jer ako bude u sklopu rotirajućeg elementa ne znam kako bi to utjecalo na samu stabilnost i upravljivost s obzirom da predpostavljam strujanje kroz kritični presjek proizvodi dosta nekontroliranih nusefekata.

A kada bi strujna cijev bila podzvučna (sad za razliku od 50'-60' ima novih materijala), ali na njenom samom izlaznom kraju (i dalje stacionarnom) da bude kritični presjek? Mlaznica rotirajuća kako sam nacrtao.

Znači vrlo slično kao Orkanov glavni motor, ali sa rotirajućom mlaznicom.

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, ruma, Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Nešto se ne sjećam takvih konstrukcija , zapravo se ne mogu sjetiti da li je još netko kod malih raketa radio sa naglavcima , a rješenje koje ti navodiš, ima nekoliko bremenitih problema : neposredno iza kritičnog otvora je tlak još uvijek velik , pola od onog u komori , a i plinovi su još vrući , ima tu problema sa dihtanjem .Ovo sa naglavcima je barem pošteđeno tog tlaka . Ako nacrtaš svoju mlaznicu u drugoj projekciji zakrenutu za 15 stupnjeva imaš prekrivanje otvora , znači nagli porast tlaka u motoru što dovodi do vibracija u motoru ili čak do eksplozije .

Obično se takve mlaznice rade sa kuglom na samoj mlaznici , a onda se ta kugla klati u jednoj cijevi koja je istog promjera kao kugla , u tom slučaju nema prekrivanja otvora , a strujanje u toj cijevi je podzvućno. Kod velikih raketa na kruto gorivo ( balističkih) ima niz raketa koje su tako riješene , ima ih i sa 4 mlaznice koje su se klatile oko nekog zgloba u dvije ose , i sa tim klačenjem upravljale i valjanjem i smjerom i visinom .( Polaris svi motori itd )

Ajmo nabrojati od tih malih protuoklopnih raketa koja još mrda sa naglavcima , a koje imaju interceptore , da sad isključimo cijelu familiju onih sa kanarima ili nekim aerodinamičkim mrdalicama .



Koliko sam shvatio Aramisa negdje s početka ove naše priče Velika Maljutka ima slobodnu repnu površinu , žiro je negdje u utrobi, nema u repu onih bljeskalica kao bumbar , ni kalema žice, znači može biti motor sa jednom mlaznicom i dva interceptora , jer seraketa sigurno rotira ( valja ) oko uzdužne ose zbog onih zakošenih mlaznica u busteru i zakošenik krilaca .

Taj Aramisov podatak je izuzetno važan ...daje veliku slobodu konstruktoru koju zadnjih 50 godina nitko nije imao, jest da meni tu sad ništa nije jasno .. to sa kamerom koja na 5 km vidi nejaćki mlaz tog motora ili čak raketu, i radio signal koji prođe kroz zonu ioniziranog zraka iza rakete , a da ne govorim o radioometanju