Ručni bestrzajni bacači

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovo sa mlaznicom mi se sviđa. Totalno sam promašio temu po ovom elementu, a još da nisam nešto slično za 655CS i pitao odnosno pretpostavljao jer za nju kažu da radi po sistemu krute kontramase i venturijevog efekta.

O ovim duplim kapislama ima opisano u katalogu.





Ne bih se upuštao u pojašnjenja jer bi opet mogao svašta poizokretat, samo ukratko prevedene one lakše teme.
D.7.1. Opće o sistemu dvije kapisle, ''D'' - usporeno djelovanje za ciljeve tipa zgrade i ''I'' - trenutno za lako oklopljene ciljeve. Kada se granata puni i slovo ''D'' bude gore - usporeno djelovanje i obrnuto naravno kad je ''I'' gore.

D7.4.1. Opis granate, konusa i prstena. To smo manje više sve opisali. Granata od čelika, cilj maksimalna fragmentacija, konus od specijalne legure (ne piše, ali mislim da je bakar i volfram). Prsten slobodan, rotirajući od teflona da osigura plinonepropustnost i da ne umanjuje kumulativni efekt.

D.7.4.2. Ovo ću prepustiti...ako dobro razumijem kaže da su dva neovisna sistema osiguranja detonatora, preko okretnog rotora i putem pinova i da su dva načina aktiviranja detonatora. Piezoelektrično kada se opali kao ''I'' i pirotehnički kada se opali kao ''D'' uz neki magnetni osigurač...

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Samo mi je još magnet falio , pa da imam kompletnu zbrku u glavi oko tih upaljača .

Kod duplo djelujučih upaljača se obično koriste dva sklopa prednji - udarni kao trenutni , a zadnji kao inercioni ili usporeni , i tu je opet neki trik .... kako su uspjeli da provedu plamen od jedne kapisle do projektila , odnosno upaljača i da taj plamen presječe kabal od piezo upaljača , pa onda na cilju odradi samo inercuioni , usporeni sklop. Dok u drugom slučaju rade oba upaljača samo onaj piezo prvi kresne .

Nadam se da će se pojaviti još koja shema na nekom normalnom jeziku , a i taj magnet čuda radi .

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mala terminološka greška Kod duplodejstvujućih upaljača jedan sklop je udarni, a drugi tempirni (mehanički kao na DDM M67 ili MTSQ M501 ili pirotehnički kao na D-1). Upaljači sa udarnim i inercionim mehanizmom (UTI) kao KTM-1, odnosno udarnim, inercionim i mehanizmom za usporenje (UTIU) kao UTIU M-63 su defacto udarni upaljači.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

EOD ja sam bio u dilemi kako imenovati taj upaljač , i još uvijek sam .

Da li u tvojim papirima imaš što o njemu , jer po ovome kako vidimo u presjeku onu u nosu nema ništa , ni piezo ni neku kontaktnu kapu , sve je odotraga , a onda po prirodi stvari sve mora raditi inerciono , a to je onda opet po definiciji sve sporije u odnosu na ono rješenje sa Ose ili Zolje,

Možemo govoriti o Trenutnom Inercionom načinu rada i o Usporenom Inercionom .

Inače sam planirao malo detaljnije pisati o upaljačima na Gustafu i AT-4 samo dok se skupi nešto malo više informacija.

Trenutno me zanima u kojim postrojbama američke vojske ili druge neke vojske se nalazi AT -4, a u kojim Gustaf , iz tog podatka bi se mogao izvući i podatak o stupnju osiguranja tih mehanizama , jer ponavljam po mom mišljenju je AT -4 opasan u skladištu, opasan u transportu , i opasan u postrojbi , jer u svakoj od tih faza može doći do neželjenog aktiviranja i uredne eksplozije bojeve glave samo ako ima prostora više od 15 m da projektil poleti i izvrši armiranje.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

AT-4 koriste svi zivi, izdaje se po potrebi, kao komad municije. Pesadijsko odeljenje najcesce nosi 3-5 komada. Znaci ekvivalent Zolje/rucne bombe/TM. Pitacu ljude sa iskustvom iz prve ruke, ali mislim da nema nikakvih posebnih ogranicenja oko transporta i koriscenja.

Gustav koliko znam imaju samo Rendzeri (u M3 varijanti koliko se secam).

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ih, gosn raketaš, da je samo magnet
Ima tu još koječega, dvije glave, dva upaljača, pa senzor lansiranja na granati koji odleprša od ubrzanja i čupa sigurnosni pin, pa elektroničke pločice.




Zgodan 3D prikaz jednog od svih tih tipova upaljača , možda vam pomogne.



Uvećano...


Inače sve ovo je iz ove kratke brošure, ima nešto i o zahtjevima odnosno standardima za upaljače.
http://www.dtic.mil/ndia/2007fuze/SessionIIIA/sundvall1540.pdf

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

A jesu ga okitili ko novogodišnji bor.

Ovaj dodatni osigurač koji ispada i čupa pin iz upaljača, mi je ok , ali on ne osigurava bojevu glavu da ne grune u požaru .

Jedino što može osigurati je ta mala elektronikica , naime ako je AT -4 u požaru onda se ta toplina preko kompozitnog lansera prenosi unutra na projektil i neki njegovi površinski dijelovi se zagriju iznad 100 C , Ispaljivanje se ne može zaustaviti jer je takav paljbeni krug , ali se u trenutku ispaljivanja preko neke piezo baterije počne napajati ta elektronika i mikrokontroler prvo pogleda koja je popvršinska temperatura projektila. Ako je ona od -50 do +125 C onda je sve ok i on dozvoljava armiranje upaljača , naravno ako ima potrebno ubrzanje , a ako je temperatura površine projektila iznad 125 C onda nema armiranja i nema prijenosa eksplozije i požara dalje.

To je jedna ovako iz prsta isisana teorija , ali mogla bi proći

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 03 Jul 2016 10:59

Taj prednji mehanički osigurač kod ove granate sa duplom glavom bi mogao biti sa istom ili sličnom funkcijom kao oni repovi na krilcima za zadnji upaljač.
Pored tih mehaničkih osigurača i unutrašnjih osigurača (pinova) koji za aktiviranje trebaju akceleraciju pa okretni rotor i elektronika koja sve to kontrolira, spominje se i unutrašnji balistički tlak (inner ballistic pressure).
Jel to može blokirati armiranje upaljača u požaru? Odnosno elektronika koja će prepoznati razliku.

Dopuna: 03 Jul 2016 11:07

Inače zadnji lotovi za SAD uglavnom imaju dopunu u oznaci, npr AT4CS RS (reduced sensitivity).
Naću nešto po ovom pitanju, možda tu leži odgovor.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Malo sam kopao po internetu vezano uz RS (reduced sensitivity) i IM (insensitive munition) i nisam izašao,barem za AT4, nešto pametniji.
Svašta se piše, uglavnom marketing i kojekakvi patenti sumnjive izvedivosti ili plaćeni da zavaraju konkurenciju, i skoro svuda ''unique shaped charge warhead'' iliti slobodno ''punjenje bojne glave jedinstvenog oblika''.

U američkim uvjetima u tenderu traže da punjenje osigura IM zahtjeve, to se valjda odnosi na eksploziv jer vidim da Octol koji je bio u osnovnim varijantama više nije dobrodošao.

Ali ono što zbunjuje, svi tupe jedno te isto, a u Saab-ovoj brošuri piše ''unique bimetal warhead'' !!!???? Bimetal



Inače isto tako Saab izvor, pregled svih AT4 modela.



Vidi se da RS model ima istu masu kao i onaj osnovni CS model koji smo prošli što bi reklo da nije neki skroz drastičan odmak od dizajna, ali je probojnost itekako umanjena.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Oko tog smanjenja osjetljivosti eksploziva dosta se radi na zapadu , naime oktogen i heksogen kao idealni eksplozivi za kumulativke su opasni za rad , opasni i za skladištenje jer vole u požaru grunuti i bez detonatora .

Treba još to istražiti što to točno švedi trpaju u AT-4 , ali je sigurno da su sa tim manje sensitivnim eksplozivom skinuli probojnost.

Pojam bimetala se odnosi na kumulativni ljevak posebnog oblika , vidimo da to više nije konus nego složena forma promjenjive debljine metala , o tome sam već pisao samo ne znam na kojoj temi . Kas kažu metal ne mora značiti da je to homogeni metal u pravom smislu , to bi mogao biti kumulativan lijevak urađen iz prešanog praha volframa . Volfram je u tom slučaju šupljikav kao spužva i ima sposobnost da u vakuumu sebe ( u te šupljine ) upije tekući bakar ili srebro . Takvim "bimetalom " se postižu daleko veće probojnosti u odnosu na klasični bakreni lijevak.

Očito su švedi željeli naprednom tehnologijom u području lijevka dobiti probojnost i sa nekim lošijim eksplozivom ali manje opasnim , očito ih prči ponašanje AT-4 u požaru