Vanjskobalistički proračun (program) leta rakete

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ako može padobranac sa pitanjem:
Ako na istu količinu goriva raketa dometa 20km (nek bude 122mm GRAD) se stavi bojeva glava 1kg teža, koliko bi to skratilo domet?

• 3Ovo se svidja korisnicima: ikan, dragon986, dac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ikan ::Ako može padobranac sa pitanjem:
Ako na istu količinu goriva raketa dometa 20km (nek bude 122mm GRAD) se stavi bojeva glava 1kg teža, koliko bi to skratilo domet?
Možda bi i povećalo domet za stotinjak metra, to se bez proraćuna u jednom složenijem programu od ovog kojeg koristi pukovnik ne može točno reći. Imam takvu težinsku analizu urađenu za raketu Oganj to je radio general Vučurović u fazi razvoja rakete, dok je iskopam u arhivi postavim je.

• 2Ovo se svidja korisnicima: ikan, dac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uplitom masa, momenata inercije i kako raketaš reče jednim složenijim računom se naravno dobiju precizniji rezultati. Iako kod leta ovakve rakete sva ta preciznost se višestruko može profulati samo malim nepredviđenim povjetarcem bilo dole pri zemlji ili gore na 5km.

Promatrajući let kao gibanje materijalne točke, 1 kilogram više (ne mjenjajući geometriju rakete) rezultira sa skraćenjem dometa od 150m (19850 vs 20000m)

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ako može i jedno padobransko pitanje od mene - kako se balistički ponaša kasetna BG za Oganj, ona što je zovu M91? Pretpostavljam da je domet za istu kraći, mada ne znam za koliko. Da li je to uopšte proizvođeno?
Evo slike iz katedre u Sarajevu.

• 2Ovo se svidja korisnicima: HrcAk47, dac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Koliko se sječam ta raketa sa kasetnom BG je bila u fazi Probne Partije 1989 godine, i ušla je u naoružanje JNA kao model 91. Bila je korištena na ratištu, bilo je tu i tamo izvještaja s terena u kojima su ljudi nalazili zvončiće i to se pripisivali djelovanju Orkana, ali su te informacije bile pogrešne, bila je u naoružanju i vrlo slična mina u kalibru 120 mm i projektil za haubicu 122 mm, tako da se u ratnom košmaru pogubila istina.

Najveći problem kod te rakete je bila komunikacija sa upaljačem. Lanser nije bio predviđen za to , nije imao onu ruku sa kontaktima za programiranje kao što je bila na Lanseru Orkan.

Kod art municije ili kod mine se lako rješava ta komunikacija , preko kontakta ili induktivnim putem se oživi upaljač, napune se kondenzatori i iz njih se napaja elektronika u projektilu pola minute -minutu , sve dok se ne ispali , a tada na putanji elektroniku napaja mala turbinica koja vrti generator , sve je to veličine nokta na palcu.

Kod raketa koje se lansiraju iz višecijevnog lansera , treba na svim raketama kad su već u lanseru oživjet upaljače i programirati ih, što baš i nije lako , ako rakete nisu u jednokratnom kontejneru.

Budem z detalje pitao Prof. Zečevića to je njegov OKB razvijao.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Znam da je kasetna mina za 120 mm bila jako ezoterična, ali da su je i posle Hrvati proizvodili. O 122 mm granati nemam podataka, kako se ista zvala? Jel bila zasnovana na boat tail konstrukciji?

Znam da je postojala i M85 kasetna za Noru, isto vrlo retka stvar, od oka izgleda kao kopija ruske 3O13 Saharoza.

• 2Ovo se svidja korisnicima: dac, HrcAk47
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mislim da je kasetna 122 mm 1989 bila u fazi modela , i da je imala trupna ispitivanja u toku rata. Nemam podataka da je ušla u seriju i da je dobila Model.

Bila je jedna familija tih granata kod kojih se otvaralo dno. Propagandna, Osvjetljavajuća, Kasetna i jedan model sa bojnim otrovom Sarinom. Kod svih njih je korišten isti elektronski upaljač razvijen u Bugojnu.

Bugojanci koji su prešli u Zagreb donijeli su sa sobom i zvončiće i upaljače i gotove projektile.

Razvoj tih specijalnih projektila , a pogotovo upaljača , možemo zahvaliti krađi dviju osvjetljavajućih granata Švedske proizvodnje, sa Norveškim upaljačem , i suradnji Erixona sa UNIS ovom tvornicom računala u Mostaru.

• 1Ovo se svidja korisniku: HrcAk47
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Vezano za balistiku te rakete sa konusnim nosom i druge sa oživalnim, razlika naravno postoji i sigurno će prva letiti kraće. Čisto za primjer da je Grad u pitanju (vrlo primjenjivo i u Oganj slučaju) …



Raketa veći dio vremena leti okolozvučnim brzinama, za primjer da uzmem brzinu 1,1M. Tada i tu je koeficijent otpora nekih 0,5. I neka obe forme budu sa koeficijentom izduženosti forme nosa 2,5 (dužina nosa/kalibar)

Ožival ->



Konus->



Znači udio ukupnog koeficijenta otpora od nosa kod oživala je 0,13 dok bi konus dao 0,215.

0,5-0,13+0,215=0,585 ili 17% veća sila otpora, a to će sigurno skratiti let

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ponovno malo Oka. Ostavio geometriju istu, uveo novi zakon gorenja da smanjim brzinu gorenja, spustio temperaturu gorenja i postigao sam 35+35 sekundi. Na zemlji je to dosta bijedno, ali na visini sa niskim atmosferskim tlakom ne bude to tako loše.



Ovo je prikaz potiska sa porastom visine, u busteru je izražen prirast jer se tu atmosferski tlak dosta smanjuje, dok je u maršu to dosta linearno. Ali je marševski potisak tamo gore više od 50% veći nego na zemlji. Plavo i crveno malo kasnije.



Prvo sam je pustio tamo prema 400km. Držao je da ide u vis, onda obarao da lizne plafon što je švabo dao. Nakon 70 sekundi i nakon što je motor odradio, pričekao 10 sekundi i onda odvojio glavu da nastavi put sama. Ostalo je da glavu nekako strmopizdim da uđe vertikalno, ali to nekom drugom prilikom.

Onda sam uzeo drugi krajnji slučaj, pusk na 50km. I došao do zaključka (odgovora) …motor se mora prisilno ugasiti jer drugačije se ovakva putanja čini mi se ne može postići. Buster je odradio svojih 35 sekundi, ali marševski sam ugasio nakon 13 sekundi, pustio sklop 10 sekundi i onda odvojio glavu. Da je motor radio svih 70 sekundi putanja i vrijeme leta bi bitno drugačije izgledalo.



E sad, internet svašta piše, da je maksimalna brzina aktivne faze 4M, ali meni to ide preko 6M. Pa onda još dodaju da je konačna brzina glave 10M !!!???? za šta nemam nikakvog logičnog objašnjenja jer kako nešto što leti 4M može postići 10M čistim padom. Tako da to mogu samo strpati u smeće koš kao informaciju, nigdje veze i mora da je negdje u prepisivanju nestao pravi smisao. Buster da nabije 4M ima rezona, 10M nikakvog rezona.

Znači crveno i plavo je puni rad motora i zadavljeni motor, drugačije neće moći…do slijedećeg “pas mater” trenutka i sve iznova

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Znači Oka svoju glavu otpusti uz određenu zadršku nakon prestanka rada motora (a možda i ne jer ima izvora koji kažu obrnuto, da je otpušta u padajućem dijelu putanje pri prilazu gušćim slojevima atmosfere ). Zapravo kad ona dođe tamo gore to i nije toliko bitno. Trebamo znači karakteristiku same glave jer kad to krene u padanje prema zemlji otpor baš koči. Dok motor radi koliki je točni koeficijent otpora rakete i nije toliko bitno jer motor je puno jači tako da je greška sa Cx skoro zanemariva. Gore u nebesima u području rijetke atmosfere još manje, tamo glava zapravo i ne leti nosom napred već se tubma ko pijanac na biciklu. Ali kad krene strmopizd, e tad koeficijent otpora kreće sa svojim izražajem.

Konus forma, smatram da i ona priborna sekcija više nije u sklopu glave (ali i da je ne mjenja to puno), baza promjera 770mm, visina stošca 2975mm i zatupljenost nosa radijusom 30mm.



Ukupni koeficijent otpora takve konusne forme, pri zemlji, na 5km, na 10km i u punom vakuumu. Džabe se patio sa ovim malim brzinama, u promatranom području brzina to je sve blisko neovisno o visini. Uzeo sam 0,18 da bude Cx kao stalni i pustio takvu konusnu glavu mase recimo 700kg iz vertikale prema zemlji sa 30km visine



Atmosfera poždere brzinu nemilice, što je ulazna brzina veća više je naravno degradira. A sila koja koči je podosta visoka, ovo je za ulaznih 6M