Cspel - Toldi 594.30 je šestotonski, dvoosovinski kamion sa pogonom na sva četri točka, Cummins šestocilindričnim dizel motorom koji iz 5,9 litara radne zapremine izvlači 160 KS. Ono što je zanimljivo kod ovog kamiona je kabina koja je ,,dizajnirana za udoban prevoz tri osobe, naginjanje se naprijed kako bi se pristupilo motoru...". Zapravo radi se o kabini iz TAM B-programa.
Da li neko zna u kojem se razdoblju radio ovaj kamion? Od 1990 do 1992 god.? Postojala je neka razmjena između Jugoslavije i Mađarske, pa vjerojatno i na relaciji TAM - Cspel. Da li to znači da te razmjene nije bilo poslije 1992 god.? Jugoslavija se raspala, a Caspel krenuo putem likvidacije...
wulfy ::Cspel - Toldi 594.30 je šestotonski, dvoosovinski kamion sa pogonom na sva četri točka, Cummins šestocilindričnim dizel motorom koji iz 5,9 litara radne zapremine izvlači 160 KS. Ono što je zanimljivo kod ovog kamiona je kabina koja je ,,dizajnirana za udoban prevoz tri osobe, naginjanje se naprijed kako bi se pristupilo motoru...". Zapravo radi se o kabini iz TAM B-programa.
Da li neko zna u kojem se razdoblju radio ovaj kamion? Od 1990 do 1992 god.? Postojala je neka razmjena između Jugoslavije i Mađarske, pa vjerojatno i na relaciji TAM - Cspel. Da li to znači da te razmjene nije bilo poslije 1992 god.? Jugoslavija se raspala, a Caspel krenuo putem likvidacije...
....."Najveći proizvodjač komercijalnih vozila u Jugoslaviji je Tovarna Automobilov in Motorjev
(TAM). Proizvodi godišnje otprilike 3.400 dvo- do pet-tonskih kamiona i 400 autobusa po njemačkoj licenci, (1965.), otprilike trećinu nacionalne proizvodnje.
Oko 13 posto TAM-ove proizvodnje, ili oko 4,5 miliona $ u vozilima i dijelovima se izvozi.
To je više nego što je plaćeno za uvozna potraživanja, koja iznose oko 3,5 miliona $.
Za širi prikaz jugoslavenske trgovačke bilance, čitatelj se upućuje na tablicu 20. dodatka u prilogu.
Tvornica TAM predvidjela je širenje proizvodnje sa 3900 kamiona i autobusa u 1965. na 5200 u 1968.,
prvenstveno koristeći postojeću opremu koja je danas nedovoljno iskorištena (podkapacitirana).
Nada se poboljšanju učinkovitosti proizvodnje na sljedeće dodatne načine:
a) proširiti suradnju među proizvodjačima vozila u Jugoslaviji i ostalim susjednim zemljama,
kroz medjusobnu specijalizaciju i razmjenu
b) standardiziranjem modela kamiona i dijelova, gdje god je to moguće
c) konsolidirati dobavljače dijelova i ukloniti marginalne proizvodjače dijelova u Jugoslaviji
d) uvjeriti njemačke davatelje licenci da uzmu jugoslavenske dijelove u zamjenu za potrebe njemačkog uvoza
e) učvrstiti svoje interese u zemljama u razvoju poput Indonezije, koje imaju licencne aranžmane s TAM-om.
Gore navedeni program racionalizacije može biti prilično uspješan kao ograničeni program prilagodbe,
ali to ne rješava veće pitanje sposobnosti dugoročne ekonomske stabilnosti.
Proizvodnja je i dalje premala prema medjunarodnim standardima, a neekonomičnost malog opsega proizvodnje uvjetovana je i gotovo 100-postotnim udjelom domaćih proizvoda.
Čak i ako bi se svi proizvođači kamiona u Jugoslaviji zajedno uzeli u obzir,
njihova razina operativnosti (rada) bila bi mala po europskim standardima.
Cjelokupna jugoslavenska produkcija kamiona kreće se oko 10.000 vozila u 1965.
Mnogi europski proizvodjači sa produkcijom manjom od 15.000 vozila godišnje,
sada se susreću s problemima oko održavanja proizvodnje.
Osnovni problem na polju industrijske proizvodnje je praćenje glavnih inovacija u razvoju proizvoda.
Drugi se problem odnosi na industrijski dizajn.
Jugoslavenski industrijalci izrazili su nerazumljivu želju za razvojem vlastitih
inženjerskih i dizajnerskih sposobnosti.
Oni shvaćaju da to moraju učiniti eventualno ako žele konkurirati na medjunarodnim tržištima,
ali poteškoća je u tome što su potrebni znatni kapital i ljudski resursi za razvoj novih proizvoda
i uspostavljanje medjunarodnih marketinških mreža.
Aranžmani koprodukcije i ko-marketinga s europskim proizvodjačima vozila i dijelova predstavljaju
tradicionalnu razvojnu fazu koja bi mogla dovesti do financijske i tehničke pomoći u razvoju dizajna
i marketinških sposobnosti."....
Vezano za uvoz djelova , te pominjanje problema sa koordinacijom 1960 god. formiran je Savjet industrije motora i motornih vozila koji se nalazio u sklopu savezne industrijske komore. Savjet industrije motora i motornih vozila činilo je 45 industrijskih preduzeća. Recimo, jedna od prvih preporuka Savjeta je bila da se odobre devizna sredstva za nabavku guma. Na osnovu toga je Komitet za spoljnu trgovinu raspodjelio devizna sredstva preduzećima Tomos, Crvena Zastava, FAP, Avala i Famos. Veliki problem je predstavljalo sporo osvajanje proizvodnje. Iako su fabrike imale licence nisu bile u stanju (same fabrike i kooperanti) da osvoje proizvodnju u potpunosti tako da se dosta djelova moralo uvoziti. Recimo, u osvajanju proizvodnje početkom šezdesetih najdalje je otišao TAM koji je za ,,Dajc" osvojio blizu 90% proizvodnje. FAP (i odgovarajuće karosernice) je za autobuse osvojio preko 75% proizvodnog procesa, dok je za kamione ta brojka bila manja od 70% koliki je procenat i za Crvenu Zastavu. Najnegativniji primjer je bio IMT koji nikako nije uspijevao da osvoji proizvodnju. Savjet industrije motora i motornih vozila se bavio i time te je traženje odgovora na neefikasnost industrijskih preduzeća u osvajanju proizvodnje vidjelo u kontroli državnog, isuviše birokratskog aparata nad industrijom, te u nedovoljno stručnom kadru na rukovodećim pozicijama. Prostora, ipak, za neke dublje rezove nije bilo, mada, iskreno govoreći nije se ni puno činilo po tom pitanju jer je, i pored svega, industrija, te standard građana, rastao. Auto industrija je do kraja šezdesetih činila oko 17% ukupnog društvenog dohotka u Jugoslaviji.
"... Projekt, druga faza, sastoji se u dodatnim objektima za proizvodnju, kao preduvjet u dvije smjene, 100.000 vozila godišnje, polu-karavan (semi-stationwagon) vozila na bazi verzije Fiata 128, prilagodjenog da odgovara jugoslavenskim kupcima, koji žele limuzinu (sedan) koja takodjer može biti korištena za prijevoz robe..."
Takodjer iz dokumenta Svjetske banke za obnovu i razvoj, vezano uz proširenje kapaciteta Zastave za proizvodnju budućeg modela (1970), kako tekst kaže " ... specijalne verzije novog Fiatovog modela 128, prilagodjenog zahtjevima jugoslavenskog tržišta..."
Tekst se lako čita, napisan je vrlo lako razumljiim rečenicama, za razliku od danjašnjih...
