Ručni bestrzajni bacači

18

Ručni bestrzajni bacači

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5739

@ Conrad Control Naravno da bi se mogao staviti bimetal ,ali on mjeri temperaturu prostora u kom se nalazi , a to je tijelo upaljača. Mislim da su švedi tu išli na daljinsko mjerenje temperature sa IC senzorom koji kroz neke rupice na tijelu upaljača mjeri temperaturu lansera . Takav senzor radi kao termonaponski element i ne troši struju dok raketa leži u skladištu, a u trenutku lansiranja mikroprocesor pogleda koja je ta temperatura odnosno napon i na osnovu toga stvar zablokira inicijalni lanac .

Pretpostavljam da kad već imaju mikroprocesor u upaljaču , da on radi još nešto , mjeri ubrzanje odnosno konačnu brzinu projektila , i ako nešto sa pripalom baruta ili sa uvjetima izgaranja nije u redu opet zablokira .

Ta konačna brzina mora biti u 0,5 m /s točna ako se želi pogoditi cilj kod tako malih brzina na 500 m.

@ Bojan Ovo što sam ja izvukao iz Skopica su bili vjerojatno ostaci sa ispitivanja , dati na uništavanje. Bojeva glava je bila inertna , za marševski motor više nisam siguran , a buster je bio bojevi .

Barutno punjenje je u obliku valjčića promjera 6-7 mm dugački oko 15 mm sa sedam rupica , i svi barutni valjčići su jednim krajem zalijepljeni na aluminijsko tijelo motora , tako da rigaju vatru ka centru .

Ono što je zanimljivo nema tu nekog mehanizma neke brave ili zatvarača za spajanje tog bustera sa lanserom , stvar se jednostavno gurne u lanser do graničnika , a buster viri van . Nakon ispaljivanja buster sam ispadne odnosno ode koji metar unatrag



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5703

Ne znam, nema nekih slika lansera osim jadnih mutnih skičuljaka, ali na kraju lansera ima neka ručka i oznake kao strelice što hoće reći da je zadnjak rotirajući.
Slika same granate je još jadnija i ne vidim ništa što bi ličilo na mlaznice marševskog motora. Jel moguće da je mlaznica ustvari sama granata odnosno izvedeni spoj dva sektora? Nešto ovako...



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5739

Upravo tako . S tim što bi to sve klimalo da je jedan prsten . Taj prsten je bio podijeljen na više sektora , tu se svašta eksperimentitralo od 6 sektora pa do 80 malih mlaznica .

Ono na čemu se najviše radilo je bilo kako osigurati da se svih 80 mlaznica otvori kod istog tlaka i u istom trenutku , bila je tu jedna tanka membrana od mesinganog lima .

Kumulativni mlaz bi se formirao kroz onu centralnu cijev koja spaja piezo sa ostatkom projetila . Dosta zgodno i kompaktno rješenje , ali je palo na tom marševskom motoru i kod Francuza i kod nas .

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5703

A kako se ostvaruje pripala marševskog motora s obzirom da je buster fizički odvojen ?
Možda upaljač u raketnom motoru koji se aktivira od inercije, uz zadršku ?

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5739

Davno je to bilo , mislim neki magnet koji je proletio pored zavojnice , nisam više siguran jer smo i mi petljali po tome , tražeći rješenje .

Na OSI je to bio pirotehnički usporać , ali to nikad nije radilo dobro , naime na minusu gorivo izgara sporije , tlakovi su niži , motor radi duže , zbog nižeg tlaka je i stupanj djelovanja motora niži pa je i početna brzina niža . A projektil kad izleti iz cijevi uvijek malo mahne repom dok se stabilizira . Vrijeme te prve periode ovisi od brzine , i sad ispada da kod nekih temperatura taj vremenski usporač pogodi trenutak kad je raketa u osi lansiranja , a kod nekih temperatura motor kresne baš kad je nos rakete dignut i eto ti promašaja .

Bilo bi idealno da neka elektronika pali motor ovisno od toga kad je raketa u pravcu lansera , ali tada početkom sedamdesetih godina nije bilo ničega osim čipova u TTL tehnologiji , a to je trošilo struju ko lemilica, a baterija nije bilo.

online
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 29235
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Deluje interesantno kao podatak da je masa CG M-4 u odnosu na predhodni model smanjena za 1,1kg upotrebom titanijumskih legura za izradu metalnih delova i time ostvaren životni ciklus od 1.000 gađanja. Upotrebom novih kompozita masa cevi je smanjena za daljih 0,8kg, a masa Venturijeve 0,9kg.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5739

Mislim da je to maksimum sa klasičnim kompozitnim materijalima , za sada su nano tube još uvijek preskupe da bi se više koristile u borbenim sustavima tog ranga , ali za desetak godina .. tko zna.

Korištenjem takvih šupljih vlakana (cjevćica) umjesto vlakana iz punog ugljika mogu se dobiti kompozitne strukture dvadeset i više puta čvršće nego sa punim ugljikom .

Ja očekujem razvoj nekog hibrida između Gustafa i AT-4 , glatku kompozitnu cijev višekratno iskoristivu , i korištenje klasičnih ugljičnih vlakana , ali s dodatkom nano tuba u sam polimer kako bi se popravila svojstva polimera, ta bi cijev bila u startu bar deset puta skuplja od one na AT4, ali se može više puta koristiti.

Gustaf protiv AT-4 ... to je stvar taktičara , a ne inženjera, što se tiče inženjera on su te probleme riješili već prije desetak godina.

online
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 29235
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Ako uzmemo u obzir da za CG razvijaju ULM, (samona)vođena raketa dometa 1,5-2km sa direktnim modom gađanja kao i modom gađanja odozgo i masom od 5kg, ostaće on još dugo u upotrebi bez gubitka potencijala u PO borbi.



Za njegovu upotrebu kao i za novi elektronski programibilni rasprskavajući projektil se integriše i relativno kompaktni SUV sa laserskim daljinomerom. FCS 12


offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5739

Čini mi se da sam negdje vidio taj lanser , cijev ispod rakete, lanser je gladak bez kanala , treba obratiti pažnju na to , možda je na pomolu novi glatkocijevni CG.

online
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 29235
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Ne, to je cev adapter za raketu kako tokom lansiranja ne bi pokrivila kormila i stabilizatore u kanalima cevi. Pošto je mekog starta mislim da su zidovi veoma tanki.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1042 korisnika na forumu :: 83 registrovanih, 10 sakrivenih i 949 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 16114 - dana 07 Apr 2026 22:02

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, AleksandarV, Alexandar-1973, alke12, aramis s, Asparagus, BaneM75, Banovo Brdo, bigfoot, blankspace, bojank, bokicacar, BORUTUS, Bosnjo, calvi, carinko, cemix, Cicumile, cifra, CikaKURE, CLIPPER, coaaco, cojapop, Colt D, comi, crnogorac, darionis, darkkran, dendrit86, desmeki, Dimitrije Paunovic, dmrdc, dragan_mig31, draganche.rs, draganl, dragoljub11987, DrNeoCortex, dule10savic, dushan, Džekson, ElGenius, Gheljda, glados, ivan1973, Jan, jarovitt, Jaxupa, Kajzer Soze, KizJ, Knovakov, komenski, laurusri, Levi, Lubenica303, luka35, mercedesamg, Mis uz pusku, Mićko, mkukoleca, Nemanja.M, nesa1962, nick79, obsc, Panter, pceklic, Plavi Jadran, PlayerOne, raf87, rovac, sasa87, siwoti, Smiljkovich, SpaDej, tm, trajkoni018, tubular, vaso1, Veless, Vlada78, Vladonius, ZetaMan, Zmaj Tolak, 800077