I ovi moji tupani su pošli tim putem devedeset i neke , i da bi smanjili za.ebanciju sa tim unutrašnjim kontra lijevkom, stavili su žicu , ali ta žica radi na visokom naponu mora biti dobro izolirana, a bakar je težak , a ubrzanje je veliko , na kraju je bila pita skuplja od tepsije.
@ Bojan moram te ispraviti , osim što su bestrzajci M-18 i svi ostali iz te grupe uopće ne rade na istom principu kao M67 ili Carl Gustav . Osim ove dvojice svi drugi imaju izbušenu čahuru sa par hiljada rupica , unutar te čahure se nalazi navošteni papir koji služi sa stvori početni tlak u čahuri . Barutni plinovi iz čahure prvo struje u komoru koja se nalazi oko nje , a onda skreču pod 90 stupnjeva ka mlaznici , Čahura mora biti debelo stjena i jaka ( najčešće to bude čelična čahura ) u toku pripale i početnog izgaranja u čahuri je tlak cca 500 bara veći od onog u komori i mlaznici .Komora je velikog promjera, bar dva put većeg od kalibra projektila , zatvarać i mlaznica su isto veliki i teški , sve skupa je to jedna katastrofa za tegliti na ramenima ili za vući po brdima , isto kao naš Bestrzajni top 82 mm .
Na fotografiji je pogled na mlaznicu sa prednje strane , vidimo jako puno čelika , a malo mlaznice , a ona je ta koja daje netrzajnost .
Pogled na istu mlaznicu sa zadnje strane .
Pogled na cijelo oruđe omamo sad viziju koliko je velika komora i mlaznica u odnosu na projketil
Pojavom M67 je napravljen prvi iskorak u skidanju kilograma, iako taj korak nije bio tako dobar kao što je to bio Carl Gustaf , ali je prisutna ta ideja o centralnoj velikoj mlaznici , o dnu čahure koje nestaje i pretvara se u ulazni dio mlaznice, nema velike komore za čahuru , a ona je tanka i lagana , bez rupica , od aluminija , jer sve sile preuzima cijev.
Kod Jarmaza je ta čahura još lakša i bolja od nitroceluloznog papira , a umjesto tutkala se koristi trotil
Pročitaj što sam napisao u prethodnom postu oko kapisle , to je ključ svega, ta bočno smještena kapisla je otvorila "zvjezdana vrata " Švedima, a sve je bilo tako jednostavno , samo se trebalo sjetiti, i dobro nažuljati dupe za Kulmanom u konstrukcionom uredu.
Ja vjerujem da bi danas Švedi bili jako sretni kad bi imali glatku cijev na Karl Gustavu. Ta glatka cijev bi mogla biti za 30-40 % lakša, ali nažalost sad je kasno, taj lanac je predugačak i predugo se vuče , previše je oruđa i municije sa žljebovima , a da bi se imalo snage za promjenu .
Netko tko nije uvezan u taj lanac, bi to mogao napraviti čuda i sa današnjom tehnologijom , uz korištenje dobrih rješenja sa Carl Gustafa napraviti ručni top u kalibru 90 mm težak 3 kilograma , nešto između jednokratnog AT-4 i više nego trajnog Gustava .
Jarmaz je bio na dobrom putu , mi smo to nastavili , ali nismo imali dovoljno vremena da stvar dovedemo do kraja, ulaskom u NATO.. kupi prodaj mentalitet je došao do vrhunca , domaću proizvodnju su nesposobni političari zatrli u korijenu , a ekipa koja je devedesetih u rekordnom roku proizvela bestrzajca i Osu se danas bavi gemištima
Nešto što je DJOX postavio kod raketaša , a pripada ovdje kineska kopija Armbrusta
Do koje su mjere švabe jašile na tome da im barut počne goriti u konstantnom volumenu pokazuje slika klipa .. lijevi i desni su spojeni jednim vijkom koji je namjerno na sredini oslabljen , i tek kad tlak poraste toliko da taj vijak pukne počinje kretanje klipova
Evo pojašnjenja o onim šlicovima na vijencu čahure. Na danskom je ali je jasno. I sad jasno zašto neke granate imaju jedan šlic i reper, a druge dva plus reper.
Još par nabrzaka izvučenih slika...
...iz na 300 strana dosta detaljnog i opširnog pregleda Carl Gustafa.
raketaš ::
Ja vjerujem da bi danas Švedi bili jako sretni kad bi imali glatku cijev na Karl Gustavu. Ta glatka cijev bi mogla biti za 30-40 % lakša, ali nažalost sad je kasno, taj lanac je predugačak i predugo se vuče , previše je oruđa i municije sa žljebovima , a da bi se imalo snage za promjenu .
Netko tko nije uvezan u taj lanac, bi to mogao napraviti čuda i sa današnjom tehnologijom , uz korištenje dobrih rješenja sa Carl Gustafa napraviti ručni top u kalibru 90 mm težak 3 kilograma , nešto između jednokratnog AT-4 i više nego trajnog Gustava .
Kako bi se ostvarila stabilizacija kod glatkocevnog bestrzajnog oružja? Samo perima stabilizatora bez rotacije?
Mislim da se spominjalo barutno punjenje u obliku cjevčica, međutim Šveđani i tu imaju neko svoje rješenje. Trake sa usjecima.
Što više njuškam to stalno sve više pitanja isplivava.
Čini se da svi modeli granata imaju 6 krilaca, a samo ta 655cs ima 8 !? Isto tako, ono što je aramis pitao o onim prstenima, samo su na 655cs.
Na početku teme je bila dilema dali 655cs ima raketni motor ili ne. Ako su Šveđani tako pragmatični kako mislimo onda sigurno nema. Sve sa raketnim motorom imaju krila koja su u čahuri presavijena unazad, a ova isto kao recimo 502 naprijed.
Krila...nije mi jasna potreba za onim zakrilcima koja su očito samo na raketnim modelima. Da nisu da bi se i preko njih ostvario potisak jer su u zadnjem položaju?
Puno nepoznanica, a o tome kako su napravili ''confined space'' smo još uvijek izgleda milju daleko.
To i mene kopka , kako su to izveli na AT-4, projektil je isti kao kod Gustafa, ili su vrlo slični, možda neka mala razlika u vodećem prstenu koji se ne mora usjecati u žljebove .
Kod glatkih cijevi ima nekoliko trikova kako dobiti početnu rotaciju , prvi trik su izveli rusi na RPG u , barutni plinovi su prisiljeni da struje preko malog križa koji glumi turbinu..
Drugi trik opet dolazi iz ruske kuhinje , i to je malo poznato rješenje mislim da se o tome uopće nije pisalo . Kod podkalibarne municije koja se puca iz glatkih cijevi imamo trodjelni sabot , razrezani klip. E na njemu su mlaznice , 6 komada i one pušu kontra smjera leta u prazan prostor cijevi , i pri tome zavrte projektil.
Jedan od trikova dolazi i iz naše kuhinje , Osa ona koja nije usvojena u naoružanje sa marševskim motorom je imala tangencijalno izbušenu strujnu cijev , dovoljno da strujanje plinova izazove dopunsku rotaciju na putanji u trenutku dok radi marševski motor
@ Pukovnik Siguran sam da oni projektili kojima se krila otvaraju u natrag od smjera leta nemaju marševski motor , nema tu mjesta za 200-300 grama goriva , to bi bilo veliko kao 2 deca gemišta .
Normalni barut u obliku trakica je blago degresivan kad izgori milimetar sa svake strane onda se širina i dužina trakice smanjila za milimetar , pa to daje nešto manju površinu izgaranja u odnosu na početnu , Ovi polukružni zarezi u toku izgaranja malo povećaju promjer pa se malo i površina poveća , ali sve je to beznačajno malo .
Trik sa trakicama je upravo ono o čemu sam pisao .. trakica se sastoji od tri lista baruta dva vanjska su sporo gorući barut , a unutrašnji list je brzo gorući , Na valjcima se ta tri lista sjedine spoje u jednu deblju trakicu , takvi strojevi su u modi već tridesetak godina , naravno da smo istraživali tu temu i ganjali tehnologiju izrade takvih strojeva , problem je u tome što se traži točnost debljina svih listova ispod stotinke milimetra.
Zakrilca po mom služe da pomognu otvaranje krilaca , kad projektil izleti van iz cijevi krilca se ne bi otvorila jer marš motor još ne radi , on s e pali tek na 15 metara daljine , i tada plinovi potisnu klip i otvori krila do kraja. To je dosta kilavo napravljeno, i palo bi na prvom kursu , onom uvodnom, iz aerodinamike kod prof Jankovića.
Ovdje vidimo da je klip skroz naprijed i da su krila skupljena , širi ih malo centrifugalna sila i ta zakrilca koja su pod 45 stupnjeva na glavnu struju zraka .
Nakon paljenja marš motora klip je potisnut skroz nazad i krilca su zabravljena , a zakrilca su paralelna sa glavnom strujom zraka
Ne kužim o kojim se prstenovima radi , nešto sam prespavao ??
aramis s ::Evo i lepe slike FFV 655. Čemu služe ovi prstenasti kanali na granati?
@raketaš
Ovi prsteni, samo su na 655cs prisutni.
Dopuna: 11 Jun 2016 20:42
Još jedan detalj koji mi je upao u oko. Već sam napisao da je ona izbojna površina na čahuri 655cs znatno manja od ostalih.
Isto tako na onoj zumiranoj fotografiji granate 655 u letu, gdje sam i prebrojao tih 8 pera krila, se čini da je promjer cijevi oko koje se krila presavijaju veći nego kod 502.
Ako se kod 502 tu nalazi onaj mehanizam za Impact i Delay mode možda je kod 655 upravo tu ta ''kanta'' sa vodom .
Mislim da je ovaj sa brojem jedan vodeći prsten koji se usjeca u žljebove na cijevi i on dihta i daje rotaciju , on je mrvicu većeg promjera od ostalih .
Sa brojem dva sam označio pertlanje čahure , tu je ona stisnuta u kanal na projektilu i ne dozvoljava da se projektil pomakne sa mjesta sve dok ne pukne ona membrana odotraga , To je vrlo odgovorna operacija za projektile koji imaju malu početnu brzinu i zbog toga imaju mali rezantni domet , ako sila otvaranja nije uvijek ista onda nije ni konačna brzina projektila ista i ako se gađa na velike daljine ( 500 m ) onda je promašaj siguran . U galeriji slika koje si objavio vidimo da se putanja diže 29 m iznad linije gađanja , to je strašno puno i to traži točnost - stalnost početne brzine ispod 0,5 m/s.
Dva široka kanala koja sam označio sa brojem 3 služe za uravnoteženje , naime kod novih lansera koriste titan ojačan sa kompozitima , a to sve ima jako velike deformacije kod pucanja , recimo da se cijev kod pucanja proširi za milimetar . Kroz taj zazor plinovi struje prema naprijed i da nema tih širokih kanala moglo bi doći do tendencije da se projektil trlja o jedan bok i da želi skrenuti čim napusti lanser. Kroz te široke kanale dolazi do prostrujavanja plinova i to dovodi projektil u ravnotežu .
To je osobito važno u trenutku kad ti kanali prelaze rub cijevi , to je ključni faktor kod precizne tenkovske municije koju su proizvodili švabe u II SR. Ta municija je imala ravno odrezano dno , bez onog zadnjeg oživala.
Nemam neke relavantne studije o uticaju tih kanala , nego to znam onako iz škole.
