Vanjskobalistički proračun (program) leta rakete

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

zavisnost koeficijenta Cm u f-ji od alfe (napadnog ugla)
kod staticki stabilnog projektila mora da bude negativan. Kako ti povecavas napadni ugao (ulazis u zonu nestabilnosti) moment Cm kontrira i smanjuje napadni ugao.
kriva je slicna onoj koju si postavio

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Najvjerovatnije razmišljamo o istome, mora tako biti jer drugoga i nema, samo što možda drugačije označavamo.
Evo primjer pa se možda nađemo na istom kolosjeku ako o istome govorimo...jedan od jučerašnjih primjera, na 5km na 2M, ali sada negdje duboko u području stabilnosti.



Radi jednostavnosti sam uzeo da je alfa=delta, lakše je i brže izračunati. Čistom matematikom poluge se mogu izračunati momenti M1 i M2 i vidi se da je pretičak sile na strani momenta M2. Razlika u momentima je 16776 Nm sa minus predznakom. Isto osnovnom matematikom se može odrediti centar fokusa odnosno rezerva stabiliteta koja je u ovom slučaju prevedena u broj 154mm poluge za razliku sila.

To je jedan put, a drugi put je malo više raketastiji, ali dođe se na isto. Mora se doći na isto kako god okreneš.



Izračuna se koeficijent momenta u zavisnosti od alfe (samo od alfe zato što sam izjednačio alfu i deltu i uzeo sumarni Cy. Da nisu iste vrijednosti trebalo bi imati koeficijent momenta od alfe u zbroju sa koeficijentom momenta od delte).
Sumarni Cy je uzet za X projekciju. I kad se ima koeficijent momenta lako se izračuna sami moment.

Sad šta ti je točno Cm ne znam, ali mislim da nema šta drugo biti nego ovo što je kod mene koeficijent momenta. Oni ide od nule u negativno u stabilnom području čime je i moment sa minus predznakom.

Ali ono što je meni problem je reći gdje su granice rezerve stabiliteta. OK mz=0 je jedna granica, a gdje je druga? To je karika koja mi nedostaje, ograničenje po konstrukciji kao prva, a druga je obično vezana uz kontrolu valjanja, a u ovo drugo se svakako ne želim upuštati.

Ovo što si rekao je malo diskutabilno, da povećanjem napadnog kuta ulaziš u nestabilnost. Kada nema napadnog kuta kod patke, a ruli odrade...iako ne znam kako je to moguće izvesti...tada je raketa nestabilna. Napadni kut kojeg će ruli inicirati kod ove rakete ''probudi'' rep i on raketu vraća nazad i tu možemo diskutirati da li je u stvarnosti da alfa i delta budu ovako kako ja nacrtam ili je stvarnost da je to jedan neprekidni lanac klepetanja ruli-rep-ruli-rep itd itd

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Neprekidan lanac klepetanja... koga inicira relativna pozicija cilja, a realizuje AP preko zakona vodjenja i rula (aktuatora). Tako bi trrebalo...
U literaturi je Cm oznaka za koeficijent momenta oko y ose (propinjanje), a Cm_alfa njegov derivativ, koji sam juce spominjao kao kriterijum stabilnosti.

Mislim da u prvom izrazu rezervu stabilnosti treba da mnozis sa derivativom Cy_alfa a ne sa samim koeficijentom. Njega (koeficijent) dobijes tako sto ovaj derivativ mnozis sa alfom.

zasto si spomenuo valjanje u kontekstu granice stabilnsoti?
Pretpostavljam da je R27 stabilisana po valjanju, ili gresim...
Pitanje je hoce li valjanje sludeti GSN...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Cy i jeste derivat, u primjeru je to 0,8697 po stupnju napadnog kuta. Koeficijent momenta mz je također derivat po stupnju napadnog kuta.
Vidiš da se na kraju u računu momenta sve množi sa alfom.
Mz=mz*alfa*...
Cn=Cy*alfa čime se računa ili uzgonska sila ili preopterećenje ili šta se već želi izračunati

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Za mz sam ukapirao, ali ovo drugo mi je promaklo.

Koristimo razlicite izraze za iste stvari.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Upravo tako, ista stvar samo drugačije oznake ili pristup rješenju, ali zapravo bazno ista stvar.

Raketa je sa kontrolom valjanja samo što da bi kontrola valjanja bila provediva napadni kut se mora držati u određenim granicama, u protivnom može doći do...kako po naški reći...sriva struje zraka preko površine kojom se kotrolira valjanje, bio to eleron ili sami ruli kao što je kod ove rakete slučaj. Tako barem pišu i tvrde oni koji znaju ovo znanje

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovnice,
koja ti je ideja oko analize leta r-27?
sta ocekujes da dobijes

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da proniknem u vojne tajne
Šalim se naravno. Ma nije meni toliko da sistema i metode vođenja, time posredno i komandi autopilota. Opet naravno nije da ne želim i o tome nešto naučiti, ali prvenstveno kao totalnom laiku osnovni cilj mi je naučiti neke osnove te kinematike i dinamike raketa sa mrdalicama.
Što bi rekli, da kada vidim raketu u nekoj njenoj konfiguraciji da je mogu ošecovat kako bi mogla letiti i koje bi joj bile mogućnosti. Iz toga je tema i pokrenuta, vanjska balistika je ta koja me pored unutrašnje zanima, zapravo i više od unutrašnje.
Uhvatio se R-27 zato što je zanimljiva, ali može bilo koja, bilo bi i boljih primjera jer ova je baš specifična.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Skromnost je vrlina.
No, sasvim sam siguran da oni koji bi upotrebili raketu u režimu zemlja vazduh željno iščekuju vašu finalnu analizu.
Akademski samo naravno, kao neku, vrst parcijalne forme rešenja događaja.
Kako god, inspirativno vas je pratiti.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovniće i baš si odabrao najgoru varijantu za analizu , em je divlja patka, em su joj te mrdalice divlje, ma sve je kod nje divlje i nesvakidašnje.