Vanjskobalistički proračun (program) leta rakete

6

Vanjskobalistički proračun (program) leta rakete

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5365

Ne da možemo nego ćemo morati zaboraviti uzgon Smile
To dalje vuče ideju da se nekako uvede programski opcija uzgon ON/OFF

Možemo ako je Lucije za, probati Osu da vidimo kako ona leti. Inače kao uvod ono što se zna, ali da bude ipak napisano. Ove rakete (ako je uopće ispravno ih nazivati raketama) imaju malo drugačiji princip raketnog motora, impulsni su u pitanju i projektil iz cijevi izleće u pasivnom fazi. Znači ovdje nemamo Cx aktivni, nemamo silu potiska raketnog motora, nemamo vrijeme rada motora niti derivaciju mase, kao da je granata u pitanju, RPG (reaktivna protivtenkovska granata).

Znači Osa na krajnjem tabličnom dometu ima slijedeći input:
Masa rakete u cijevi je 3500 grama od čega je 410 grama goriva, znači nama je početna masa 3090 grama. Granata napušta cijev brzinom 250 m/s , zauzeti kut lansera je 3,53 stupnja. I ostaje reći koliki je Cx granate u letu. Zolja i Muha su jako bliske, isti kalibar i forma. Njihov Cx se može uzeti kao 0,58. Dalje imamo Ahlenja koji je po kalibru jači 72,5mm, a po formi blizak i tu je Cx 0,45. Kad kažem forma mislim na geometriju konusa, omjere L/D , oblik krila, izraženost prelaznih geometrija i ostalo. Osa je u kalibru 90mm i po stanju bi Cx trebao ići ispod Ahlenja, međutim iz nekog razloga Osa je u konačnici izvedena u dosta lošoj formi, sve nešto strši, motorčina je ko da raketa padobran ima zakačen na sebi. Osa se može provlačiti sa Cx 0,55

Usput jedan zanimljivost (i misterija koju nisam odgonetnio). Grad je raketa koja je vjerovatno najviše rastezana i tu ima pregršt raznih programa i radova po pitanju njenog leta. Neke treba uzeti sa rezervom.
Njena funkcija Cx je poznata, rađeni su i Solid modeli i simulacija nastrujavanja, svašta nešta. Ali ono što nisam uspio dokučiti su brojevi u projektnoj dokumentaciji još tamo iz vremena kada je raketa stvarana.
Njen koeficijent oblika je tada definiran kao 0,75 i proračun je rađen po empiriskoj metodi Bankgaljtera, izlizao sam Yandex pokušavajući naći nešto o ovoj metodi, nigdje ni jednog jedinog slova, ništa. Znam opis etalona, to je neka nezgrapna raketa gdje je L=5D, sa oživalnim nosom dužine H=2,5D i radijusom zakrivljenja R=6,5D. Krila nisu opisana, ali ih je imala i nisu bila ušverana u odnosu na os rakete.
U svakom slučaju raketa se u projektnom proračunu označavala sa i=0,75 pri čemo se Cx kretao u rasponu 0,58 do 1,22. Maksimum je uvijek pri 1,1M ,a Gradu je Cx pri korištenju referentne površine preko kalibra 0,610 ; 0,648 ; 0,713 ovisno od izvora do izvora. Šta je u projektu uzimano kao referentna površina, pojma nemam.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5231

da to nije neka od raketa za kačušu, dužina 5 promjera , nešto mi to zvoni u ušima, imali su ih milion komada na zalihama , lako su mogli mijenjati početnu brzinu leta i snimati kud pada.



offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5365

Moguće, s tim što bi L=5D mogao biti cilidrični dio tijela te nekakve rakete. Recimo neka raketica kalibra 82mm. Površina 122mm naprema 82mm je u omjeru 2,2. Po omjeru Cx bi onda bio 0,55 što može proći ili 1,22 ako se zadržava Sref od etalona.

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1075
  • Gde živiš: Beograd

Pre nego nastavimo sa Osom, razmisljao sam kako su napravljene tablice gadjanja za neku veliku raketu, npr. LUNU. Tu opcija ispaljivanja velikog broja raketa u cilju pravljenja tablica gadjanja ne dolazi u obzir. Iz mog potpuno laičkog ugla gledanja (ok, naučio sam po nešto od Druga pukovnika), to mi deluje kao nemoguća misija. Mi smo jednostavnim fizickim modelom ušli recimo u krug ~200 oko cilja, da budem maksimalni optimista. Čak i kada bi došli do potpuno tačnog modela (uvodjenjem tačne raspodele Cx i Cn po brzini, što se možda može izmeriti u "vazdušnom tunelu") koji bi u potpuno kontrolisanim uslovima pogadjao u metar, ostaje problem varijacije temperature i pritiska po daljini i visini duž trajektorije, uticaj promene Zemljinog ubrzanja sa nadmorskom visinom i geografskom širinom, vetar... Nešto od toga se da predvideti, nešto se da izmeriti u okviru pripreme za gadjanje, ali opet mi je neverovatno da Luna pod velikim upadnim uglom može pogoditi cilj od npr. 10 m.

Kad jednom završimo program onako kako smo ga zamislili, možemo da se poigramo tim parametrima (koje sam pomenuo) pa da računski odprilike proverimo njihov uticaj na domet, odnosno na preciznost.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5365

Lucije preleti malo temu Luna, tamo smo proljetos dosta pisali po ovoj temi koju si spomenuo. Preciznost, više sile i ostalo. Svašta smo bili natoljali tamo, sad da ponovo čitam možda bi me bilo i sramota nečega krivo napisanog Mr. Green

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1075
  • Gde živiš: Beograd

Evo i rezultata za protivoklopnu raketu Osa, ispaljenu pod malim uglom, 3.53 stepena, bez uzgona:

- vreme leta: 2.9 sec
- domet: 582 m
- maksimalna visina putanje: 10.3 m
- brzina upada: 166 m/s
- ugao upada: 4.6 ded

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5365



I to je to...''profulali'' bi tenk za 18 metara iako taj koji je očekivao da se sa ovom skalamerijom pogodi tenk na 600 metara i nije bio baš ovozemaljski. Sad da idemo bocati smanjili bi samo zero malo koeficijent otpora i upala bi kao po tablicama.
Znači sve je zapravo posloženo kako treba i ostaje onaj, naravno pored izrade programa, kasnije za korisnike najzaguljeniji posao, a to je definirati koliki bi bio Cx za određenu raketu. Nije lako, neće biti lako, s vremenom se stekne nekakav osjećaj pa se može dosta blizo odrediti čisto vizualnim i geometrijskim uvidom u sliku rakete, ali zna i prevariti.

Računanje koeficijenta nije baš jednostavan i brzi metod, puno je tu vrtnje raznih brojeva i dijagrama i onda čak i kad misliš da si pohvatao konce negdje na nekom primjeru lupiš glavom u zid i shvatiš da ili ne znaš ništa ili si nešto krivo shvatio.

Evo ja sam trenutno u toj fazi...ponos i dika Orkan...iznutra je, neće se @raketaš naljutiti, jedna teška skalamerija iz potrebe odnosno stupnja mogućnosti naravno, ali je izvana kako profesor Milinović kaže ljepotica. Ima jako dobru formu...i kad računam koeficijente ispadne da je forma i predobra Mr. Green a znam da ne mogu biti tako mali brojevi jer letila bi onda dalje od 50km. Negdje fulam, i morat ću ispočetka, od stranice br.1 Smile Taj njen ''presavršeni'' ožival mi kvari račun

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1075
  • Gde živiš: Beograd

A ja da se bacim na korisnički interfejs za program, pa da vidim kako bi program radio na različitim vindovsima, linuksu... Kad to proradi, ispunuli smo obećanje. A ako program bude proradio i kao web-aplikacija, to će biti prava stvar.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5365

Malo da skinem prašinu sa teme, jedan primjer dovitlavanja u odgonetavanju i traženju vrijednosti koeficijenta otpora za neku raketu. Odmah da kažem da se ovo može usporediti sa onim kad učenik na ispitu mehanike zbroji momente otpora složenog lika pa mu učitelj kaže...sjedi jedan. Ali za naše potrebe ovo komotno može proći, ne zbrajanje momenata otpora naravno već bocanje koeficijenta Cx.

Raketa R-27R ! Koliki joj je Cx odnosno koliki joj je i58. Ima jako fini ožival, vitkost je normalna, nema puno toga što na njoj strši i koči, ali krila i rep su joj ogromni zaista, iako dobrog profila i povoljnog kuta strele. Po kalibru odnosno njenoj referentnoj površini trebalo bi biti ispod etalona 58, ali krila i ta ogromna repina bi ipak mogla sve to u konačnici prebaciti preko.

U knjižurinama eroplana se može naći svašta pa tako i iz onih od Mig-29 ovo



I to je sasvim dovoljno da se odredi i58 uz dovitlavanje. Znači dvije rakete na nosačima povećavaju čeoni otpor aviona sa dodatnim koeficijentom otpora od 0,0024 pri čemu sami nosači “nose” 0,0007. Znači dvije rakete same su 0,0017, pri čemu je referentna površina za računanja sile otpora ona od aviona. A ona je površina krila i kod migonje je to 38 kvadratnih metara. Obzirom da je referenca podložna reciprocitetu možemo 0,0017 pretvoriti u neki Cx prema poprečnog površini te dvije rakete koja je 0,083 m2. Pa bude 0,0017*38/0,083=0,78 ili 0,39 po jednoj raketi. Nategnuto ko špaga u džepu, ali liči mi na realno.

Znači Cx pasivni je 0,39 ili i58 pasivni je 1,28. Aktivni obzirom na oblik izlaza mlaznice i vanjske linije repnih stabilizatora bi umanjio za 20% ili Cx aktivni 0,31 ; i58 1,02.

Provjera iz drugog izvora, opet knjižurine eroplana



Kaže ovako, Mig-29 goli bez ičega na sebi ima neki svoj računski koeficijent otpora 230, dvije rakete tip R-27R pak 17. Znači avion je sa 13 i pol puta većim koeficijentom otpora. Sa tim podatkom se može sve, ali se moramo vratiti na avion i naći njegov Cx.



Ako je ulazni Cx aviona Mig-29 0,025 onda je za dvije rakete 0,0018 (tamo je bilo 0,0017...odlično). Istom metodom kao ranije se dobije Cx pasivni 0,41.

Sa velikom sigurnošću se može zaključiti da se raketa R-27R može provlačiti sa Cx pasivnim 0,4. Istim pristupom se može odrediti koeficijent otpora i drugih raketa.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5231

ovo je za sjedni odličan

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 817 korisnika na forumu :: 30 registrovanih, 9 sakrivenih i 778 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Aleksandar Tomić, babaroga, Bane san, bojankrstc, Boris BM, Brana01, cenejac111, Dimitrije Paunovic, Dimitrise93, doktor1964, gasha, Georgius, Ivan001, kikisp, Kubovac, Marko Marković, Mcdado, Mi lao shu, Milos ZA, Petarvu, procesor, rodoljub, sasa87, stegonosa, Stija zmija, Toper, Tvrtko I, vathra, vukovi, Zimbabwe