Vanjskobalistički proračun (program) leta rakete

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Taj pik od 6 N nije bitan kad je u pitanju drugi stupanj. Konstruktivno se tu mulja , svi dorađuju motore prvog stupnja, a nebi smjeli . U motor zalijepe čep onda sa strane cijevčica koja prenese plamen do motora drugog stupnja , tu nasole baruta u mlaznicu tako da taj barut razdvoji stupnjeve , drugi bi se stupanj komotno moga razdvojiti impulsom od tog barutnog punjenja i još dobiti koji metar brzine a onda mirno raditi sa pol njutna

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sad nisam ovo baš ispratio. Da li motor prvog i drugog stupnja mora biti isti?
Ovo što sam nadrobio je da pokažem da nije izvedivo sa istom mlaznicom gurati 6N i 0,25N, ali ako motori ne moraju biti isti onda je druga priča

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Inače iz doba ''normalnih'' motorića na crni barut, za ovo se govorilo da ostvaruje maksimum za ukovani ukupni impuls. To je naravno sa uzimanjem u obzir šta je izvedivo da se kreiraju dva režima na istu rupu



Pravilo ''puta četiri''

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 13 Feb 2023 20:10

totalni impuls mora biti isti 2,5 Ns , a karakteristike ne moraju biti iste . Može pirotehnički usporać u busteru biti 0 ,ili 1,2,3itd sekundi, može biti elektronski timer ili altimetar za paljenje drugog stupnja . Motor drugog stupnja ne mora imati traser , može izbaciti padobran ili strimer neka elektronika , ako je već altimetar u raketi on može sve odraditi.

ako traser treba dimiti 10 sekundi , to je barem gram mase koja nestane u toku leta , možda je bolje da taj gram mase inercijom gura raketu... ili alternativa da motor radi 10 sekundi i služi kao traser.

Dopuna: 14 Feb 2023 9:02

https://www.nar.org/fai-spacemodeling/fai-events-for-wsmc/s1-altitude/

evo Zlikowski je našao gdi sam ja pokupio program za proračun putanje visinca.

Malo kopam po programu m ima nekoliko pojednostavljenja koja mislim da mogu proći.

Kao prvo kako stvar leti malom brzinom usvojili su u cijelom području brzina isti Cd.

Zatim uvode pozitivni i negativni potisak u strogo vertikalnom smjeru , s tim da je pozitivni potisak od motora u N , a negativni je težina rakete u N i otpor zraka u N.

U računu otpora zraka uzima brzinu iz prethodnog perioda i ne vrača se korak unatrag sa korekcijom brzine , mislim da za male brzine i sitni korak integracije to može proći

Uzima promjenu gustoče zraka sa visinom, i to je ok.

Koliko sam skontao ne uvode u programu korekciju mase rakete zbog izgaranja trasera , što je veliki nedostatak .

Isto tako ne vrše korekciju Cd dok radi motor i kad motor ne radi što je veliki nedostatak.

Ono što nisam skontao je veza između potiska i smanjivanja mase rakete , naime nije isti Cf kod potiska od 6 N i kod potiska od 1 N pa se samo tako ne može povezati potisak i gubitak mase rakete, i sa tim gubitkom mase ići u proračun ubrzanja , tu su malo zabrljali.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi skinuo fajl:

Napisano: 14 Feb 2023 10:40

Ako sam dobro isčupao ulazne podatke i ako je šuknem takvu dvostepenu bez razdvajanja već dok ne stane i krene u strmopizd dobijem ovakve brojeve -> potisak i masa sa vremenom





Inače za derivaciju mase ja koristim Isp i preko potiska i vremena smanjujem masu. Ovdje sam pretpostavio barut i nekakvih 900 Ns/kg.
Dalje ide gustoća, dinamički pritisak i sila otpora ->







Cx je stalan 0,281 i bez razlike aktive i pasive. Obzirom o kakvom izlaznom promjeru mlaznice govorimo i kad to usporedimo sa 40,5mm kalibra, ta razlika je stvarno skroz zanemariva.
Dalje i za kraj brzina i visina ->







Račun je sa korakom od jedne tisućinke i ako imate taj kompletni izlist tog programa čisto možda za usporedbu recimo sekunda 3.000 -> brzina 16,83m/s visine 94,13m

Dopuna: 14 Feb 2023 10:48

Ne sjećam se da li sa ovdje na nekoj od tema ovo bio stavio, mislim da nisam, to sam nekim strancima pokušao pokazati kako se računa razlika koeficijenta otpora rakete u aktivi i pasivi ako se ima jedan od koeficijenata. Pa sam na primjeru rakete 5V55 gdje su grafovima pokazane obje vrijednosti to i računom potvrdio, otprilike

https://www.mycity.rs/must-login.png

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Tijelo rakete ima fi 40 mm , ali ima jako lijepi konus ( zadnji ožival ) odotraga i prelazi na fi 10 mm , a mlaznica ima izlaz od nekih 5 mm i dimni plinovi od motora a i od trasera jako lijepo popunjavaju taj promjer od 10 mm.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Taj lijepi konus i suženje krme samo dodatno daje povoda da je razlika aktivnog i pasivnog koeficijenta otpora kod ovakvih raketica stvarno zanemarivog značaja.

Nisam pri papiru već samo kalkulatorom i pamćenjem brojeva pa uzmite u obzir da se možda neka greškica može provući, i da se ne prčim sa pograničnim područjem između laminarnog i turbulentnog nastrujavanja uzeo sam da je samo turbulentno. Iako je za slučaj recimo raketica dužine 300mm kalibra 40mm na M=0,25 u pitanju pogranično područje.

Inače račun udjela otpora tlaka na krmeni dio za podzvučne brzine je jedan od najjednostavnijih, nema paćenja sa kojekakvim dijagramima, par formula za približni iznos je dovoljno.
I za slučaj da je krma bez suženja već ko odrezana kobasa, udio u ukupnom koeficijentu otpora za tih 300mm/40mm/M=0,25 je velik, dobijam vrijednost 0,09. I tu bi imalo smisla raditi korekciju aktive i pasive, ali da je zvono mlaznice široko što ovdje nije slučaj.
Sa konusom (suženjem) krme sa 40mm na 10mm koeficijent od tlaka na dno sa 0,09 pada na samo 0,0015 što je zanemarivo mali udio ukupnog koeficijenta otpora tako da nema nekog smisla takve minijature umanjivati još i za pasivu.
Za neku tešku teoretiku da, ali to nije ni mali djelić onog šta motor uzme ili da.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Moram pozvati Zlikowskog da se javi, on ima bar dvadeset varijanti tog zadnjeg dijela , a izrada aluminjske oblice za namotavanje stakloplastike je pedesetak do sto eura , baš mi se ne stoji za strojem za tih 0,0015.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uganjajte ga, neka se vrati i da idemo brojevima i matematikom probati odgonetnuti i grm i zeca.
Iako je to podkritično područje zaguljeno i nema baš uvijek podloga za sve, može se ipak nešto nabosti. Ali i dalje stoji što se puno puta pokazalo, Cx plus minus u odnosu na sile koje motor daje ili nedaje je blizo…pa recimo blisko statističkoj greški

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

čisto radi informacije par fotki tih raketica







Ovisno od motora koji su na raspolaganju zadnjak bude fi 18 ili fi 10 , a tijelo uvijek mora biti fi 40 mm.
Na slici kompletne raketice su krilca bez veze , to je bila jedna namjerna loša proba da se vidi kako to leti jer je djeci prekomplicirano praviti neke elipse i k tome još i profilirane.

Suluda je i sama ideja da djeca prave ovakva tijela i glave , to je tehnologija primjerena svjetskom prvenstvu i u biti instruktor to napravi na tečaju i djeca vide kako se to radi , ali nisu u stanju to ponoviti, i na kraju klubovi po školama moraju kupiti i motor i gotova tijela i glave .