Vanjskobalistički proračun (program) leta rakete

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

U redu, pročitao sam sve
Možda najbolje da se povučem iz rasprave
Vama dvojici ne treba nikakva veza, slobodno se učlanite u neki klub i na svjetskom prvenstvu zajebite ruse i sve ostale, sa težim raketama.
o, kako ćete se zajebat, ni ne slutite

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zlikowski pa nisam ja izmislio , niti napisao te programe, to sam prije tri godine negdje skinuo pogledao koje algoritme lik koristi i nisam provjeravao točnost svojim seljačkim metodama. Sad sam to potražio kao prilog našim diskusijama , dok nađem link na to postavim ga tu pa možemo napraviti usporedbu sa programom kojeg su napravili drug pukovnik i lucije kvint .

• 1Ovo se svidja korisniku: ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zlikowsky, nemoj biti ko neka uvređena mlada. I ne znam zašto stvari postavljaš na nekakav uvrnuti način. Raketaš i ja, tebi i drugima koji možda ovo čitaju, samo želimo reći da u određenim korelacijama varijabli, nešto teža raketa može dosegnuti veću visinu od balistički (po unutrašnjoj i vanjskoj) identične rakete manje startne mase. U vertikalnom letu također, ne samo u kosom hicu.
To je matematički dokazivo, to je jednostavno mehanika gibanja. Možda je nama dvojici to lakše prihvatiti jer smo godinama guslali i guslamo po tome, kroz sami račun. Moj prijedlog je, probaj umjesto što tražiš dokaz (od kako kažeš loših predavača) sam uzeti tih par formula (sve što trebaš imaš na ovih par desetina stranica), uveži ih u integral kako ti bude pasalo i probavaj vrtiti.

Ali nije to zapravo poanta svega ovoga na zadnjih par strana. Cilj je bio da skrenemo pažnju da je motor i unutrašnja balistika od daleko daleko najvećeg utjecaja. Gram mrtve mase vamo tamo, čupava ili polirana površina, krilca elipsoidna ili trapezna, tri ili četiri pera…sve su to finese da se dobrusi konačni proizvod i dobije još nešto bolji rezultat. Ali ako je motor qurčić sve je to onda dobrusivanje qurčića.

Rusi vas očito karaju motorom, a ne sa Cx-om ili tamo nekih par grama mase. Nego postoji li kategorija laganih jednostepenih visinaca, a da tamo šiju konkurenciju za mnogo?
Možda, barem je meni tako lakše, poći putem, njihova raketa takvog i takvog oblika, maksimalne i minimalne mase po pravilima, maksimalne i minimalne startne mase po pravilima, sa motorom po limitima pravila, doseže toliku visinu.

Lakše je bocati motor tim putem, šta je potrebno od motora dobiti da se ta visina postigne. Kad se naboca kakav bi T-t trebao otprilike biti onda preći na unutrašnju jer nju je daleko lakše ganjati ako imaš zadani T-t nego se patiti sa unutrašnjom pa “pucati” da vidiš kako će biti. Priprema i sami pusk je pol sat vremena u vrh glave, razrada unutrašnje traži mnogo više.

Moderacija izgleda ne zalazi ovdje više , može li izmjena naslova teme, hvala

• 1Ovo se svidja korisniku: ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kad sam proširio ovu temu na ispitne stolove , i kad sam prije tri godine počeo pisati studiju o ispitnim stolovima za male motore cilj mi je bio upravo to dokazati, da nas rusi prče sa motorima , a ne poliranjem krilaca.

U međuvremenu se izdogađalo svašta , krovna organizacija u Hrvatskoj HARS koja se financira iz buđeta potroši cca 100000 Eura godišnje na domjeneke i derneke, nemisli financirati neki istraživački projekat sa 5000 E godišnje, već spominjani ekspert je smijenjen , a mi smo u gurcu kao što smo i bili.

Firma u Kikindi koja je proizvodila relativno dobre motoriće je zbog smrti vlasnika prestala raditi, ono malo znanja koje je bilo teško skupljeno je rastepeno, a za napraviti dobar motorić koji bi parirao rusima treba puno više od ovog našeg natezanja na grupi.

Moja prva misao kad mi je Zlikowski prezentirao rezultate svjetske tekme je bila , motorić koji dugo radi sa efektom Base Bled generatora, i dan danas mislim da je u tome kvaka.

Ali o tome nekom drugom prilikom

• 1Ovo se svidja korisniku: raketaš
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo malo da skrenemo sa teme malih motorića, jedan zanimljiv pristup sa geometrijom goriva u nekakvom gasgeneratoru, a može i motoru.



Izohore površina gorenja iako se čine jednostavne, zapravo i jesu jednostavne, nisu baš lake za računati tako da ništa od recimo usporedbe kako bi motor Fagota ili Konkursa ili Metisa puhao sa ovakvom konfiguracijom



A prednost je onaj super oblik funkcije p f(t) sa blagim prelazom iz bustera u marš

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi skinuo fajl:

Ovdje ima nešto kratko o mjerenju tih modelarskih motorića, praktične vježbe na Baumanu. Po korištenoj opremi, izgleda ozbiljno

https://www.mycity.rs/must-login.png

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ozbiljno izgleda, i ja se zalud poveselio da je netko prikazao stol u sitna crevca , ali ništa od toga , to im dođe kao demo model da studenti mogu izmjeriti brzinu izgaranja barutnog valjka i usput gledati kako se prostire front plamena.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

U sitna crevca niko neda…





Samo slike i šturi opis…hebiga, što bi rekli, snađtese jarani, ne daju niš

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zbog tih problema sa mjerenjima potiska ili tlaka u motoru je ing. Vladimir Ajvaz napisao knjigu o električnim mjerenjima deformacija i naprezanja u materijalima , a on je radio motore na Vulkanu. Zanimljiva knjižica iz 1969 izdana u Zagrebu Tehnička knjiga, to je kao neki uvod u tenzometriju i uz tu knjižicu smo mi pekli zanat.

50 godina kasnije kad me Zlikowski potego za rep i pobudio iz zimskog sna , vidio sam da se ništa na tom polju nije promijenilo, svi su problemi ostali , samo se registracija rezultata mjerenja popravila, digitalizirala se .

Jedna sličica je inicirala izradu studije o ispitnim stolovima







Zanimljiv uradak , vidimo u pozadini uteg za kalibraciju , u šrafštoku je stegnut senzor sile , a da bi se malo sve stabiiziralo tu je i hrga koja daje kontru.

Senzor je vrlo zanimljiv i mi smo jako puno radili na toj koncepciji , kao jedinoj mogućoj varijanti koja osigurava visoku rezonantnu frekvenciju i koliko toliko prihvatljiv signal na malim potiscima. Vidimo da je motorić u nekoj plastičnoj piksni i da je ona zalijepljena na senzor , čak malo i ukoso

Upravo ti mali potisci reda desetinke N ili manje koji dugo traju su ono što dovodi do abnormalnih visina koje rusi postižu , a pitanje je da li FAI stol to može izmjeriti i integrirati.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo ja opet malo šarao papire Tražio po vanjskoj šta bi dalo maksimum visine ili blisko tome. Raketice iste forme i mase (15 grama) sa motorima ukupnog impulsa 2,5 Ns, ali različite distribucije



Svima buster sa pikom 6N u sekundi 0,15 i onda pad na marševski potisak 1,5N, 1N, 0,5N i 0,3N u trajanju koliko ukupni 2,5Ns dopušta.
Brzine prema tome ->



I dosegnute visine H f(t) do trenutka nulte brzine ->



Onda sam probao po ovom zadnjem modelu malo napraviti izmjene. Pojačao buster pik na 8N i smanjio marš na 0,25N međutim takva konfiguracija rezultira sa 10 metara manjom visinom. Još jedna proba, neka ostane 6N, ali marš sa 0,25N ->







Jedva nekako na guzove se prabacila preko 200 metara. Inače sve su ovo nekakve fikcije, sa nekakvim gorivom spec.impulsa recimo 1200 Ns/kg. Goriva za 2,5Ns je to onda 2,08 grama.

Međutim ako je impuls 1200, ako motor gusla 6,325 sekundi na 0,25N to je onda 1,31 gram goriva. Ako je unutrašnji promjer motora 8mm to je onda sa nekakvom gustoćom 1,6 kg/dm3 dužina od 16,3 mm ili brzina gorenja od 2,58 mm/s. OK, to čak bi i mogao prihvatiti da su uspjeli nekako smiksati.
Ali opet međutim, 0,25N i neka Cf bude 1,6 to da bi imalo ikakvog pretlaka traži mlaznicu od 1mm da tlak bude jedva 2 bara. I to bi mogao prihvatiti.
Ali idemo dalje, mlaznica od 1mm i pik od 6N znači 48 bara što je mnnnogo za kartonski motorić. Nema vanjske bez unutrašnje nikako