Ručni bestrzajni bacači

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mislim da su Šveđani u ovoj priči mozak, a da neke druge to prči jer koliko vidim ovo je tema istraživanja još od 2004. godine. U prvoj fazi je hitno trebalo nešto da zamjeni prvi AT4 i nastao je AT4CS, a u drugoj fazi je trebalo razraditi i RS verziju. Naravno, naručitelj i onaj koji je to trebao je tko drugi nego amerikanac jer oni jako vole pucati.

I bili ste skroz u pravu, još onda je stavljan naglasak na problem nekontroliranog grijanja odnosno požara. Provođeni su testovi sporog i brzog pregrijanja uz zahtjev da granata ne izleti više od 50 ft (15m) jer tada se upaljač armira, ali testovi su bili neuspješni odnosno letilo je do 30m.

Šta hoću reći, mislim da je sad ovo rješenje koje je nastalo i nakraju naručeno (prvo od jednog neobjavljenog naručitelja) , a 2015. i od strane SAD-a ipak bilo malo podložno kompromisu između mogućnosti i očekivanja. I sam naziv RS (reduced sensitivity) - smanjena osjetljivost, daje naslutiti da je osjetljivost samo umanjena. Drugi termin koji se nije dodao u oznaku, a u početku se često baratalo s tim terminom, IM (insensitive munition) - neosjetljiva municija, ipak ima svoju težinu i kasnije je malo to u zahtjevima ublaženo (granata mora sadržavati punjenja koja će pokazati sukladnost sa IM).

Naravno da još uvijek nema dostupnih detaljnih crteža, nacrta, čak ni opisa. Vjerovatno je i upaljač nekog novog dizajna pored konusa i eksplozivnog punjenja. Što se tiče eksploziva, dosta se vrti PBXN (mješavina heksogena, aluminija i butadiena).

• 1Ovo se svidja korisniku: Drug pukovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Države poput amerike koje su stalno u nekom ratu , brzo bi ostale bez plaćenika ili vojno sposobnih muškaraca kad neke opasne zadatke ne bi delegirali dronovima , satelitima i slično, ali na kraju ostaje vojnička čizma .. marinac sa ograničenim resursima.

Iz tog ograničenog resursa proizilaze sve te kerefeke sa upaljačima i eksplozivima , bimetalnim kumulativkama , ali je to jedan specifičan razvoj , i ne znači da će jedan narod , poput Rusa , koji se uvijek borio protiv agresora krenuti tim šminkerskim putem .. čak naprotiv dostignuća u razvoju će koristiti da poveća efikasnost sustava pa i po cijenu smanjene sigurnosti u venrednim uvjetima ( požar udar groma ili udar gelera ).

Dr Nikola Kršić je sa suradnicima na VTF u Zagrebu je objavio jako puno radova na temu sigurnosti upalljača , izvršena su vrlo opsežna istraživanja , simulacije udaraca , sudara , padova, požara ,pogodaka metka ili gelera. Posebna pažnja je posvećena neželjenom lansiranju rakete i kako se osigurati od toga da ti rekete ne razvuku požar po tvornici skladištu ili bojišnici.

Zaključak svega toga je...upaljač u posebnu kutiju i montaža prije upotrebe , a u svim drugim slučajevima transportni osigurač i tek kad je on vani onda upaljač može odraditi.

Ja sad ne znam kako je to izvedeno kod inostranih sustava sličnih našoj zolji , ali sam taj čin razvlačenja cijevi se može iskoristiti kao potvrda upaljaču da mu je dozvoljeno armiranje , dok su cijevi skupljene , tamo neki pimpek drži sve zablokirano i u požaru stvar može poletiti ali ne može eksplodirati bojeva glava.

Svojevremeno su i kod nas vršena istraživanja polimernih ili kompozitnih eksploziva , nazvali smo ih kompozitni po ugledu na kompozitna raketna goriva . Dosta simpatična stvar, eksploziv je poput auto kita i tek kad mu se doda " katalizator " i dobro izgnjete dolazi do polimerizacije i poprima čvrsti oblik .

Ali ipak na kraju na pancir ploči se vide rezultati .. nema ništa od te šminke .. nisko flegmatizirani Heksogen ili Oktogen sa desetak posto aluminija su zakon.

Druga je stvar koji su problemi u tehnologiji prerade , sa kojim rizikom se vrši prešanje , kako tamo u preseraju stvar automatizirati , kako učiniti stvar bezopasnom po ljude ako i dođe do eksplozije kod prešanja , a dolazi do toga redovito.

Sve to ima svoju cijenu ali cijena cilja opravdava sva sredstva .. ako je cilj glavni borbeni tenk neprijatelja ,onda sve žrtve i sve materijalno što se uložilo u razvoj i proizvodnju ima smisla , ali ako je cilj neki bunker ili eventualno neko lako borbeno vozilo , ili nazaštičeni "golobradi" Taliban onda taj raketni bacač mora biti prije svega siguran za uporabu , da od njega ne stradaju svoji vojnici.

U tom smislu ja gledam na taj razvoj i halabuku koja se digla oko AT-4, i siguran sam da se u armijama poput ruske intenzivno prati taj razvoj , vrše simulacije , i ispitivanja sličnih sustava , e sad zašto se još nije pojavio ruski odgovor na AT-4 , nego i dalje furaju RPG-7 i one Vampire ostaje mala tajna , ali ne za dugo jer su svi temeljni principi već davno poznati , stvar je samo odluke neke administracije da se krene u taj razvoj ili u nekom drugom smjeru.

Osobno sam radio na RBR OSA i uvijek sam smatrao da je ona trebala biti nešto poput AT-4, ne duža od metra i ne teža od 7 kila, ali eto ispalo je onaj sulunar od dva metra

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Malo da proširimo temu i na starudije...francuski ACL/APX 80.



Kalibar 80mm, ožljebljena cijev, elektrmagnetsko okidanje. Granata kumulativna, 530mm dužine, kumulativna glava 0,55kg, vodeći prsten polimerni, 6 pera stabilizatora.



1)piezogenerator
2)bojna glava
3)pripala
4)startni reaktivni sklop
5)marševski motor



Pored ove kumulativne, postoje i rasprskavajuće, dimne i osvjetljavajuće granate i one za razliku od prve nemaju marševski motor.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nije nikada zaziveo, bio je konkurent LRAC F1. Trebao je da menja BsT 57mm, BsT 75mm, LRAC Mle 1950 i M20 "Super Bazuku"

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Tako je, nije zaživio, ali nema veze, bitan je i koncept odnosno pristup dizajnu. Što više primjera to bolja usporedba. Sve su to oruđa sa istom namjenom, a tako različiti pristupi.
Zato da ne ostanemo samo na Šveđanima, koji su to je zaključeno pokorili svijet sa svojim rješenjem, evo i Talijana i njihovog rješenja.
Breda Folgore 80mm, iako sa svojih 19kg malo oteško za kvalifikaciju ručni bacač, ali ipak ima i tu mogućnost.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ko je na slici? Libanci? Kamuflaza i rani M16 + Folgore odgovaraju?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Uz sliku je pisalo da je iz promocije Breda Meccanice tamo nekih 80-ih pa su valjda talijani.
U komentarima se jesu raspisali o tom šarenilu uz jedan komentar da možda i nije vojska u pitanju nego predstavnici firme.

A možda su pobrkali sa ovom slikom koja je iz promocije, ali razlika očita.



Uz folgore ima jedna poveznica obje slike odnosno tima. Mora barem jedan biti brko ala kapetan Bartorelli

• 1Ovo se svidja korisniku: jazbar
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

JNA odnosno VTI je imao uvid u ACL APX 80 , ja sam 1991 godine našao par sanduka u skladištu u Skopicama tu je bila delaboracija municije vađenje baruta i eksploziva za potrebe barutane u Kamniku.

Ono što je zanimljivo njegov marševski motor je bio ispred kumulativnog lijevka . Konstruktori OSE su dugo jašili na tome da u bojevu glavu ugrade takav marš motor

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Imali smo uvid i '50ih u LRAC Mle 50. Bilo je dosta tog naoruzanja koje je nabavljano za testiranje, davnih dana pocetka 2000ih sam imao ceo spisak... Da bude u temi, bio je na tom spisku i americki BsT 90mm M67, ACL/APX 80 i M2 Carl Gustav.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zar je problem staviti u upaljac bimetalnu belleville oprugu koja će okinuti kada se poveca temperatura i tako kompletno zablokirati upaljac pa neka onda raketa leti koliko hoće.
Takve se opruge nalaze u svakom termostatu za elektricni bojler, i nedavno me upravo ta opruga spasila od eksplozije bojlera kada je otkazo glavni mehanizam u termostatu.