Ručni bestrzajni bacači

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovih dana dosta razmišljam o tom AT i pokušavam shvatiti logiku konstruktora , mući me njegov upaljač i stroge norme koje ima američka vojska u pogledu sigurnosti upaljača koji lete u heličima , a bazirani su na brodovima ili nosačima zrakoplova .

Ovu smo fotku već imali malo sam je pošarao pa stvari izgledaju ovako



Ja tu vidim dva pina na koje se spaja neka žica koja dolazi odozgor sa brojem 1 sam označio pin za koji znamo što radi, dobija visoki napon od piezo senzora koji je tamo negdje u nosu projektila . Pin sa brojem 2 dovodi napon na kapislu koja pali barutno punjenje koje potisne klip poz 4 , a on sabije oprugu čime se daje mogućnost nosaču kapisle da se zakrene za 90 stupnjeva i dovede kapislu u bojevi položaj .

Nosač kapisle je dopunski osiguran od neželjene rotacije prstenom poz6 . On drži sve u mirnom položaju do ipaljenja , uslijed ubrzanja prsten se zabije u prstenastu oprugu i tu ostaje zablokiran .

Sve bi to bilo manje više jasno i logično ..ali tko pali kapislu 3 otkud napon za to , da li je to još jedan piezo u glavi koji kaže da je projektil poletio ili je to možda neki magnetič koji na oprugama zaoscilira i stvori neki napon kojim se napaja neka elaktronika .. sve mi je to malo nategnutao .

Ali kao se stvar može rastaviti i izvaditi iz lansera onda se u glavu može staviti baterije koje traju deset godina , a onda tu može biti i mikro računalo koje će po nekom algoritmu procijeniti da li je projektil opaljen svjesno ili je projektil izletio iz cijevi zbog požara heliča koji je pao na pistu nosača aviona.

E zbog te baterije ima smisla navoj pozicija 4 na slici , stvar je rastavljiva.





Pozciju 1 ja vidim kao dio mehanizma za okidanje , a samim tim je jasno da je poz 2 kapsla , a onda je tu i pripala. Nije baš potpuno jasno gdi je vijenac čahure , ali tu je negdje oko poz 3. Ja taj kanister poz 5 doživljavamn kao neku plastičnu kantu koja unutar aluminijske piksne klizi stotinjak milimetara dok ne naleti na križ kojeg smo već vidjeli . Taj "križ" meni liči i na ključ kojim se kanister i ta aluminjska piksna mogu izvaditi , otšarafati , a onda ide van i čahura sa projektilom poz 7.

Sve je to prilično nategnuta priča ali se na jednoj slici vidi pločica sa elektronikom iz koje idu žice ka tim pinovima , ako je to tako onda ta baterija mora biti veća cca 20 x 50 mm , a ja je ne vidim na presjecima , a bez te baterije nema smisla vući neku elektroniku odnosno žice kroz eksploziv .

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Buljim u sve te skice i slike i nemam odgovor kako to stvarno radi. Nisam baš siguran da se kanta tako kida, s tim križem iza. I sam taj križ mi je skroz sumnjiv.
Dali su nam dosta presjeka i baš na svima se prekida na dnu kante, a po ovome ima elemenata i to bitnih i iza.

I ono 'zvono' koje je čini se metalno, a unutra ništa !
Između granate i plastične ploče koja se oslanja na gumu.
Ako je metalna i ako to leti van na guzicu to nije baš dobro.

Mislim da je ključ rješenja negdje ovdje.



Skroz je nejasna ali očito skicirana po nečemu viđenom. Ovo razpertlavanje i ako se uzme u obzir da je aluminijska piklsa zašarafljena ne daje baš mogućnost da se to nekud giba već da se tu kida.

Mislim da guma okolo ojačana zegerom služi kao volumetrijski element za ekspanziju izgaranja i onda baš izbije kroz kantu po nekim (možda taj križ) definiranim linijama. Ostaje opet pitanje kako je tehnološki kanta zašarafljena.

Možda je ovo na kraju kante OK (otvor ključa).

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ima stvari gdje konstruktor ima slobodu , pogotovo ako radi sa kvalitetnim metalima , ali kad je u pitanju kompozit onda tu nema slobode i stvar mora biti tako napravljena da se može namotati i drugo da se trn za namotavanje može izvući van.

Za početak sam nacrtao i ofarbao samo kompozitnu cijev sa metalnim ( aluminijskim ) umetkom , sve ostalo je u konturi ali je potpuno jasno o čemu se radi. Šrafirani zeleni dio je nešto što kompozit traži , ali taj dio može biti postavljen na trn za namotavanje od aluminija kao prsten , a može biti i namotan , popunjen , radijalnim slojevima. Bitno je da je forma zelenog komada takva jer sve drugo vodi uz probleme .

Mi na slikama ne možemo uočiti tu razliku u promjerima rupe u lanseru , ona je manja od 8 mm a veća od 5 mm , možda uspijemo negdje iskopati koliko je promjer vijenca kod čahure i time bi bio definiran taj promjer .

Kompozitna cijev ima stijenku oko 3 mm ( manje od 4 mm jer nema potrebe za debljom ), pa se neki odnosi dimenzija mogu uspostaviti .



Ne znam zašto je slika u tako ogromnom formatu , budem je postavio ponovo u manjem

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ista presječena, i uvećani detalj. Dobro se vide te razlike u unutrašnjem promjeru kompozitne cijevi.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 26 Jun 2016 17:45

Prvo da se svima koji ovo čitaju i prate izvinem za ovakva nasumična pitanja jedno za drugim. Ali jednostavno isplivavaju.

Uočio sam još jedan detalj, možda nebitan ali ipak mislim da ništa nije slučajno.
Lanser izvana ima trake u bojama i svaka nešto bitno označava. Prvo je plava (špic granate), pa zelena (spoj granate i čahure), crna (spoj danca čahure i kontra mase odnosno početak aluminijske piksle) i onda smeđa.
I baš tu isto tako nešto mora biti važno za cjelokupnu funkciju. Ne vidim ništa osim da se tu plastična kanta sa vodom sužava. Ako sve trake na neki način označavaju neki oblik razgraničenja, onda i ova možda daje naslutiti da se ovdje nešto od nečega razdvaja.

Dopuna: 27 Jun 2016 10:03

Mamicu mu njegovu, mora čovjek i na francuski guglat da nađe šta hoće
Evo konačno našao kako izgleda kanta nakon kidanja !



Po svemu sudeći nema aluminijskog uloška u kojem kanta klizi nego samo plastična kanta koja je fiksna. Točno tamo u zoni smeđeg prstena je kanta na 12 mjesta oslabljena i to oslabljenje se nazire (kao neki točkasti zavar) na jučerašnjoj slici.
Ova ''šuma'' izvrunutih komada na početku kante je onaj križ koji se vidi na staroj fotografiji cijevi, a čini mi se da kao inercijalni komad da se tako izvrne plastika služi onaj O-ring oko gume. Zato je i ojačan zegerom i mislim da taj komad ostaje u cijevi nakon ispaljenja.
I dalje ne znam šta je ono zvono, dali je metalno i gdje to završi.

Dopuna: 27 Jun 2016 13:01

Još jedna francuska, bolja od prve. Ipak je plastična kanta u aluminijskom ulošku !



Čini se da je i ulazni poklopac aluminijski, oslabljen tako da puca uvijek po istoj šemi. Na prvoj mi se činilo da je puknuće na pola kante, ali ova druga jasno kaže da je dno izbijeno.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kako smo došli do toga da je kanister od plastike ?? po ovome je kanister sa vodom od metala ,recimo od vrlo žilavog aluminija . Ja sam bio u zabludi i smatrao da se kanister giba neko vrijeme, dok izgara barut , kao homogena masa , ali očito to nije tako .

Označi na slikama što točno nazivaš O ringom od gume i zegerom , isto tako koju poziciju nazivaš zvonom ??

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

S obzirom da ovih 12 repova na kanti ne vidim kao posljedica rascvjetanog dna, nego kao izbijeno dno kante, a s obzirom da mi nije normalno da komadi metali lete van, onda me vuče na to da bi mogla biti plastka u pitanju.

Inače ovako te bitnije elemente nazivam i kako ih doživljavam.



Pozicija 1 mi je to zvono i na fotografiji presjeka mi se čini metalo. Pozicija 2 je po meni nekakva polimerna ploča i služi za prenos sile na gumeni element (pozicija 3), a s obzirom da je kanta sa kontra masom stacionarana onda je ta guma ekspanzioni element za izgaranje baruta.
Pozicija 4 mi je O-ring koji je ušarafljen u vijenac čahure i ostaje u cijevi nakon ispaljenja. Ploča (2) je većeg promjera od O-ringa i u jednom trenutku mora popustiti te zajedno sa gumom (3) izbiti van.
O-ring drži gumu radijalno sabijenu vjerovatno zbog dihtunga, a još okolo je nazovimo tako zeger (pozicija 5). Oblik O-ringa čini se također ima svoju svrhu.

Pozicija 6 mi je aluminijski umetak ušarafljen u kompozitnu cijev i mislim da ovaj presjek ne pokazuje pravo stanje već je taj umetak skroz po cijeloj dužini kante (pozicija 8 ). Znači umetak između cijevi i kante.
Poziciju 7 vidim kao gornji poklopac kante (aluminijski), zaseban element u odnosu na poziciju 8 i 6 i čini mi se da je raspertlan oko umetka (6). To raspertlavanje mu ne daje mogućnost gibanja nego puca po konturi onog što smo nazivali križ.

Nepoznanica mi je kako je pozicija 8, ta kanta koju smatram plastičnom u tom sendviču između poklopca (7) i umetka (6) učvršćena da bude vodonepropusna.
Zeger (5) je metalni, a O-ring (4) polimerni i taj oblik što sam spomenu mislim da je sa namjerom da kada aksijalna sila upre u O-ring, koji ima neku svoju elastičnost, preko te figure pravi neki moment koji producira radijalnu silu koja onda preko zegera pritišće poklopac odnosno sendvič ne dajući da se taj spoj otvara. Naravno kada poklopac pukne, sila se dalje prenosi preko vode sve do dna kante koje je oslabljeno i izbija ga van.

• 1Ovo se svidja korisniku: Drug pukovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sve zvuči kao da je sam drug palkovnik konstruktor ove prangije i na svom trudu i radu mu od mene hvala...

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Hvala Vojo !
Inače sam ko terijer kad nešto zaglavinjam. I mrzim kada nemam odgovor na ono u šta zaglavim

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo označio sam neke pozicije .

Pozicija 4 je mlaznica i ona bi morala biti od aluminija jer je sa relativno kratkim navojem ušarafana u čahuru , prešana plastika ( bakelit odnosno ekvivalent AG-4 mase ) bi isto mogla proći samo je onda potreban neki aluminijski prsten sa navojem.

Taj nesretni zeger pozicija 5 bi recimo mogao izgledati kao na skici , i on drži dvije polutke kante zajedno , ali onda se preko svega toga ne može navući prsten -umetak poz, 6. Taj prsten trpi sve sile tako da s njim nema šale .

Prije bih rekao da taj zeger poz 5 nije metalni već da je to neki gumeni prsten dihtung , a da su polutke kanister drukćije spojene .

Pozicija 1 koju zoveš zvono ja vidim kao kutiju u kojoj je smještena pripala , ako je metalna onda smeta formiranju reaktivnog mlaza , znači neki celuloid koji izgori .

Treba razlikovati termodinamički ciklus Gustafa od AT -4 , ovaj prvi je potpuno jasan ... barut izgara u zatvorenom prostoru sve dok se projektil ne odvoji od čahure i ne ukopa u žljebove na cijevi , nekako u isto vrijeme pukne plastična membrana u čahuri .. i dalje se sve odvija po klasičnom procesu bestrzajnog oruđa , dinamički uravnoteženog reaktivnim mlazom

AT -4 se u prvoj fazi se ponaša kao normalni top bez žljebova , čahura je zatvorena debelim plastičnim čepom i onom gumom , znači izgaranje je u zatvorenom prostoru , a kako nema žljebova nema ni sile utiskivanja , tako da projektil relativno lako napušta svoje početno mjesto, i moglo bi se dogoditi da barut izgara neravnomjerno . Zato je stvar ispočetka dobro zatvorena odotraga , da se ne gubi tlak. Cijeli lanser zbog toga malo trzne unatrag, ali to ne smeta , jer već u slijedećoj milisekundi plastični čep i guma se guraju sa kanisterom , kanister puca po šavovima ( 12 namjerno napravljenih zareza na materijalu ).

Mogu zamisliti da se ta guma raširi i da ona ne dozvoljava direktni kontakt vrelih barutnih gasova sa hladnom vodom , naime jako je bitno da se barutni gasovi ne hlade u toj početnoj fazi dok izgara barutno punjenje.

Mlaznica pozicija 4 tu ne igra istu ulogu kao mlaznica kod Gustafa , ona je po mome tu da razdvoji komoru visokog pritiska ( aluminijsku čahuru ) od komore niskog pritiska .. kante sa vodom, ali kad voda izleti van onda mlaznica poz 4 i umetak poz 6 djeluju zajedno kao mlaznica na Gustafu.

Da budem jasniji mislim da u prvoj fazi AT -4 radi kao oruđe sa kontra masom , a nakon izletavanja vode van djeluje dinamički reaktivnim mlazom koji se hladi u oblaku vode.

Jedan detalj koji nismo prodiskutirali , na čahuri su dvije kapisle i nekoliko onih ravnina ili zubića , negdje je pisalo da se okretanjem u položaj A dobija trenutno djelovanje projektila , a u položaju B upaljač radi usporeno i stvar grune tek kad probije zid. Nova tema za razmišljanje i kopanje